Facebookov osnivač Mark Zuckerberg i njegova partnerica, Priscilla Chan proslavili su rođenje svoje prve kćeri objavom kako će veliku većinu svog bogatstva donirati kroz inicijativu koja će “unaprijediti ljudski potencijal i promovirati jednakost sve djece u sljedećoj generaciji”. Ovo je njihovo prvo dijete i čini se da ih je iskustvo roditeljstva dirnulo pa su donijeli odluku donirati 99% dionica Facebooka, trenutno vrijednih 45 milijardi dolara, koje imaju u svom vlasništvu, što bi značilo da bi im ostalo 450 milijuna dolara, koliko vrijedi 1% tih dionica 🙂 Odluku su objavili kao pismo svojoj kćeri Max, na Facebooku. Donacija će ići na “personalizirano učenje, liječenje, spajanje ljudi i gradnju snažnih zajednica”. USA Today

Ne znam u koju kategoriju ljudi spadate – one koji sve naprave prije krajnjeg roka i onda “laganini” isporuče rezultat ili ste onaj koji se tek kada je rok za isporuku jako blizu uspijevate motivirati i maksimalno fokusirati te u većini slučajeva i isporučite rezultat.

U razgovoru s prvima (ovi koji sve laganini) često se može čuti kako im previše stresa ne treba u životu i kako se osjećaju sigurnije kada ZNAJU da je posao napravljen te kako ne vole neugodna iznenađenja.

Ovi drugi navest će kako ih osjećaj da više nema uzmaka odlično motivira da se daju 100% i iz sebe izvuku najbolje što znaju i umiju.

“Prvi” “druge” ne mogu shvatiti zašto rade na svoju štetu, a “drugi” “prve” ne mogu shvatiti kako mogu biti tako disciplinirani i “uštogljeni”.

S obzirom na to da ovih “drugih” ima puno više stavit ću fokus na njihov problem, zapravo izazov 🙂

Karakteristika za njih je da sami sebi u kriznim situacijama često daju obećanja kako će drugi put pametnije planirati i odraditi posao, te si tako stvaraju lažnu sigurnost kontrole. Nažalost, ubrzo nakon toga (nekoliko sati ili dana) zaborave na obećanja jer neugodan osjećaj pritiska više nije prisutan.

Isto tako, oni vjeruju kako ovi “prvi” znaju neku tajnu ili imaju neku posebnu vještinu koja im omogućuje da budu smireni i rade posao onako kako bi se to trebalo i raditi.

Ima tu još nekoliko čudnih vjerovanja i uvjerenja, a jedno od češćih je kako postoji čarobna aplikacija ili tehnika koja će ih natjerati ili barem posložiti da buduće poslove odrađuju na vrijeme i bez velikog stresa krajnjeg roka.

Možemo ovako unedogled, no ono što imaju “prvi”, a nedostaje “drugima” je to što nisu previše ovisni o instant nagradama.

I jedni i drugi vole nagrade (svih ih volimo, to je neupitno) za odrađeni posao, no kad se odradi mali blok i nagrada je malena ili je uopće nema. Ali, kad se napravi veliki blok tj. kad se isporuči rezultat – onda slijedi i nagrada.

Vjerujem da vam sve ovo do sada ima smisla, no gdje je zamka i zašto ovi “drugi” ipak rade sve u zadnji tren? Tajna ili problem je u ADRENALINU i ovisnosti o njemu.

“Drugi” su puno više ovisni o akciji i osjećaju pobjede kako su iz nemoguće situacije uspjeli spasiti stvar (junak sindrom), dok je prvima to manje bitno i više vole na sigurno i pravovremeno.

Stoga, kako se motivirati bez pritiska krajnjeg roka, pod uvjetom da to iskreno želite?

Prvi korak je u osvještavanju da ste ovisni o adrenalinu i nagradama.

Drugi korak je naći si partnera ili coacha s kojim ćete napraviti sustav mini nagrađivanja i zamjenu ovisnosti o adrenalinu nečim drugim.

Treći korak je redovito vježbanje novih vještina

Četvrti korak je uživanje u manje stresnom poslu 🙂

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:

Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

Prvi put od Drugog svjetskog rata, knjiga nacističkog lidera Adolfa Hitlera ‘Mein Kampf’ (‘Moja borba’) bit će objavljena u Njemačkoj, u izdanju uz komentare i objašnjenja, priopćeno je iz Instituta za modernu povijest u Münchenu. Direktor Instituta Andreas Wirsching rekao je da će se knjiga pojaviti u knjižarama između 8. i 11. siječnja. Knjiga će, pored Hitlerovog teksta, sadržavati i oko 3.500 komentara i objašnjenja. Cijena će iznositi 59 eura. Prvo izdanje ‘Hitler, Moja borba – Izdanje s kritikom’ bit će ograničeno na 3.500 do 4.000 kopija. Wirsching ističe da je cilj ponovnog objavljivanja teksta “razbijanje mita” koji okružuje knjigu koju je nacistički lider napisao 1924. godine u zatvoru, dok je služio kaznu za pokušaj puča. Al Jazeera Balkan

RTL donosi potresnu priču jednog Zagrepčanina, koji je zbog ovisnosti o sms porukama izgubio posao, prijatelje, upao u dugove i na kraju završio na liječenju. Na mjesec je slao i po 50 tisuća sms-ova. “Prvo sam mislio da to ne postoji tehnička mogućnost, ali neke račune sam vidio. I vidio sam sve što je napravilo i to su računi na stotine tisuća mjesečno, i zvanja je bilo… To su ovisnici”, poručio je Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje od ovisnosti Vrapče.

“’Na rubu izumiranja’ – film koji će vam slomiti srce"

The Independent je sastavio listu filmova koji po bi mišljenju njihovih kritičara mogli prikupiti najviše nominacija za Oscare. To su redom: Carol, The Revenant, Spotlight, Joy, The Danish Girl, The Martian, Bridge of Spies, Brooklyn, Room, Mad Max: Fury Road, Black Mass, The Hateful Eight, In the Heart of the Sea, Inside Out, The Lady in the Van, Son of Saul, Creed,Tangerine i Beasts of No Nation. Telegram

Ljudi na internetu nekontrolirano kupuju lijekove za koje misle da su pravi, a iza toga se zapravo kriju po zdravlje i život opasne krivotvorine. Dovoljno govori podatak da su analize lažnih lijekova pokazale da oni mogu sadržavati arsen, bornu kiselinu, olovnu boju za ceste, sjajilo za parkete, teške metale, nikal, ciglenu prašinu, zidne boje, kao i boje za pisače, pesticide, pa čak i otrov za štakore. Krivotvorena popularna plava tabletica, čuvena Viagra, prodaje su u Hrvatskoj za samo 100 kuna. Uzimaju je i ljudi koji nemaju problema s potencijom, ali čine to iz zabave, pišu 24 sata..

EPH novinaru Appeltu treba platiti 1,21 milijun kuna zbog nedopuštenog otkaza u Globusu

Započela transformacija Agrokora u online trgovca, želi postati regionalni Amazon

Kilogram paštete je 160 kuna, a kilogram vlasca 1400 kuna? Mnogi proizvodi skupoću skrivaju malim ablažama. Čokoladno mlijeko u maloj ambalaži stoji 4,69 kuna, a to znači da bi litra stajala 23 kune. U malim pakiranjima skupi su i puding, ali i topljeni sir koji se često radi od ostataka. Još jedan proizvod koji se naizgled čini jeftinim su paštete. Pakiranje Argeta paštete od 45 grama stoji 6,99 kuna, odnosno 155,33 kune za kilogram. U ribarnicama se kilogram odreska tune može kupiti već za sto kuna. A u pašteti ima samo 32 posto mesa od tune, piše 24 sata.

Kakve probleme imaju hrvatske korporacije: Atlantic se žali da im je teško pregovarati sa sindikatima u Njemačkoj pa sele tvornicu u "regiju"; Podravka se žali da u Hrvatskoj nemaju od koga kupiti malo peršina

Lidl najavio novi koncept svojih prodajnih objekata atraktivnijeg dizajna, po opisu čini se da će nalikovati – Konzumu

Nastup premijera Zorana Milanovića na otvaranju klimatskog samita u Parizu još jednom je pokazao do koje mjere hrvatski političari govore jedno na međunarodnim skupovima, a rade potpuno suprotno na domaćem planu, upozorila je u Zelena akcija. Poručuju da je Milanovićeva izjava prema kojoj je “svaki oblik rasta baziran na visokougljičnim modelima više nije učinkovit, dapače, predstavlja prijetnju svijetu za buduće generacije” u jasnoj suprotnosti s energetskom politikom njegove dosadašnje Vlade koja se bavila gotovo isključivo promocijom dva visokougljična projekta: termoelektranom Plomin C na ugljen i eksploatacijom nafte na Jadranu. T-Portal

Koje autosjedalice treba izbjegavati u širokom luku?

Republika Kiribati, otočna država u središnjem dijelu Tihog oceana se sastoji od 33 atola i koraljnih otočića, a stanovnici doslovno broje dane do trenutka kada će se klima promijeniti, a valovi ih zauvijek potopiti. “Ljudi su se nagledali poplava i drugih prirodnih nepogoda i Božjih djela. No sada shvaćaju da razina mora raste i da će samo biti gore. Ljudi žele pomoć, i to od onih koji su najviše doprinijeli ovom problemu”, kaže predsjednik Anote Tong. Otočani već imaju plan za evakuaciju, a sa susjednim otocima su dogovorili da im sačuvaju smještaj kada vrijeme za bijeg dođe. BBC, Slate

Mlade žene diljem diljem svijeta neprestano osjećaju pritisak da ispune očekivanja društva. Od Sibira do Sirije šest tinejdžerki za BBC otkriva što za njih znači biti dobra cura i što im se sviđa kod njihovih života. Od mlade Sirijke koja ide u školu pod bombama i želi postati dječja pravobraniteljica do tinejdžerke iz Wisconsina koja će u sedamnaestoj godini postati majka, ove priče otkrivaju koliko se razlikuju životi djevojaka u različitim zemljama.

Pametni, kvalitetni filmovi, vođeni likovima, a ne specijalnim efektima slabo prolaze u kinima u zadnje vrijeme. Tijekom ljeta djeca idu gledati Marvelove superjunake, a na jesen njihovi roditelji ostaju doma. Jedna od češćih teorija koje objašnjavaju tu pojavu tvrdi ta da je televizija postala toliko dobra da jednostavno drži ljude u kućama, piše Salon.

Samo jedna šetnja kroz šumske predjele “okupat” će čovjeka imunitetom, pomoći da spriječi ili liječi najteže bolesti, kao i druga kronična oboljenja. Kada su japanski znanstvenici testirali ljude prije i poslije dvosatne šetnje šumom, pronašli su kod svih, osim kod jedne osobe, 50 posto i više T-zrnaca (oblika bijelih krvnih zrnaca), boraca bez kojih se tijelo ne može suprotstaviti virusnoj i bakterijskoj infekciji. Šumsko drveće emitira u okoliš “antimikrobne isparljive organske spojeve biljnih derivata, koji se nazivaju fitoncidi, kako bi istrijebili gljivice i bakterije”. Svet.rs

Najjači domaći telekom operater Hrvatski Telekom danas je ugasio sve svoje stare telefonske centrale i prešao na All-IP okruženje, upravo onakvo kakvog poznajemo kada govorimo o internetu. “Taj je proces trajao pet godina i u njega je HT dosad uložio oko 400 milijuna kuna i time postao treći telekom operater u Europi koji je postao All-IP”, kazao je na svečanosti povodom ovog tehnološkog napretka predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a Davor Tomašković. ICT Business

Donald Dump: Kako je lajavac Trump pokrenuo umjetničku lavinu?

Američka vojna oprema zakazuje na ukrajinskim bojištima

Nela Simić, voditeljica Pikto galerije, u svibnju i listopadu ove godine organizirala je Reli po galerijama, događanje kojemu konceptom sliči Zagrebački vikend galerija održan od 20. do 22. studenog. Međutim Simić vidi preveliku podudarnost u bitnim elementima dvaju događanja i smatra da je riječ o plagijatu. Prozvana Janka Vukmir, predsjednica Instituta za suvremenu umjetnost i suorganizatorica Zagrebačkog vikenda galerija, odbacuje tvrdnje da su kopirali Reli po galerijama, upozoravajući da su u svim najavama, objavama ili razgovorima koje je vodila o Zagrebačkom vikendu galerija (ZVG) naveli da je on nastao po uzoru na Gallery Weekend različitih gradova u kojima se održavaju slične manifestacije. T-Portal

Foto: E, ono kad mi treba koliko je riječi u tekstu, di to sad stoji?

USKOK naložio istragu o prijetnjama i trgovini saborskim mandatima

Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili ‘cruisinga’, a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi, rečeno je prošli tjedan u Zagrebu na sastanku o razvoju cikloturizma u Hrvatskoj. Kažu i da se na razini i uz sufinanciranje Europske unije provodi EuroVelo, projekt umrežavanja cikloturističkih ruta kojom se planira uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi u minimalno dvije rute – mediteranskoj i baltičko-jadranskoj. Monitor

11 tisuća Norvežana bi pucalo na 16 vukova

Čak 89 posto Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za bilo koju drugu djelatnost osim za znanost, a to uvjerenje u istoj mjeri dijele i žene i muškarci, pokazalo je istraživanje francuskog instituta OpinionWay provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Monitor

Cijanobakterije kao novi izvor energije!

Salon.com sastavio listu glazbenika za koje slabo tko zna, a koje "moramo čuti"

U listopadu je u Hrvatskoj zabilježeno 1.328.838 zaposlenih osoba, 1.604.651 radno aktivni stanovnik te 275.813 nezaposlenih osoba, pri čemu su sve navedene kategorije na nižim razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je jedino u slučaju stanja nezaposlenosti povoljan podatak, iako je i to relativno jer je broj nezaposlenih smanjen umjetno, novom metologijom Zavoda i iseljavanjem. Istodobno je administrativni broj zaposlenih u listopadu bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecima ranije) otkako postoje donekle relevantni podaci za usporedbu (od 1996. godine). Monitor

Ukupan javni dug povećan je za 7,7 milijarde kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90 posto, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 milijarde eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110 posto (veći dug imaju jedino Slovenija i Mađarska), priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore. Monitor

Ronaldo bojkotirao Messijev trijumf, naslov najboljeg nogometaša i napadača u Španjolskoj

INA osnovala vlastitu IT tvrtku

Na Savskoj priveden muškarac s nožem i elektrošokerom, prevezen na psihijatriju

Njemačka vlada odobrila misiju protiv Islamske države u Siriji

Jedanaesti Illectricity Festival će se odvijati na nekoliko lokacija u Zagrebu od 4. do 12. prosinca 2015., a i ove je godine festival pripremio bogat glazbeni program. Sve počinje u Sirupu na Sound Clash večeri na kojoj će nastupiti četiri DJ ekipe. U klub Boogaloo na završnu večer festivala premijerno dolaze Emika i Dimensions Soundsystem. After party glavne večeri Illectricity Festivala se održava u Sirupu, nastupit će CFSN DJs-i i njihovi prijatelji, a iznenađenja su uvijek moguća. Monitor

Crazy Russian Hacker jedan je od napopularnijih na YouTubeu kada su u pitanju praktični savjeti, a ima 6 milijuna pretplatnika. Osim naglaska, zabavlja i neobičnim idejama za svakodnevne probleme u kući. Woodworking For Manly Men je pak za one koji se vole zabavljati s drvom. Plan B

Jedanaesto izdanje Illectricity Festivala audio-vizualnih umjetnosti odvija se od 4. do 12. prosinca na više lokacija u Zagrebu. Hrvatski festival u hladnijem dijelu godine slovi za jedan od najvažnijih glazbenih događaja, dugu tradiciju temelji na otkrivanju novih glazbenih trendova zagrebačkoj festivalskoj publici, uvijek i educira svojim glazbenim izborom te dovodi svježa imena zbog čega Zagreb ne zaostaje za svjetskim metropolama.

I ove je godine Illectricity Festival u suradnji s Burn energetskim pićem pripremio bogat glazbeni program. Illectricity Festival počinje u ponoć u petak 4. prosinca u Sirupu kada će se održati Sound Clash na kojem će se glazbeno sukobiti četiri kolektiva – Team itch, Team Foil, Team Funk Guru i Team phillipe, a ceremoniju će voditi gromki, ali topli glas etera – Topssy. Illectricity Sound Clash je večer koja preispituje ulogu promotera kao selektora sadržaja na klupskim večerima te ulogu DJ-a kao aktivnog elementa u kreiranju sadržaja. Uzor su jamajkanski soundsystem i njihova natjecanja (soundclash), a taj koncept nadopunjen je utjecajem publike. Kroz pet tematski različitih rundi, od kojih svaka traje po sat vremena, svaka DJ ekipa ima 15 minuta po rundi kako bi predstavila svoj zvuk. Senzori pokreta mjere reakcije publike i prikazuju podatke na video zidu, a publika plesom određuje pobjednike svake runde dok se DJ-ima daju točni podaci o utjecaju njihove glazbe na tijek večeri.

Nucomers Night u klubu Funk u srijedu 9. prosinca pokazat će tko će u narednim godinama osvajati srca hrvatskih clubbera. Rezultati natječaja na koji su se mogli prijaviti mladi neafirmirani DJ-evi bit će objavljeni uskoro na Facebook stranici Illectricity Festivala. Ulaz je slobodan.

Main night Illectricity Festivala je okosnica glazbenog programa i održat će se u subotu 12. prosinca 2015. u zagrebačkom klubu Boogaloo. U Zagreb premijerno dolazi Emika u DJ varijanti. Talentirana producentica nakon studija oblikovanja zvuka i upijanja utjecaja s dubstep scene u Bristolu, preselila se u Berlin i upustila u svijet techna. Nakon što je bila inžinjer zvuka za program Native Instruments otisnula se u samostalnu karijeru, potpisala je za Ninja Tune etiketu i izdala dva albuma “DVA” i “Emika”. 2014. pokrenula je Emika Records, a to je izrodilo treće izdanje “DREI” koje prati i album remixeva. Surađivala je s imenima kao što su Brandt Brauer Frick Ensemble, Marcel Dettmann, Jimmy Edgar i Tommy Four Seven, a najnoviji projekt je Kickstarter kampanja kojom je na putu stvaranja svoje prve simfonije inspirirane elektroničkom glazbom, bassom i jekom. Jedan od centara elektroničke glazbe je Dimensions Festival koji se održava na prekrasnoj tvrđavi Punta Christo u Štinjanu kod Pule. Dašak festivala i odlične glazbene selekcije doživjet ćemo na Illectricityju uz nastup Dimensions Soundsystema čiji kolektiv DJ-eva prezentira zvučne pejzaže iz protekla četiri desetljeća, od deep disco i house zvuka preko funka, soula, techna upijaju zvukove Chicaga, Detroita i egzotičnih tonova.

Svima se priključuju CFSN DJs, jedan od najaktivnijih kolektiva u promociji elektroničke glazbe čiji će član Foil imati svoj premijerni live nastup, kao i pobjednik Nucomers natječaja. Za vizuale se brinu LIIK, LiteMotif, ONOXO.

After party glavne večeri Illectricity Festivala se održava u Sirupu, a nastupit će CFSN DJs-i i njihovi prijatelji, a iznenađenja su uvijek moguća.

Uz bogat program radionica i popratnog sadržaja Illectricity donosi spoj zabave i edukacije koji će obilježiti prosinac u Zagrebu.

Ulaznice za Soundclash su 30 kuna u pretprodaji, a 40 na ulazu.
Ulaznice za Main night su 60 kuna u pretprodaji, 75 kuna na ulazu.
Ulaznice za After Party su 30 kuna, a posjetiteljima Main Nighta ulaz je slobodan.
Ograničen broj festivalskih ulaznica dostupan je po cijeni od 85 kuna.
Sve ulaznice su u pretprodaji na Entrio.hr i Entrio prodajnim mjestima.

Organizator Illectricity Festivala je Confusion – udruga za promicanje audio-vizualnih umjetnosti, a više o festivalu možete pronaći na http://www.facebook.com/illectricity, www.instagram.com/illectricity

Kako pripremiti stan za prodaju?

U listopadu je u Hrvatskoj zabilježeno 1.328.838 zaposlenih osoba, 1.604.651 radno aktivni stanovnik te 275.813 nezaposlenih osoba, pri čemu su sve navedene kategorije na nižim razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je jedino u slučaju stanja nezaposlenosti povoljan podatak. A kako se kretanje nezaposlenosti ostvaruje pod utjecajem više čimbenika (pri čemu su značajni oni koji nisu povezani sa zapošljavanjem, već su rezultanta postroženja uvjeta kojima se dobiva status nezaposlene osobe pri HZZ-u ili ekonomske emigracije), i taj se podatak relativizira te ujedno sugerira kako se loša bazična stanja na tržištu rada ne mijenjaju, što je zapravo i sasvim očekivano pri ovako niskim i nesigurnim razinama dinamike oporavka gospodarske aktivnosti. Netipično kretanje administrativne nezaposlenosti ocrtava i usporedba podataka o nezaposlenosti praćena alternativnom metodologijom (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada), koja prvi put otkad postoje podaci pokazuje višu razinu nezaposlenosti od administrativnih podataka (u prvoj je polovini godine broj nezaposlenih prema Anketi o radnoj snazi bio viši za oko 16 tisuća osoba).

Istodobno je administrativni broj zaposlenih u listopadu bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecima ranije) otkako postoje donekle relevantni podaci za usporedbu (od 1996. godine). Pritom je u pravnim osobama (koje zapošljavaju oko 80 % ukupno zaposlenih) radilo 1 119 093 osobe, što je 4,9 tisuća manje u odnosu na prošlu godinu. Daleko najveće godišnje smanjenje u odnosu na prošlu godinu zabilježeno je u djelatnosti građevinarstva (koje zapošljava oko 6 % svih zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu ove godine radilo 68 225 osoba, 3 555 osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine. Apsolutno smanjenje zabilježeno je i u trgovini (koje zapošljava oko 16 % ukupno zaposlenih u pravnim osobama) gdje je u listopadu bilo zaposleno 176 831 osoba, 1 984 osobe manje nego istog prošlogodišnjega mjeseca. U prerađivačkoj industriji (koja je pojedinačna osnovna djelatnost koja zapošljava najviše – oko 18 % svih zaposlenih u pravnim osobama), u listopadu je registrirano 196 378 zaposlenih, što je 1 041 zaposleni manje nego prošle godine.

S druge strane, kada se promatraju osnovne djelatnosti, godišnji rast je ograničen na tek nekoliko uslužnih, a najznačajniji je zabilježen u turizmu (pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane) gdje je broj zaposlenih porastao za 3 483 tisuće osoba.

Broj zaposlenih će u okvirima sezonskih kretanja padati do sljedećeg proljeća prema razini od 1,30 milijuna, a prema trenutnim procjenama, mogao bi pasti i ispod nje. Sada je sve izvjesnije i da će s prosječnim brojem zaposlenih, koji se procjenjuje na oko 1,33 milijuna (najniža razina od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća), 2015. godina postati sedma uzastopna godina pada administrativnog broja zaposlenih. Iako će podaci iz alternativnog izvora i alternativne metodologije (Anketa o radnoj snazi Međunarodne organizacije rada) pokazati vjerojatno povoljnije podatke o zaposlenosti (u prvoj polovini godine zabilježen je rast koji se nastavlja na rast iz prethodne godine), Hrvatska će ipak ostati među trima članicama EU s najnepovoljnijim pokazateljima tržišta rada (uz Grčku i Španjolsku).

„Podaci za listopad pokazuju smanjeni broj zaposlenih, aktivnog stanovništva te broja nezaposlenih, što pokazuje da se stanje na tržištu rada u osnovi ne mijenja, tako da će 2015. godina biti sedma uzastopna godina u kojoj je zabilježen pad broja zaposlenih. Time Hrvatska, uz Grčku i Španjolsku, ostaje među trima članicama EU s najnepovoljnijim stanjem na tržištu rada“, komentira HGK.

Više nema bacanja hrane u smeće, doniranje od 8. prosinca oslobođeno PDV-a

U Sloveniju ušlo ukupno 280.000 izbjeglica, trošak krize oko 6 milijuna eura

“Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili ‘cruisinga’, a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi”, rečeno je prošli tjedan u Zagrebu na sastanku o razvoju cikloturizma u Hrvatskoj (prisustvovali predstavnici ministarstava, udruga, turističkih zajednica).

Na razini Europske unije provodi se EuroVelo, projekt umrežavanja cikloturističkih ruta, što se sufinancira EU-ovih fondova, a u razdoblju trajanja projekta od 2014. do 2020. u Europi planira se uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi u minimalno dvije rute – mediteranskoj i baltičko-jadranskoj, a uz Bugarsku, Rumunjsku i Srbiju i u dunavskoj ruti, za što su dogovori u tijeku.

Zoran Klarić iz Instituta za turizam rekao je da veseli što Hrvatska od ove godine ima akcijski plan razvoja cikloturizma koji je Institut izradio, naglasivši da se Hrvatska opredijelila za razvoj te ponude, ali da joj nedostaje dosta infrastrukture (staze, odmorišta i slično) te turistička ponuda tipa ‘bike&bed’ koju takvi turisti najviše traže. “Puno toga je već učinjeno u Istri, velikih pomaka ima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i vjerujem da će se to ubrzano razvijati i drugdje, jer je akcijskim planom predviđeno da do 2020. Hrvatska postane jedna od poželjnijih cikloturističkih destinacija u svijetu”, kazao je Klarić poručivši da o tom segmentu najbolje govore podaci da u Europi trenutno ima više od 60 milijuna aktivnih biciklista te da u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista.

Prase, janje i tisuću eura za dvojku iz matematike

Čak 89% Europljana smatra da žene imaju više afiniteta za bilo koju drugu djelatnost osim za znanost, a to uvjerenje u istoj mjeri dijele i žene i muškarci, pokazalo je istraživanje francuskog instituta OpinionWay provedeno u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.

Stav da „nedostatak sposobnosti“ sprječava žene da postanu uspješne znanstvenice iskazalo je čak 67% Europljana, a kao ostale razloge navode i nedostatak samopouzdanja (25%), profesionalne mreže (21%), kompetitivnosti (19%) te ambicije (15%). Također, izuzetno je poražavajući podatak da je 1990. godine u cjelokupnoj istraživačkoj znanstvenoj zajednici bilo 26% žena, a da dvadeset godina kasnije, 2010. godine, taj postotak iznosi 29% odnosno pokazuje rast od tek 3%. Da je borba s predrasudama teška i dugotrajna, govori i podatak da u svijetu postoji tek 30% znanstvenica te kako je samo 3% Nobelovih nagrada za znanost od 1901. godine dodijeljeno ženama.

Da i same žene vode bitku sa duboko ukorijenjenim predrasudama, ali i stavom da su znanost, znanstvena istraživanja i otkrića prvenstveno muška domena, dokazuje i to što su i muški i ženski ispitanici za ponuđena znanstvena otkrića odabrali redom muškarce znanstvenike, iako su za mnoga zaslužne upravo žene znanstvenice. Također, kada ih se upitalo kako izgleda osoba koja se bavi znanstvenim radom, čak 54% ispitanika odgovorilo da je istraživač muška osoba. Nadalje, 60% ispitanika smatra da su muškarci prikladniji za posao vrhunskog znanstvenika, dok 69% smatra da su žene prikladnije za posao vezan za komunikacije i društveni sektor. Među njima, čak 51% žena smatra da su muškarci prikladniji za bavljenje znanošću, a njih 66% kako ženama nedostaje određenih vještina kako bi mogle raditi u znanosti. Tek malih 39% ispitanika smatra da su za posao vrhunske znanstvenice prikladnije žene, dok kao najznačajnije čimbenike koji sprječavaju žene da postanu vrhunske znanstvenice 49% ispitanika navodi kulturne čimbenike, 43% navodi muškarce, a 40% njih navodi nedovoljnu potporu vlastitog menadžmenta.

S ciljem da se dobiveni rezultati promijene, odnosno da dođe do zaokreta u percepciji i ulozi žena u znanosti, nacionalna stipendija L’Oreal-UNESCO „Za žene u znanosti“ promovira ono najbolje iz segmenata obrazovanja, kulture i znanosti te predstavlja puno više od tek financijske stipendije. Mijenjajući predodžbu o ulozi i doprinosu žena u znanosti i društvu u cijelosti, program predstavlja svojevrsnu afirmaciju hrvatske znanosti i znanstvenica na nacionalnoj, ali i svjetskoj razini. Prijave za ovu prestižnu nagradu traju od 16. studenog do 17. prosinca 2015. godine, detalji ovdje.

“Nekoliko dana nakon šokantne oslobađajuće presude za Tomislava Horvatinčića, zagrebački je Općinski sud osudio novinara Novog lista Dražena Ciglenečkog zbog povrede dostojanstva, časti i ugleda predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana Turudića, jer je u komentaru napisao kako sudac svojim javnim istupima ‘danas nanosi veću štetu nego baljezganje ishlapjelog ratnog zločinca Vojislava Šešelja’ i to uz obrazloženje kako ‘sporni članak navodi čitatelja da o tužitelju zauzme negativan stav’. Upravo je to u opisu radnog mjesta komentatora, nakon ove odluke Hrvatska slobodno može ukinuti novinske komentare”, piše Boris Dežulović. N1

Ukupan javni dug povećan je za 7,7 mlrd. kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90%, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 mlrd. eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110% (veći dug imaju jedino Slovenija i Mađarska).

Nastavak rasta javnog duga na godišnjoj razini

Nakon što je u srpnju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu država snažnije povećala razinu svog zaduženja, u kolovozu je ukupan dug opće države blago smanjen za 1,8 milijardi kuna na iznos od 287,3 milijarde kuna. Međutim, na godišnjoj se razini nastavlja visok i dugoročno neodrživ rast javnog duga, pri čemu je njegov iznos u kolovozu bio 16,3 milijarde kuna ili 6,0% viši nego u istom mjesecu prošle godine. Pritom je unutarnji dug povećan za 6,5%, a inozemni dug za 5,4%.

U prvih osam mjeseci ove godine javni je dug ukupno povećan za 7,7 milijardi kuna, pri čemu se opća država nešto više zaduživala na domaćem (dug povećan za 5,4 milijarde kuna), nego na inozemnom tržištu na kojem je razina duga povećana za 2,3 milijarde kuna. U financiranju visokoga proračunskog manjka država se na domaćem tržištu najviše oslanjala na izdavanje obveznica (u osam ovogodišnjih mjeseci razina duga povećana za 6,6 milijardi kuna) te na kreditna zaduženja koja su povećana za 1,6 milijardi kuna, dok je istodobno kratkoročno financiranje (trezorski zapisi) smanjeno za 2,7 milijardi kuna. I u financiranju na inozemnom tržištu dominiraju obveznice (razina duga porasla za pet milijardi kuna), ali je istodobno razina kreditnog i kratkoročnog duga smanjena za 2,7 milijardi kuna.

Visok rast javnog duga generira središnja država čiji je dug u prvih osam mjeseci ove godine povećan za 8,1 milijardu kuna, dok je istodobno dug lokalne države smanjen za 412,8 milijuna kuna, a dug fondova socijalne sigurnosti za 1,2 milijuna kuna. Takva dinamika rasta javnog duga približava Hrvatsku psihološkoj granici udjela javnog duga u BDP-u od 90% nakon koje investitori dodatno pojačavaju oprez i detaljnije procjenjuju rizike, što često rezultira skupljim financiranjem i padom rejtinga zemlje.

Težinu situacije s javnim dugom potvrdile su i jesenske projekcije Europske komisije iz kojih je razvidno da se do 2017. godine u Hrvatskoj ne očekuje zaustavljanje rasta udjela duga opće države u BDP-u. Prema tim bi projekcijama udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj ove godine dosegao 89,2%, naredne bi godine porastao na 91,7% da bi u 2017. godini iznosio 92,9%. Takvim se udjelom Hrvatska ove godine prvi put pozicionira iznad prosjeka Europske unije s tendencijom daljnjeg pogoršanja situacije s obzirom na činjenicu da je 2015. godina prekretnica u kojoj je, na razini prosjeka EU, započela tendencija smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u. Odnosno, tijekom ove godine navedeni će se udio na razini EU smanjiti za 0,8 postotnih bodova, dok će se u Hrvatskoj povećati za čak 4,1 postotni bod, u čemu će nas nadmašiti jedino Bugarska (u kojoj udio javnog duga u BDP-u iznosi tek 31,8%) i Grčka. Loša se situacija nastavlja i u 2016. godini tijekom koje se očekuje porast udjela za novih 2,5 postotnih bodova u Hrvatskoj, pri čemu bi izraženiji rast bilježile samo Latvija i Grčka. Takvo kretanje javnog duga dovodi zemlju u opasnost od daljnjeg smanjenja ionako niskoga kreditnog rejtinga, dok troškovi servisiranja obveza postaju kočnica mogućnosti ostvarivanja ubrzanijega gospodarskog rasta.

“Ukupan javni dug raste te je povećan za 7,7 mlrd. kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90%, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Trend rasta očekuje se i u 2016. godini, što u situaciji vrlo slabog gospodarskog rasta dovodi Hrvatsku u rizik daljnjeg smanjenja kreditnog rejtinga, koji je ionako na razini ispod investicijskog”, komentira HGK.

Sezonsko smanjenje razine vanjskog duga

Tijekom kolovoza razina je bruto inozemnog duga smanjena za 1,5 milijardi eura na razinu od 47,8 milijardi eura, pri čemu je smanjenje razine duga u odnosu na srpanj zabilježeno kod svih sektora, a najviše kod središnje banke, drugih monetarnih financijskih institucija i države. Riječ je o uobičajenom sezonskom poboljšanju situacije, posebice kod kreditnih institucija, povezanom s pojačanim priljevima tijekom turističke sezone, ali je ove godine taj pomak bio slabije izražen nego u ljetnim mjesecima prošle godine. Stoga se na godišnjoj razini nastavlja rast bruto inozemnog duga koji je u kolovozu bio 1,9 milijardi eura ili 4,1% viši nego u istom mjesecu prošle godine.

Ukupna kretanja bruto inozemnog duga i nadalje su dominantno determinirana rastom inozemnog zaduživanja opće države, čiji se kontinuitet proteže još od 2009. godine, te razduživanjem bankarskog sektora čiji kontinuitet traje od 2012. godine. Potreba dodatnog zaduživanja države za financiranje visokoga proračunskog deficita i višak sredstava u bankovnom sektoru zbog potisnute kreditne aktivnosti rezultirali su tijekom prvih osam mjeseci ove godine povećanjem bruto inozemnog duga opće države za 486,6 milijuna eura, uz istodobno smanjenje duga drugih monetarnih financijskih institucija za 615,1 milijun eura. U okolnostima povoljnijih uvjeta financiranja na inozemnim tržištima i dio tvrtki, posebno onih velikih i vlasnički povezanih s inozemnim investitorima, koristi mogućnost inozemnog financiranja pa je stoga inozemni dug ostalih domaćih sektora u tom razdoblju povećan za 101,3 milijuna eura (kod privatnih nefinancijskih društava za 317,2 milijuna eura), a dug temeljem izravnih ulaganja za 168,8 milijuna eura.

U takvim okolnostima rast bruto inozemnog duga u načelu generira javni sektor. Tako se od 1,2 milijarde eura ukupnog prirasta bruto inozemnog duga u prvih osam mjeseci ove godine 1,5 milijardi eura odnosi na dug javnog sektora (obuhvaća opću državu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefinancijska društva), 11,1 milijun eura na prirast duga privatnog sektora za koji garantira javni sektor, dok je istodobno iznos privatnoga negarantiranog duga smanjen za 309,4 milijuna eura.

Pri visokoj razini bruto inozemnog duga i tendenciji njegova daljnjeg rasta, Hrvatska ostaje visoko ranjiva zemlja, osjetljiva na promjene na svjetskim financijskim tržištima, a osobito na tečajne i valutne rizike. Daljnje kretanje bruto inozemnog duga ovisit će o tempu nastavka zaduživanja opće države (koji bi trebalo usporavati ako se ubrza fiskalna konsolidacija pod pritiskom provedbe procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka) i razduživanju banaka koje će se smanjivati ako se uspostavi održiv gospodarski rast.

“Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 mlrd. eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110%. U odnosu na ostale tranzicijske europske zemlje, veći udio vanjskog duga u BDP-u od Hrvatske, imaju jedino Slovenija i Mađarska”, komentira HGK.

Ministar Branko Grčić pozvao je, govoreći u ime SDP-a, Most da predloži svog kandidata za predsjednika Sabora, te dodao kako će ga oni podržati. Ja ću biti mandatar za sastavljanje nove vlade, objavio je Tomislav Karamarko te dodao da će Željko Reiner biti kandidat Domoljubne koalicije za predsjednika Sabora. HRT

Tutankamonova zlatna maska u stvari je izrađena za njegovu majku

Gradski stadion Poljud u Splitu proglašen je zaštićenim kulturnim dobrom. Stadion je sagrađen 1979., a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš. Poljudska ljepotica zanimljive je arhitektonske kompozicije: iz ortogonalne projekcije, iz zraka, njegova je forma čisti krug, dok je iz središnje osi rastvorena školjka. Slobodna

Mnogi političari u prigodničarskim su obraćanjima prilikom otvaranja konferencije klimatske promjene naveli kao glavnu svjetsku opasnost, dakako uz terorizam. Ispada da se održavanje ove konferencije moglo opravdati samo davajući njezinoj temi sekundarnu poziciju u odnosu na opasnost od terorizma, iako su posljedice klimatskih poremećaja znatno dalekosežnije i smrtonosnije, te velikim dijelom zaslužne za razvoj konflikata i ratova. Klimatskim opasnostima i terorizmu zajednička je nemogućnost međunarodne zajednice da se s njima suoči uslijed činjenice da se globalni poredak još uvijek temelji na globalnoj kompeticiji i nejednakom razvoju, piše Bilten o summitu o klimi u Parizu.

“Petrov je iskren i naivan… za razliku od ljudi iz SDP-a i HDZ-a vodi jednu politiku, a ovi i nadzemnu i podzemnu. Oni se smješkaju Mostu, a s druge strane rovare i otkidaju jednog po jednog zastupnika. Petrov zaista misli da Most ima misiju provesti reforme koje su nužne u Hrvatskoj… Morati će odlučiti za jednu ili drugu stranu. Neki zastupnici neće izdržati opredjeljenje. Vrlo će važno biti, kada se odluče za stranu, da ostanu zajedno i postave jasne zahtjeve”, prognozira Dražen Lalić. N1

Saborski zastupnik Mosta Josip Katalinić objavio je na svom profilu na Facebooku pismo Bože Petrova koje je e-mailom poslao članovima Mosta. “Niti jedna niti druga strana nema 10 MOST-ovaca koji će se prodati ili ucijeniti… Moramo ostati pri onome za što smo se od početka zalagali: reforme, niti SDP niti HDZ, već zajednička reformska vlada temeljena na konsenzusu. Nadam se da na kraju nećemo svi mi biti taoci animoziteta nekoliko ljudi, manjka fotelja koje su zacrtali ili manjka sigurnosti u kojoj će morati odgovarati za ono što su zadnjih 15 dana obećali, a u zajedničkoj vladi neće imati opoziciju na koju će prebaciti odgovornost”, napisao je Petrov. T-Portal

Global Firepower je objavio rang-listu najmoćnijih 126 vojnih sila svijeta. Na prvom su mjestu Sjedinjene Američke Države, druga je Rusija, a treća Kina. Hrvatska je zauzela 62. mjesto (pad sa 54. mjesta) na listi najjačih vojnih sila. Od susjednih zemalja Mađarska je na 59., Srbija na 70., BiH na 89., a Slovenija na 99. mjestu. Večernji

MMF je uvrstio kineski yuan u čvrsto zatvoreni klub valuta međunarodnih rezervi, zajedno s dolarom, funtom, yenom i eurom. Ovo je važna prekretnica u integraciji Kine u globalni financijski sustav i priznanje da je napravila napredak u reformama. SDR je obračunska valuta MMF-a uvedena prije 42 godine kako bi se povećao financijski potencijal fonda i uz američki dolar i zlato služi kao sredstvo plaćanja u međunarodnim transakcijama. Al Jazeera Balkan, Bloomberg

Svake se godine 1. prosinca u obilježava Svjetski dan AIDS-a. Sa stopom od 20 novooboljelih na milijun stanovnika Hrvatska je među zemljama niskog rizika, a ima gotovo tri puta manju stopu novooboljelih od opće stope u zemljama članicama EU. Građanima je dostupno anonimno savjetovanje i testiranje na HIV/AIDS u zavodima za javno zdravstvo, Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, a od 2013. te usluge pruža i CheckPoint. HRT

Uz američki nosač aviona, u Split dolazi i nuklearna jurišna podmornica Harry Truman?

Benzin najskuplji u posljednjih mjesec i pol dana

Nakon dva tjedna pada, u utorak su porasle cijene goriva. Litra eurosupera 95 od utorka je skuplja za čak 20 lipa i sada se prodaje u rasponu od 9,15 do 9,19 kuna, ovisno o kompaniji. Ovo je ujedno i najviša cijena benzina i najveće poskupljenje u posljednjih mjesec i pol dana. Spremnik od 50 litara skuplji je za 10 kuna.

Vozači koji koriste dizelska goriva imaju malo više sreće. Litra ove vrste goriva u utorak je poskupila 5 lipa i sada se prodaje u rasponu od 8,39 do 8,42 kune, ovisno o kompaniji. Vozači koji koriste autoplin također nemaju razloga za zadovoljstvo budući da je ova vrsta goriva najskuplja u posljednjih šest i pol mjeseci. Cijena litre autoplina u utorak je porasla za oko 14 lipa i na velikoj većini postaja prodaje se po cijenu od 4,12 kuna. Plinski centar Zagreb (PCZ) još drži cijenu autoplina ispod 4 kune i prodaje ga za 3,90 kuna.

Skuplje gorivo u Hrvatskoj, pogotovo benzinskih goriva, posljedica je snažnog rasta cijena mediteranskoj burzi od čak 5,6 posto, dok su dizelska goriva na burzi poskupila 0,8 posto u odnosu na prethodni tjedan. Istodobno prosječni tečaj dolara prema kuni viši je za 0,85 posto. No, tečaj dolara nezaustavljivo raste već mjesec dana (ukupno 5 posto) i sada je na 7,20 kuna. Nastavi li se ovakav trend, pitanje je tjedna kada će se izjednačiti s tečajem eura i kune (sada je 7,61).

Počinje teći rok u kojem će slovenske vlasti primati zahtjeve štediša Ljubljanske banke i njihovih pravnih nasljednika za povrat stare devizne štednje, a zahtjevi će se moći podnositi sve do konca 2017. Štediše i njihovi pravni nasljednici zahtjeve na posebnom formularu moraju predati osobno ili poštom, nakon čega će se provoditi postupak verifikacije njihovih zahtjeva. Prve isplate stare devizne štednje očekuju se sljedeće godine, a Slovenija u tu svrhu u sljedeće dvije godine planira izdvojiti 385 milijuna eura. Novi list

Osim što im je slučaj švicarac poništio polugodišnju dobit (1,4 milijarde prije oporezivanja) i pozitivan operativni rezultat trećega kvartala, s krajem rujna bankarski je sektor iskazao gubitak od ukupno 4,5 milijardi kuna. Pritom je najviše stradala Hypo Alpe-Adria banka koja je potonula u gubitak od punih dvije milijarde. Poslovni

10:14 Veliko putovanje po Škotskoj, HTV1
13:47 Divlja srca (6.5), HTV2
20:00 Viktorijanska farma, HTV2
20:00 Kraljevska afera (7.6), HTV3
20:54 70 godina KK Split, HTV1
21:12 K-PAX (7.4), HTV2
23:30 Kobni sudar (5.8), NovaTV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, NovaTV

U Parizu traje konferencija o klimatskim promjenama, još jedna koja neće donijeti potrebne promjene, iako čak i Papa šalje dramatične poruke da je svijet na rubu samoubojstva. Stručnjaci predviđaju da će od svih gospodarskih sektora klimatske promjene najviše pogoditi poljoprivredu. Ekstremni vremenski uvjeti već nanose hrvatskoj poljoprivredi štetu od 250 milijuna eura na godinu, a najisplativije rješenje moglo bi biti prelazak na poljoprivredu koja izgrađuje humus, što bi značilo manju emisiju stakleničkih plinova, za 40% do 2030. Za to bi nam trebalo 530 milijuna eura iz europskih fondova.

Popularni portal 1klik.hr ima novi redizajn i cool mobilnu verziju

“Atom Egoyan je zaslužio priznanje zbog izbegavanja zamki patetike, zbog čega je Remember sasvim dobar i čak efektan film. Nema ‘flashback’ scena u logorima i nema perverznog užitka u ljudskoj fizičkoj patnji. Nema udvaranja filmskom establishmentu. Nema potrebe za izvlačenjem suza, jer ni prizori koje vidimo u vremenu ‘sada i ovde’ nisu nimalo veseli sami po sebi. Naime, zločin po definiciji ne pogađa samo žrtvu, već utiče i na počinioca, deformira ga i trajno mu smanjuje ljudskost, a sa krivicom nije nimalo lako živeti, bilo da je ona plod zablude ili oportunizma”, piše Marko Stojiljković. Monitor

Holokaust ne samo da je savršeno legitimna filmska tema koja se, nažalost, često izrabljuje kroz “festivale suza” i patetiku u lovu na nagrade, nego je tema koja je važna za celo čovečanstvo. Za našu humanost je od neobične važnosti da taj monstruozni masovni zločin nikad ne zaboravimo i da ne dozvolimo da se ponovi. Naravno, to je mnogo lakše reći nego učiniti: od kraja Drugog svetskog rata prošlo je 70 godina, a iako su sačuvani zapisi, oni su podložni muljanju, izvrtanju i falsifikatima. Jedni će taj zločin koristiti kao univerzalni izgovor za bilo šta, drugi će ga pokušati relativizirati iz svojih sebičnih razloga.

A biologija je neumoljiva, i poslednji živi svedoci sa obe strane, jedan po jedan, polako umiru.

U ovom svetlu, nisam baš siguran kako gledati čak i na suđenje tim nekim starcima koji su u mladosti počinili strašne zločine. Slažem se da treba poslati poruku kako takav zločin ne zastareva i da bi bilo sramotno da se neko izvuče od pravde, ali opet nisam siguran koliko je moguće te starce na optuženičkim klupama, te tužne kese povezati sa strašnim ili makar banalno zlim nacistima kakvi su u mladosti bili. Hteli mi to ili ne, empatija prema nekom starom i nemoćnom je skoro instinktivna reakcija.

Ipak, Paolo Sorrentino je u svom prvencu na engleskom jeziku, This Must Be The Place (2012), ponudio zanimljivo filmsko rešenje ovog konflikta: ostarelog nacistu ne jure specijalci u punoj ratnoj opremi, ne sude mu radno sposobne sudije, ne opsedaju ga dosadni novinari i gnevni građani, nego ga juri slično star, nadrkan i limitirano sposoban “detektiv” koji je i sam senka nekadašnje moći potpomognut sa protagonistom filma, rock-zvezdom u opasnoj krizi identiteta i sa minimalnim dodirom sa realnošću. Moja draga prijateljica Jelena je napisala tekst na FAK-u i podsetila me koliko je, i pored bizarnosti premise, to dobar film i zašto mi je toliko drag.

Taj film i taj tekst su mi i sada poslužili kao uvod u Remember, novi film Atoma Egoyana koji se zasniva na sličnoj, u neku ruku radikaliziranoj premisi. Umesto dvojice delimično sposobnih i motiviranih lovaca, sada ne manjka motivacije, njihov cilj je pronaći i presuditi čoveku koji se (sada) zove Rudy Kurlander, a koji je pobio njihove familije u Auschwitzu.

Ali se zato od dvojice “lovaca” može sastaviti samo jedan donekle sposoban. Max Rosenbaum (Landau) je mentalno priseban da može isplanirati misiju i nekadašnji je aktivni saradnik Centra Simon Wiesenthal, ali je nepokretan, pa realizacija potpuno ovisi o Zevu Gutmanu (Plummer), čoveku koji je dementan i koji svaki put iznova otkriva da mu je supruga umrla, ali barem može hodati. Koliko može jedan devedesetogodišnjak, recimo to tako.

Njemu je Max ostavio pismo sa adresama potencijalnih sumnjivaca, uputama (kupi pištolj, takav i takav, križaj ono što obaviš), hotelima gde odsesti i nešto novca za poduhvat. U trenucima prisebnosti, Zev čak ima i onu dozu praktičnosti da napiše na ruci da pročita pismo, za slučaj da se ponovo izgubi. Inače, osim slabijeg psiho-fizičkog stanja, Zev je idealan kandidat za zadatak: nikad niko neće posumnjati na starca, čak ni kad sa sobom vuče pištolj.

Njegova potraga, kako to obično biva u ovakvim filmovima, ne teče nimalo glatko. Prvi Kurlander (Ganz) jeste zaista bio nemački vojnik i služio je u ratu, ali u Africi. Drugi (Lieven) je zaista bio u Auschwitzu, ali kao zatvorenik. Treći je umro, ali njegov sin (Norris) poziva Zeva u kuću da pokaže očevu ratnu memorabiliju, iz čega nastaje sekvenca koja je jednako napeta, sa bučnom pozadinskom zvučnom shemom koja dolazi iz obližnjeg rudnika i pomalo asocira na ono što možemo čuti u filmu Son of Saul, smeštenom u logor, ali takođe i bizarna, pa ne znamo hoće li se završiti u suzama od smeha ili u suzama i krvi. A četvrti (Prochnow)… Pa neću vam baš sve odati, pogledajte film. E, da, dok traje Zevova potraga za zločincem, istovremeno je njegov zabrinuti sin (Czerny) pokrenuo potragu za njim…

Moram priznati, malo sam se pribojavao kako će Egoyan to izvesti. Prvo, scenario nije njegov, nego je delo debitanta čije se iskustvo u industriji zabave svodi na produkciju i casting za reality program. Drugo, Egoyan iza sebe ima ne baš sjajan niz filmova, i to uglavnom po tuđim scenarijima. Captive (2014) je bio jednostavno loše napisan, nemotiviran i na koncu bizaran. Devil’s Knot (2013) je zanimljivu premisu pretvorio u ravnu doku-dramu kakve gledamo na televiziji, a i Chloe (2009) pre toga je tek remake francuskog trilera. Međutim, nemojmo zaboraviti da Egoyan stoji iza izuzetnog The Sweet Hereafter (1999) i iza apsolutnog remek-dela i jednog od filmova koje ću pamtiti za ceo život, Exotice (1994).

Ako me pitate je li Egoyan ovde onaj stari, je li ovo još jedan primer njegovog majstorstva u slikanju ljudskih emocija, reći ću vam odmah da nije, odnosno da nije do kraja. Egoyan je ovde, osim u suptilnim detaljima, gotovo nevidljiv kao reditelj i to nije nužno loše, naročito kad njegovi glumci sijaju kao što to čini Plummer kroz ceo film, Landau u par scena i naročito Norris u svojoj epizodi za pamćenje. Bruno Ganz i Jürgen Prochnow su sakriveni pod elaboriranim maskama i njihove uloge su premale da pokažu šta sve znaju, ali su svejedno sasvim solidan dodatak. Remember, iako nije iznad tematski bliskog This Must Be The Place, je svakako bolji film od svega što je Egoyan snimio u poslednje vreme.

Istina, scenario je pomalo problematičan i vidi se da ga je radio debitant, ali ne i diletant. Benjaminu Augustu treba odati priznanje za hrabrost da dve standardne teme (holokaust i starost sa pratećim bolestima, posebno demencijom) spoji u jednu koherentnu priču zbog koje ćemo se malo zapitati. Opet, on se u svom scenariju dosta oslanja na opšta mesta i ona ponekad narušavaju kredibilitet filma. Primera radi, obrat, odnosno otkriće pred kraj možda nismo naslutili i to je svakako vrlo moćan momenat, ali ga August devalvira jednim standardnim postupkom, nepotrebnom rekapitualcijom, odnosno objašnjenjm onoga što smo upravo shvatili.

Egoyan je, pak, zaslužio priznanje zbog izbegavanja zamki patetike, zbog čega je Remember sasvim dobar i čak efektan film. Nema “flashback” scena u logorima i nema perverznog užitka u ljudskoj fizičkoj patnji. Nema udvaranja filmskom establishmentu.

Nema potrebe za izvlačenjem suza, jer ni prizori koje vidimo u vremenu “sada i ovde” nisu nimalo veseli sami po sebi. Naime, zločin po definiciji ne pogađa samo žrtvu, već utiče i na počinioca, deformira ga i trajno mu smanjuje ljudskost, a sa krivicom nije nimalo lako živeti, bilo da je ona plod zablude ili oportunizma. U svojim najboljim momentima, Remember je film i o tome. (7/10)

Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan.