Kako je preživljavanje Svijeta postalo dosadna vijest - Monitor.hr
01.12.2015. (11:50)

Kako je preživljavanje Svijeta postalo dosadna vijest

Mnogi političari u prigodničarskim su obraćanjima prilikom otvaranja konferencije klimatske promjene naveli kao glavnu svjetsku opasnost, dakako uz terorizam. Ispada da se održavanje ove konferencije moglo opravdati samo davajući njezinoj temi sekundarnu poziciju u odnosu na opasnost od terorizma, iako su posljedice klimatskih poremećaja znatno dalekosežnije i smrtonosnije, te velikim dijelom zaslužne za razvoj konflikata i ratova. Klimatskim opasnostima i terorizmu zajednička je nemogućnost međunarodne zajednice da se s njima suoči uslijed činjenice da se globalni poredak još uvijek temelji na globalnoj kompeticiji i nejednakom razvoju, piše Bilten o summitu o klimi u Parizu.



Slične vijesti

10.09. (17:30)

Riješiš jedan problem i dobiješ dvije koristi

UN: Prilagodba klimatskim promjenama koštala bi 2 bilijuna dolara, ali bi donijela 7

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva ulaganje od 1,9 bilijuna dolara do 2030. u poboljšanje otpornosti na klimatske promjene, objavio je UN. Ulagalo bi se u rane sustave upozoravanja, gradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene, razvoju poljoprivrede u sušnim područjima, zaštitu priobalnog raslinja otpornog na slane vode te na osiguranju zaštite izvora pitke vode. Ovo bi ulaganje rezultiralo globalnim koristima vrijednima 7,1 bilijuna dolara (7,1 tisuća milijardi).

 

 

26.08. (21:00)

Hajdemo u planine

Stotine milijuna ljudi bježat će s obala

“Suočeni s globalnim zagrijavanjem, porastom razine mora i klimatskim ekstremima koji pokazuju tendenciju jačanja, više ni ne postavljamo pitanje hoće li se neke zajednice morati povući iz priobalja da bi se spasile i izbjegle materijalnu štetu, već zašto, gdje, kada i kako će se realizirati povlačenje.”

17.08. (22:30)

Najstrašniji hororci su uvijek - dokumentarci

‘Aquarela’ – film u kojem klimatske promjene izgledaju jezovito

Cijenjeni ruski redatelj Victor Kossakovsky snimio je film ‘Aquarela’, neobičan i odvažan pokušaj prenošenja poruke klimatskih promjena u visokoj rezoluciji. U filmu nema glumaca ni pripovjedača, samo snimke prirode, s vrlo malo ljudi, i glazba benda Apocalyptica. Podtekst filma je jasan – vode na Zemlji ima u ogromnim količinama i ljutita je, a poruka je – čovjek je možda danas taj koji uništava prirodu, no preživjet će Zemlja, ne mi, piše časopis Outside.

08.08. (09:00)

Klimatske promjene bi se ublažilo kad bismo jeli manje mesa, kaže UN, a i mliječnih proizvoda

02.08. (20:30)

Ljudi na vrućem limenom krovu

Srpanj najtopliji u povijesti mjerenja

Nijednog drugog srpnja nisu zabilježene više temperature od ovogodišnjeg srpnja, poručili su znanstvenici iz europskog projekta Copernicus. Prosječna globalna temperatura od 1. do 29. srpnja bila je 16.6 stupnja Celzija, čime je izjednačen rekord iz srpnja 2016., a lako je moguće da će podaci za posljednja dva dana srpnja podići temperature i postaviti novi rekord (podaci u ponedjeljak). Travanj i svibanj bili su među najtoplijima otkako postoje mjerenja, dok je lipanj bio najtopliji u povijest mjerenja.

 

01.08. (17:30)

Voćka poslije kisele kiše

Profesor globalnih promjena: Sadnja drveća je dobra, ali prvo moramo prestati koristiti fosilna goriva

Korištenje bioenergije s tehnologijom hvatanja i skladištenja ugljika zahtijevalo bi sadnju šuma na području većem od Indije i izgradnju postrojenja za pohranu milijun tona ugljika godišnje. O tome se može samo maštati i priča o negativnoj emisije tu pada u vodu. Obnove šuma donijet će niz dodatnih koristi, no, ključno je sljedeće: treba ubrzano prestati koristiti fosilna goriva, piše profesor globalnih problema Simon Lewis za Guardian o posljednjoj ideji za rješenje problema klimatskih promjena.

 

29.07. (10:00)

Više grije nego hladi

Kako se planet zagrijava, koristit ćemo više klima-uređaja. No pod koju cijenu?

Sa sadašnjih 1,6 milijardi klimatizacijskih jedinica diljem svijeta, doći ćemo do tri puta većeg broja do 2050. godine, što znači da bi klima-uređaji mogli osloboditi dovoljno emisija stakleničkih plinova do kraja ovog stoljeća za porast temperature od 0,5 stupnjeva Celzijevih. Manje razvijene zemlje, koje su često i najtoplije, bit će najteže pogođene učincima klimatskih promjena. Gotovo 2,8 milijardi ljudi živi u zemljama u kojima je prosječna dnevna temperatura viša od 25 stupnjeva Celzijevih, ali manje od 10% njih posjeduje klima-uređaj. Index