Muškarac se potpuno gol slikao na Srđu i poručio: Osvojit ću Kraljev Grudobran!
Za kurikularnu reformu školstva upitna je čak i 2018. godina
Ima nešto u pojavi Abigail Hardingham. Nije lepa, čak se ne može reći ni da je pravilnih crta lica, ali fiksira poglede. Kao neka čudna cura u klubu na koju projektujete ovo ili ono, sve se ne usuđujući da priđete. Znate samo da vas čeka luda vožnja, ako ikada skupite hrabrosti za to. Utoliko je čudnije što u drugoj sceni u kojoj se njen lik pojavljuje nju ostavlja dečko sa optužbom da je suviše “vanilla” (obična i dosadna), a frajer pritom izgleda kao dosadni mastiljar.
Tako je i sa ovim filmom. Nije lep i zgodan, nije ni odvratan, često se čini da nema smisla i da promašuje skoro sve što se promašiti može, ali definitivno ne možete odvojiti pogled sa ekrana. Toliko je neobičan, nov i originalan da je naprosto magnetičan. I da stvar bude bolja, kako odmiče je sve bolji, a nekoliko sati nakon gledanja možda čak i pomislite da ste upravo odgledali remek-delo i budući klasik.
Dakle, naša junakinja je Holly (Hardingham), buduća bolničarka u hitnoj pomoći i odmah u prvoj sceni svojim drugaricama sa studija izjavljuje nešto čudno i potencijalno patološki: deklarira interes sa kolegu sa svog studentskog posla u supermarketu, iako svi znaju da on već godinu dana pati za svojom poginulom curom i čak je, navodno, pokušao da se ubije. Taj momak, Rob (Barry), svakako u sebi krije nešto više o mistike i mraka kojim zrači i Holly mu u zgodnom trenutku prilazi i njih dvoje se upuštaju u vezu, i to prilično strastvenu. Međutim, prilikom prvog seksa u njihovu vezu se meša i treća “osoba”, Robova pokojna devojka Nina (O’Shaughnessy), u formi duha, koja ih verbalno izaziva i sabotira na svakom koraku…
Nekoliko stvari su tu bitne za ovaj čudački trojac. Nina je poginula u saobraćajnoj nesreći za koju je Rob makar delimično kriv. Nina je već po pojavi otkačeni, umetnički tip osobe, skoro pa ostvarena slikarka, možda čak i sa dodirom genijalnosti, dok je Hollina životna priča skoro sasvim obična. Opet, Holly deluje kao konstruktivna osoba, za razliku od Nine koja može biti kreativna ili destruktivna, ali ne i razumna i konstruktivna. Zatim, Nina je mrtva, što će reći završena, što je čini savršenom dalje od šablona “o pokojniku sve najbolje”. Konačno, zbog nagle i nasilne prirode njene smrti, ni ona ni Rob zapravo nisu završili i zaključili odnos, niti su u stanju da to urade. I eto nama nesvakidašnjeg ljubavnog trougla, i to još sa kompleksnim likovima koji se doimaju živima čak i kad su nedvosmisleno mrtvi.
Prvo što će gledaoca začuditi je ton filma. Ljubavni trouglovi u “zom-com” filmovima (romantičnim komedijama sa oživljenim mrtvacima) nisu ništa naročito novo, ali su po pravilu bili dati u otvoreno komičnom, ponekad čak i parodičnom tonu. Nina Forever se drži kao izuzetno ozbiljan film, što može delovati uvrnuto, čudno, nekome čak i odbojno. To, naravno, ne znači da nema humora. Sa tako nenormalnom premisom odsustvo humora bi bilo smrtni greh. Autori ga, naravno, okreću na crnjak, a nalazimo se u Engleskoj, pa saberite dva i dva…
Međutim, i pored naleta crnog humora za koji je, logično, zadužena sama Nina svojim “in character” opaskama, film se čvrsto drži teritorije psihološke drame između Holly i Roba. Jasno, u njihovom odnosu je Nina metafora za bagaž prethodne veze (Rob se sa njenim roditeljima viđa na nedeljnoj bazi), i to bagaž najteže vrste. Sa mrtvom osobom se ne može takmičiti, niti je moguće, niti je pristojno, ali pitanje je može li se Holly s njom nositi i kako. Je li rešenje pobacati uspomene? Ili možda odavati poštovanje na svakom koraku. Čak i kada, odnosno ako, Rob nastavi sa svojim životom (sa Holly ili bez nje), Nina će uvek biti tu i vrebati (ga) iz nekog ugla.
Izbor glumaca za film je briljantan. Abigail Hardingham je u stanju većinu zadataka rešiti neverovatno elegantno, samim svojim prisustvom i stavom, jasno vidimo kad je ranjiva, kad povređena, kad rešena da istera svoje i zadovoljstvo ju je gledati. Takva gluma se retko viđa od glumice koja je uglavnom zarobljena na televiziji. Rob je za nijansu tipskiji lik od Holly, ali u izvedbi Ciana Barrija izgleda životno. To nije sjebani, tužni i mistični lik kakve srećemo u filmovima, već sjebani, tužni i mistični lik koji može biti naš poznanik ili sused, što ovu “suburban gothic” priču čini jako privlačnom i snažnom. Fiona O’Shaughnessy igra Ninu sa uživanjem i dosta improvizacije, a i lik je napisan da tome pogoduje. Osim egzaktnih, sočnih linija dijaloga, sve ostalo je na volju glumici. Snažno prisustvo imaju i Elizabeth Evin i David Troughton kao njeni roditelji koji ne mogu da nastave sa normalnim životom.
Uz vrhunsku glumu treba pohvaliti i scenario koji je uređen, ekonomičan, logičan (koliko je moguće sa premisom koju imamo), inteligentan, pronicljiv i snažan. Braća Blaine, inače debitanti, uspevaju ono što ni mnogima iskusnijima ne polazi za rukom: ne samo da ubace zaista neočekivani, a opet savršeno logični i skladni obrat, nego da i kroz njega poentiraju. Sa režijom stvari ne stoje toliko sjajno. Pokazuju oni smisao za rad sa glumcima i oko za detalj (svet predgrađa kojim se likovi kreću je dorađen tako da sve ima svoje zašto), a nemaju problema ni sa psihološkom slikom likova i njihovih odnosa, iako bi neki hintovi mogli biti i manje očiti. Ono što upada u oči su pojedine scene koje su iskadrirane tako da u njima imamo mini-flashback i flash-forward momente, i kad kažem mini, mislim i u smislu njihovog trajanja (izuzetno kratki i brzo sečeni kadrovi) i u smislu vremena koje preskaču. To ima smisla za naglu promenu ritma i tempa, pa te scene deluju kao ubačeni virtuozni pasaži u, inače, u smislu ritma i tempa, savršeno odmerenom filmu, ali osim tog razbijanja i “jazziranja” samog sebe radi, ne vidim potrebu za takav postupak.
Nina Forever je čudan i uvrnut film koji ispod blesave žanrovske površine govori o itekako bitnim i potencijalno izuzetno ličnim stvarima. Za svu pohvalu je da tako hrabar i rizičan film potpisuju debitanti koji se čak ni u realizaciji ne oslanjaju na proverena imena, nego forsiraju manje poznate, skoro opskurne glumce uglavnom zaglavljene u televizijskim epizodama. Uz sve svoje mane, Nina Forever je izuzetno interesantno filmsko delce. Pustite da vam se duh uvuče pod kožu. (8/10)
Filmski kritičar Marko Stojiljković porijeklom je iz Beograda, a živi i radi u Sloveniji. Pratite ga i na blogu Film na dan i Twitteru.
Brkić odustaje od kandidature za predsjednika HDZ-a
“Što prije shvatimo da država malo ne želi, a malo nije u stanju organizirati prilagođavanje klimatskim promjenama, tim prije ćemo se početi prilagođavati sami. Radit ćemo zajedno, štititi jedni druge svjesni da nas država nije u stanju zaštititi i da prilagodba klimatskim promjenama počiva na istom principu kao i ekološka svijest: počinje ponajprije i najviše od pojedinca, a putem do visokih društvenih sfera sve se više razvodnjava”, piše Radoslav Dejanović za Monitor.
Nakon podužeg niza godina borbe s vjetrenjačama, danas gotovo svatko prihvaća klimatske promjene kao činjenicu, a ne više kao zastrašivanje tzv. znanstvenika gladnih javnog novca koji su svih ovih desetljeća plašili naivnu javnost kako bi od nje izmuzli besplatne novce za lagodan život, jahte i preplanule asistentice.
Ostao nam je, međutim, jedan posve psihološki problem: ljudi ne shvaćaju ozbiljno prijetnje koje im ne prijete u neposrednoj budućnosti. To je čijenica, to je način na koji ljudski mozak funkcionira: prijetnje za koje znamo da bi se mogle dogoditi u nekoj relativno dalekoj budućnosti rijetko nam zvuče dovoljno ozbiljno da bismo ih krenuli rješavati odmah, u nadi da ćemo ih spriječiti ili barem ublažiti posljedice.
To je bio jedan od najvećih motivatora dosadašnje globalne neangažiranosti oko ovog problema: prilagodba je proces koji nužno mijenja neke ustaljene načine ponašanja, a neke od njih drastično (korištenje fosilnih goriva, primerice). Države čine ljudi, pa su one reflektirale posve ljudske slabosti koncentrirajući se na konferencije i dogovore (hrvatski: “lip service”), umjesto na konkretne akcije.
Dugo je to trajalo – cijela desetljeća. U međuvremenu smo ipak prišli par koraka bliže neumitnom događaju, pa se i način razmišljanja promjenio. Nemojmo misliti kako je ova nova odlučnost u zaustavljanju klimatskih promjena posljedica našeg zrelijeg razmišljanja! Upravo naprotiv, jedini razlog zašto se čovječanstvo konačno odlučilo pomaknuti s mjesta je činjenica da su nas počele sustizati posljedice naših loših odluka iz prošlosti, i klimatske promjene više nije moguće ignorirati: ignoriranje je postalo skuplje od rješavanja.
Toliko o ljudskoj rasi i njenim intelektualnim kapacitetima.
No, tu smo gdje smo – tako i mi, mala državica sa uništenom privredom i posljedično jedan od manjih generatora klimatskih promjena, u popisu tek nešto iznad sredine. Očito je kako je naš doprinos, kao i doprinos naših susjeda s popisa (Bolivija, Sri Lanka) minoran u odnosu na poznate najjače zagađivače (Kina i Sjedinjene države prije svega, kao bezobrazno najveći proizvođači CO2, treća iza njih je Indija sa tri, odnosno šest puta manjim stupnjem zagađivanja!).
Klimatske promjene, nažalost, nisu selektivne – one ne pogađaju veće zagađivače više nego manje; dapače, tužna je istina da od klimatskih promjena obično više stradaju siromašne zemlje – jer ne mogu sanirati štete i ne mogu se prilagoditi promjenama tako lako kao što to mogu velike i bogate države.
Fokusirajmo se na Hrvatsku i nedavno nevrijeme, tek jedno od nevremena, koje čak nije bilo niti onako filmski katastrofalno, sa masovnim žrtvama i devastacijom: stradala je samo osječka bolnica. Oh, da – i usjevi na njivama, na što smo se ionako već navikli jer kod nas valjda svake godine negdje stradaju usjevi i seljaci su potom nesretni, a mi ostali tužno slegnemo ramenima i kao da nas se to ne tiče, kao da je to neki crni usud koji tako dođe, pa u trgovinama dignu cijene uvoznog voća i povrća.
Osječka bolnica žrtva je globalnog zatopljenja. Dobro, vjerojatno i nedostatka sredstava, nebrige i korupcije, ali krov na bolnici odletio je i voda je ušla zbog nevremena koje se ne viđa često.
Podsjetio bih kako se klimatske promjene ne očituju kao lijepo, ravnomjerno povećanje temperature, već kao povećana učestalost klimatskih ekstrema: ono što je nekad bila oluja “jednom u sto godina”, danas je oluja “jednom u deset godina”, a već sutra moglo bi postati “očekivani meteorološki fenomen za ovo doba godine”.
Što smo naučili od 2009. godine, kad sam napisao tekst “Ledeni zagrljaj klimatskih promjena”, pa sve do danas?
Ništa.
Doživjeli smo u tih par godina nekoliko događaja koje pamtimo – par oluja koje su čupale stabla, nasukavale brodice i uništavale šume, jednu katastrofalnu poplavu, vrućine koje smo počeli smatrati normalnim stanjem i, najzad, devastaciju osječke bolnice. Sve redom ekstremni događaji, otprilike svakih godinu, dvije po jedan ili par njih.
Bilo bi neprimjereno smatrati kako se nabrojane nedaće ne bi dogodile da nema klimatskih promjena – nešto što se “događa jednom u sto godina” vrlo će se vjerojatno i dogoditi jednom u sto godina, sa ili bez klimatskih promjena. No, kad se ti stogodišnji događaji počnu događati puno češće, tu imamo argument za tvrdnju kako je povećana učestalost posljedica klimatskih promjena.
Isto tako, teško je ne zaključiti kako nešto ozbiljno nije u redu ako nam klimatolozi svake godine ponavljaju kako je: “… ovaj mjesec (kasnije i cijela godina) bio najtopliji otkako je redovitih mjerenja temperature”. Statistika tu dokazuje što na svojoj koži možda ne osjetimo: temperatura se uistinu podiže, vrlo polako ali nemilosrdno.
Te promjene nisu nimalo bezazlene: rezultiraju vrlo mjerljivom štetom koju zatim trebamo nadoknaditi. No, naši se političari ponašaju kao da taj problem jednostavno ne postoji.
Zbilja, recite kad ste zadnji put čuli kvalitetnu političku raspravu o prilagodbi klimatskim promjenama? Kad ste zadnji put vidjeli političara kako govori o potrebi Republike Hrvatske da se prilagodi klimatskim promjenama? Jeste li ikad vidjeli ikakav plan, barem natruhu nekog plana neke stranke ili nekog političara? Plan za prilagodbu klimatskim promjenama bilo koje stranke identičan je onom famoznom programu kojeg je HDZ najavljivao na zadnjim izborima, a od kojeg javnost nikad nije vidjela niti slova.
A stvari nisu bezazlene: imali smo problema s financiranjem sanacije velike poplave iz 2014. godine, gdje se pokazalo kako država nema plan sanacije a političari nemaju pojma što učiniti, kad se sve odvijalo pomalo stihijski i koruptivno, profitiranje na tuđoj nesreći da i ne spominjem. No, nekako smo spasili stvar.
Ove bi godine stvar mogla biti dodatno otežana: Osječka bolnica već je uputila apel građanstvu za donacije na sanaciji štete koja se procjenjuje na gotovo pet milijuna kuna (sa ukupnim štetama u Osijeku i okolici penje se na više od 250 milijuna kuna), a država je ove godine predvidjela sredstva za saniranje šteta u visini od 20 milijuna kn, kako navodi Dnevnik.hr.
Matematika je tu jednostavna: ako su iznesene brojke točne, država je za saniranje ukupnih šteta svih elementarnih nepogoda u RH predvidjela sredstva dovoljna za otprilike jednu desetinu štete koju je nedavna oluja nanijela samo osječkom području. Ostatak novca valjda bi trebao doći direktno iz džepa domoljubivih građana – otud i apel bolnice građanima, a ne državi.
To je dokaz državne administracije koja ne razmišlja o klimatskim promjenama, koja je nakon niza godina upozoravanja što klimatologa, što ljudi sa terena – i dalje uvjerena da je sve cool, da se ništa neće dogoditi i da je život lijep i pomalo monoton, baš kao u stihovima rahmetli Ekrema Jevrića: “kuća, uhljebana/ uhljebana, kuća…”
Istovemeno, svjedočimo posvemašnjem ignoriranju problema od strane političara, koji o činjenici da nas čekaju češće i razornije elementarne nepogode ne govore baš ništa, jer to je ipak neugodna tema: ne valja pričati o nečemu što je za nas nepovoljno, što je neizbježno i što je posve izvan kontrole, nezaustavljivo. Ne voli to narod čuti, a mogli bi u trenutku lucidnosti i pitati političare kako to misle riješiti, kad su već plaćeni da rješavaju takve probleme.
Umjesto toga, često možemo vidjeti kako naši političari rado obrađuju teme koje su posve površne i bez ikakvog utjecaja na budućnost nacije, ali ih je moguće obraditi na logički promašen, pak zapaljiv način koji će pouzdano aktivirati atavističke centre u primozgu nacije i efikasno spriječiti mozak u procesiranju za njega puno važnijih problema.
Što nam je činiti?
Očito je da od ovakvih vlasti i od ovakvih političara ne možemo očekivati ikakvu smislenu misao o klimatskim promjenama, niti ikakav smislen plan prilagodbe. Drugim riječima, prepušteni smo sami sebi.
S jedne strane, to je loše: neizbježno će se dogoditi trenutak kad će država biti toliko financijski nemoćna da neće moći isplaćivati odštete niti pomagati nesretnicima kojima će elementarna nepogoda nanijeti veliku materijalnu štetu. Dapače, za očekivati je da će se u budućnosti dogoditi retrogradna urbanizacija, odnosno dijelovi tla koji su nekad bili poplavna područja ili suhi i neplodni bit će napušteni od strane stanovnika jer će bez efikasne državne skrbi nad infrastrukturom priroda uzeti svoje: nije besmisleno očekivati da bi Gunja nakon još par onakvih poplava mogla biti dragovoljno napuštena od strane stanovništva, koje bi migriralo u područja koja nisu u opasnosti od poplave, vjerojatno kao neki novi, urbani proletarijat.
S druge strane, to je dobro: što prije shvatimo da država malo ne želi, a malo nije u stanju organizirati prilagođavanje klimatskim promjenama, tim prije ćemo se početi prilagođavati sami: kao pojedinci i kao lokalne zajednice. Gradit ćemo kuće na uzvisinama, sa čvrstim krovovima. Čuvat ćemo šume i brinuti o njima jer će nas one štititi od razornog vjetra. Na manjim površinama imat ćemo kulture zaštićene mrežama protiv tuče, a na većim površinama sadit ćemo kulture otpornije na nepogode. Planirat ćemo budućnost otpornu na ekstremne vremenske uvjete.
Radit ćemo zajedno, štititi jedni druge svjesni da nas država nije u stanju zaštititi i da prilagodba klimatskim promjenama počiva na istom principu kao i ekološka svijest: počinje ponajprije i najviše od pojedinca, a putem do visokih društvenih sfera sve se više razvodnjava.
Autor je jedan od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Jedan je od 25 najboljih IT konzultanata u Hrvatskoj, prema izboru korisnika tih usluga. Autor je i SF knjige ‘Umišljena inteligencija’, koju u obliku e-booka možete besplatno skinuti na svoj Android uređaj s Google Play.
Nogometaši Francuske posljednja su reprezentacija koja je izborila nastup u polufinalu Europskog prvenstva, nakon što su svladali senzaciju Eura, momčad Islanda, s uvjerljivih 5-2 (video HRT). U polufinalu Francuze čeka aktualni svjetski prvak, Njemačka, utakmica je na rasporedu u četvrtak, 7. srpnja (21 sati). Forum.hr
Otkako je objavljen rezultat referenduma prema kojima Britanci žele izaći iz EU, funta sve više pada i u odnosu na dolar je u minusu 11%, dok je euro ojačao 9,5%. Analitičari predviđaju da će funta padati i dalje te da će se do kraja godine moći kupiti za 1,25 dolara. Ako se prognoze ostvare to će biti najniža vrijednost funte u posljednjih 40 godina. Večernji
Mnogi misle da je neisplata plaće ili prekovremeni rad mobbing, ali to je povreda drugih prava. Stručnjaci mobbing definiraju kao oblik ponašanja pojedinca ili skupine osoba na radnom mjestu tijekom duljeg vremena, gdje se psihički zlostavlja drugu osobu. Žrtve budu obilježene, izolirane i predmet poruge na radnom mjestu te predstavljene kao problem u radnom okruženju. T-Portal
“Najboljima od nas nije cilj da budemo najbolji u svome narodiću, niti da se i s kim u tome takmičimo i nadgornjavamo. Najbolji među nama i pišu zato da bi se odmakli od logike ‘krvi i tla’ i prestali biti samo ono što rođenjem jesu, nego da postanu pomalo i ono što rođenjem nisu” rekao je Abdulah Sidran u razgovoru s Tomislavom Čadežom za Jutarnji. Govori i o Kusturici kojeg zove ‘ljudskom tragedijom’.
22 smiješne slike koje zavaravaju na prvi pogled
5 načina kako vam cimet može poboljšati zdravlje
Microbe & Gasoline (trailer, kritike) je novi film Michela Gondryja koji govori o odrastanju i prijateljstvu, te avanturi u autu-kući. Nešto bizarnije je prijateljstvo u filmu Swiss Army Man (trailer, kritke), između brodolomca i mrtvog tijela koje glumi Daniel Radcliffe. Buzzfeed
Cindy Šoštarić – najljepša Hrvatica u narodnoj nošnji izvan RH
Jelena Veljača: Bake – moraš ih voljeti koliko god podjetinje kad su u pitanju unuci
8 najboljih filmova u prvih pola godine
Kineska policija privela je 236 osoba koje se sumnjiče za ilegalno klađenje na utakmice Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj. Također je zaplijenjeno i 4,2 milijuna američkih dolara od oklada. Kako su u zemlji kladionice zabranjene, Kinezi se klade preko ilegalnih ponuđača na internetu. First Post
Business Insider je napravio listu najdirljivijih govora koje su poznate osobe održale studentima na dodjeli diploma na američkim sveučilištima. Među njima je glumac J.K. Simmons koji je govor počeo riječima “The world is full of bastards”, Michelle Obama te Larry Ellison iz Oraclea.
Dvojica zaposlenika lokalnih vlasti u andaluzijskome gradu Jerezu de la Fronteri otpuštena su jer je otkriveno da 15 godina nisu dolazili na posao. Svih tih godina vozač i vrtlar uredno su primali plaću. Njihov sindikat tvrdi da su oni samo iskoristili nagomilane prekovremene sate svojih kolega te da je sve legalno. Novi list, Independent
Obvezno plaćanje zdravstvenog osiguranja, doprinosi za zapošljavanje, doprinosi za hrvatske šume, obvezna članarina Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj obrtničkoj ili gospodarskoj komori, doprinosi u slučaju ozlijede na radu, i cijeli niz drugih fiskalnih i parafiskalnih nameta, su porezi u punom smislu riječi. Kvaka je u tome da zakonski nisu definirani kao porezi, pa ih statistika kao takve ne obrađuje. Pa kada se netko pobuni protiv previsokih poreza u poslovanju, odmah ga se može poklopiti s time da je u Hrvatskoj porez na dobit tek 20%, piše Index.
Aktualni svjetski prvak u formuli 1 Britanac Lewis Hamilton pobijedio je u utrci Svjetskog prvenstva za Veliku nagradu Austrije, koja se danas vozila u Spielbergu. Utrku je obilježio sudar u posljednjem krugu, momčadski kolega iz Mercedesa Nico Rosberg zabio se u Hamiltona kako bi spriječio da ga pretekne, no pukla mu je guma i na kraju je završio četvrti. Na proglašenju pobjednika Hamilton je dočekan zvižducima, a Rosberg je pod istragom Međunarodne automobilističke federacije. Hamilton optužuje Rosberga, a ovaj njega. Slobodna
Colin Atrophy Hagendorf proslavio je e-zine u kojem je kušao i recenzirao pizze diljem New Yorka. O slasnim trokutima napisao je knjigu, a sada ima i YouTube emisiju Pizza Pals u kojoj intervjuira glazbenike i s njima jede pizzu. Posljednja gošća bila je Frankie Cosmos koja u rujnu stiže u Zagreb.
Snažan citat: Akcija je jedini lijek za indiferentnost
“Kad dođem na more pa vidim one štandove s jeftinim suvenirima i gomilom jeftinih gluposti pomislim pa zašto bih ja to kupila? Katastrofa. Ljudi žele nešto za ništa”, kaže Hana Cha iz Južne Koreje koja je u Zagrebu poslom. Hrvatima prigovara i nerad, na koji ona nije navikla u svojoj zemlji. Oduševljena je pak Beogradom i njegovim bogatim noćnim životom. T-Portal
Bugarski konceptualni umjetnik Christo poznat je po tome što je platnom omotao Reichstag u Berlinu i Pont-Neuf u Parizu, a u Kaliforniji je postavio gotovo 40 kilometara platnene ograde koja vodi do mora (video reportaža o njegovim djelima). Ove je godine napravio 16 metara široki plutajući most/pristanište prekriven žuto-narančastim platnom, koji – u dužini od 4,5 kilometara – povezuje mjesta i otoke na jezeru Iseo kod Brescie u sjevernoj Italiji, omogućavajući svojim posjetiteljima hod po vodi (video). Novi list
“Nezrela osoba kritizira, a zrela djeluje. Put do neuspjeha je želja da se svidimo svima. Nema muške ili ženske logike, postoji sposobnost ili nesposobnost da se mudro misli. Želite li otkriti najvećeg neprijatelja pogledajte se u ogledalo, izborite se s njim i ostali će nestati”, neki su od savjeta za bolji život psihoterapeuta Mihaila Litvaka. Buka
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je da vlada radi na projektu koji bi u konačnici omogućio sirijskim izbjeglicama koje to žele da dobiju tursko državljanstvo. “Pomoći ćemo našim sirijskim prijateljima nudeći im mogućnost, ako to žele, da dobiju tursko državljanstvo. Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo bi ubrzo objaviti postupak potreban za stjecanje državljanstva. Smatramo vas našom braćom i sestrama, niste udaljeni od vaše domovine, nego samo od svojih kuća i dobara jer je Turska i vaša domovina”, rekao je Erdogan. T-Portal, CNN
“Sama činjenica što su svake godine na javnoj televiziji tijekom ljeta na programu reprize možda i nije tako loša. Problem je jedino u tome što HTV ima lošu naviku stalno reprizirati jedno te isto. Vrelo na kojem se HTV može i dalje napajati reprizama daleko je od presušivanja, samo treba zaroniti malo dublje. Jer koliko god legendarni, fenomenalni i nostalgije vrijedni bili Velo misto, Mućke i prateći im, milijun puta reprizirani drugovi, nakon petog uzastopnog ponavljanja čak i oni postaju motiv za isključivanje televizora”, piše Zrinka Pavlić u tv-kritici. T-Portal
“Ako cijela Europa želi biti obitelj naroda, onda neka u središte stavi čovjeka. Neka to bude kontinent otvoreni i gostoljubivi, te neka nastavi ostvarivati oblike suradnje ne samo ekonomske već i društvene i kulturne”, poručio je papa Franjo sudionicima susreta članova oko 300 pokreta i skupina različitih crkvi i zajednica. Papa je naglasio kako u Europi treba otkloniti „zidove političkog i ekonomskog egoizma“. Podsjetio je kako se Europa nalazi u svijetu koji je sve više globaliziran, dakle sve manje eurocentričan, pa zbog toga “imamo potrebu za promjenom“. Večernji
Ivan Vrdoljak: Počinju pregovori s SDP-om o zajedničkom izlasku na izbore
Isprobajte Sokratov test protiv ogovaranja
“Neki gazde se čude kao, kako bi narod rekao, pura dreku, jer više ne mogu za sitne pare naći jadnika koji će im dobro i kvalitetno raditi za minimalne pare. A oni jadni, sve već isplanirali – plaće 3000 kuna, smještaj samo 12 osoba u jednoj sobi, i sebi leasing za novi SUV Audi ili BMW. Dakle, poslodavci koji se žalite po novinama – naučite se platiti radnika, pa ne samo da će doći Hrvati, doći će i iz drugih država EU. S druge strane, ako znate i želite raditi, usavršavajte se – usavršavajte se u poslu i dodatno učite jezike”, piše Goran Vojković. Index
Na kraju prvoga kvartala ove godine javni dug Hrvatske iznosio je 288,3 milijarde kuna, ili 4,7 milijardi manje nego na kraju istog lanjskog razdoblja, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999., poručuju analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ističu da se to zahvaljuje nastavku pozitivnijih proračunskih kretanja. 24sata
“Zar nije strašno kad otkrijete da svijet ne postaje bolji, da povijest nema jasnog smisla, da su krv i muka beskrajni, da naša djeca neće biti ni sretnija ni pametnija ni bogatija od nas, nego će ih, naprotiv, neki gad iskorištavati možda i bezdušnije nego što su nas ili naše pradjedove iskorištavali? Kad nađete da u Vinkovcima neka žena zarađuje dvije i pol tisuće, a sedamsto mora potrošiti gdje ih je i zaradila, i popodne još za istog gazdu i za iste pare radi kao konobarica, i hrani se margarinom i kranjskim kobasicama kojima je istekao rok trajanja, zar vas duša ne zaboli da jedna naša sestra tako živinski stradava?”, piše Ante Tomić o nedavnom skandalu. Jutarnji
BIH: Petnaest rudara ozlijeđeno je u eksploziji u rudniku ugljena "Abid Lolić" u Han Bili kod Travnika
Najmanje 79 osoba je ubijeno, a 131 je ozlijeđena u novom krvavom napadu Islamska države u Bagdad. Prva eksplozija dogodila se u blizini restorana i shopping centra u okrugu Karrada. Druga bomba eksplodirala je u šijitskom okrugu na sjeveru Bagdada. Novi napadi, jedni od najkrvavijih ikad, dolaze svega tjedan dana nakon što su iračke snage preuzele Falluju i istjerale džihadiste iz tog strateški važnog grada. Index, CNN, HRT, Telegram
“Malo me čak i iznenadila reakcija hrvatske javnosti, pogotovo što sam huligane nazvala orjunašima na Facebooku. Pogriješila sam, trebala sam ih nazvati teroristima. Desetine ljudi su mi slali poruke da će orjunaši izazvati nerede u Francuskoj koji će dovesti do prekida utakmice. Ti ljudi su politički motivirani da bi Hrvatsku ocrnili u svjetskoj javnosti koja ne može uvesti reda ni na stadionima, a kamoli u državi. Zato zamjeram nadležnim državama ako ih ne sankcioniraju propisno. Ne možete se tako iživljavati na državi zato jer se ne slažete s HNS-om”, rekla predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u intervjuu za N1. Jutarnji
Zbog selfieja skoro poginuo: Kanađanin pao s visine od 70 metara na Plitvičkim jezerima
Buzzfeed testirao može li se lažirati slijetanje na Mjesec: Razlikujete li original od kopije? (youtube)
14:18 Radiobuntovnica (6.3), HTV2
14:20 U znaku kozoroga (6.2), HTV3
20:00 Vera Cruz (7.1), HTV3
20:10 Gradska Faca (5.7), RTL
21:00 Djevojka za pamćenje (7.0), NovaTV
21:40 Češki san, HTV3
22:10 Vatrom na vatru (5.7), RTL
23:12 Lijek za bol – Priča o Marku Sandmanu (7.8), HTV1
23:30 Kartel (6.1), NovaTV
00:05 Pogled u budućnost (6, RTL
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV
Njemački turist poginuo dok je snimao selfie u Machu Picchuu
Istraživanje provedeno na norveškom Sveučilištu Bergen ispitalo je 16.426 odraslih zaposlenih ljudi i ustanovilo vezu između radoholizma i ozbiljnih poremećaja. Pa tako 37,7 posto radoholičara ima ADHD (poremećaj pažnje), 33,8 posto ih pati od tjeskobe, 25,6 posto ima OCD (opsesivno-kompulzivni poremećaj), a 8,9 posto ih je depresivno. “Pristupati poslu na tako ekstreman način može biti znak nekih dubljih psiholoških i emocionalnih problema. No zasad još nije poznato uzrokuje li radoholizam te poremećaje, ili su ljudi s tim poremećajima skloniji toma da postanu radoholičari”, rekao je voditelj istraživanja Cecilie Schou Andreassen. Jutarnji, CBS news
Bivši zaposlenik: Nije baš bajno raditi za Facebook, tamo je kao u Sjevernoj Koreji
10 knjiga koje vrijedi pročitati ovog ljeta
"Bookcrossing"na krčkom aerodromu: Putnici na međunarodnim letovima mogu besplatno s polica posuditi knjige koje, nakon što ih pročitaju, imaju priliku odložiti na takvim punktovima na odredištu
Slavni redatelj kultne američke ratne drame iz 1978. Lovac na jelene i epskog westerna iz 1980. Vrata raja, Michael Cimino, preminuo je u subotu u dobi od 77 godina, potvrdio je njegov odvjetnik Eric Weissmann. Dvostruki dobitnik Oscara, koji je režirao u svojoj karijeri tek osam filmova bit će zapamćen po onim vrhunskim, ali i po onim lošim. Tijelo je pronađeno u domu u Los Angelesu. Još se ne zna točan uzrok smrti. Jutarnji, Fox News
“Starost je razdoblje koje najviše ponižava u ljudskom životu. Oduzima silnu energiju, umnost, a proširuje prostor želja. A jedna od najsmrtonosnijih i najvećih je povratak u besmrtnost mladosti. Starost je ružna, neestetična… zar nije to od boga krivopravda? Da sebe učini lijepoga, mladoga zauvijek, a nas, kaziva, na svoju sliku i priliku… a mi iskrivljeni, siromašni, tužni. Boli vas cijelo tijelo, vičete noću ‘Bože, uzmi me, uzmi me’, a on vas ne uzima, njega se to ništa ne tiče. Ja sam za eutanaziju”, kaže književnik Branislav Glumac. Jutarnji
Prema popisu stanovništva u RH koji je održan 2012. 303 građanina Hrvatske izjasnili su se da im je Jedi – vjera, njih 57 kazali su kako vjeruju u Hajduk – a po narodnosti u Hrvatskoj su bila 123 Zemljanina, 24 Marsovca i 20 Klingonaca. Popis u BIH potvrdio je da Klingonci ne žive samo u Hrvatskoj. Čak 47 građana BIH izjasnilo se kao Klingonci. 20 Klingonaca živi u Republici Srpskoj, 26 u FBIH i jedan u Brčkom. Marsovaca nema. Osim Klingonaca zanimljivo je da se znatan dio BH građana izjasnio kao Vulkanci , čak njih 77, što je deset puta više nego u Hrvatskoj, piše Poskok.info.
Izbjelite zube Zoom lampom u ordinaciji dentalne medicine Martine Stublić za samo 1.250 kuna umjesto 2.000 kuna. Izbjeljivanje se vrši gelom koji pod posebnim svjetlom uklanja mrlje i žutilo s cakline zuba. Proces se obavlja pod nadzorom stomatologa stoga je posve siguran, a očekivano izbjeljivanje je do četiri nijanse po ključu boja koje uz pravilnu njegu traje do tri godine. Prednosti izbjeljivanja zubi Zoom lampom su brz postupak, dugovječni rezultati, sigurnost i djelotvornost. Ponuda dana…