08/09/2016 - Monitor.hr
09.09.2016. (00:15)

Sučeljavanje Lalovca i Marića u RTL Direktu: Tko građanima nudi bolje stanje u novčanicima?

09.09.2016. (00:10)

Sučeljavanje na HRT-u: Miroslav Šimić iz Mosta, Ljubo Jurčić iz stranke BM 365, Dragan Vulin iz HDSSB-a, Boris Miletić iz IDS-a, Ivana Maletić iz HDZ-a, Krešo Beljak iz Narodne koalicije te Dominik Vuletić iz Živoga zida

08.09.2016. (23:55)

Sramno priznanje

Stopiran obrazovni plan, propalo 85 milijuna eura za školstvo

S dnevnog reda zadnje sjednice Vlade povučen je dokument Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, na temelju kojeg je Hrvatska mogla povući 85 milijuna eura za razvoj najvećeg i najzapuštenijeg dijela obrazovnog sustava. Program je pripreman gotovo 2 godine, za mandata prošle i ove Vlade, a EK ga je tri puta vraćao na doradu. Ne donese li nova Vlada Program do kraja godine, Hrvatska definitivno gubi priliku izvući 148 milijuna eura. Jutarnji

08.09.2016. (23:45)

Natalie Portman zaslužuje Oscar nominaciju za ulogu Jackie Kennedy

Protekla dva dana su u znaku Natalie Portman koja je u Veneciji sa dva filma: Jackie Pabla Larraina u glavnom takmičarskom programu – biopicom o udovici američkog predsednika Johna Kennedya u nedeljama posle atentata (1963) i Planetariumu Rebbece Zlotowski van konkurencije, premijerno prikazanog u Sali Darsena 8. septembra.

Jackie je uloga koja bi Natalie Portman mogla doneti nominaciju za Oskara. Ona je igra suvereno, besprekorno se krećući od jedne do druge Jackie; one poznate američkoj javnosti kao nasmejane i besprekorno obučene Prve Dame piskutavog glasa, do privatne Jackie – organizacionog genija dubljeg glasa, oštrog uma i sa cigaretom u ruci. Tranzicija od jedne do druge fasete teče glatko i Portman postaje otelotvorenje jedne od najpoznatijih ikona američkog javnog života.

Rađen prema scenariju Noahe Oppenheima, film se bavi periodom neposredno nakon atentata koji Jackie doživljava iz najneposrednije blizine, sedeći u predsedničkom automobilu u momentu ispaljenog smrtonosnog hitca. Kao tridesetšestogodišnja udovica, još u šoku, ona se bori na nekoliko frontova. Poučena iskustvom iz istorije da čak i predsednici padaju u zaborav ukoliko se dobro ne istaktizira njihov zvanični odlazak, ona čini sve da sahrana Johna Kennedyja svetu ostane u trajnom sećanju. A pošto je publicitet najbitniji stepenik u građenju mita, ona novinaru od (kod nje – uvek limitiranog) poverenja (igra ga Billy Crudup) govori o dešavanjima od atentata u Dallasu, osvrćući se na zajednički život u Beloj Kući sa mužem čiju predsedničku vladavinu poredi sa “Kamelotom”.

Ovo je jedan od retkih biografskih filmova koji se ne rasplinjavaju u sporednim pričama i rezultat je dobro zaokruženo poglavlje iz života žene koja će zauvek ostati pamćena kao Jackie. Njenog atašea za štampu i najbolju prijateljicu u filmu igra Greta Garwig. Peter Saragaard je ubedljiv kao Bobby Kennedy, a ulogu sveštenika kome Jackie poverava svoje sumnje i emotivni raspad tumači John Hurt.

“Jackie” je jedan od favorita u trci za glavne nagrade festivala (Zlatnog lava na najbolji film; Srebrnog lava za najbolju režiju; Coppa Volpi za najboljeg glumca i najbolju glumicu; Marcello Mastroianni za najboljeeg novog glumca ili glumicu; Nagrada za najbolji scenario i Specijalna nagrada žirija).

Za razliku od Larrainove intrigantne priče o nekadašnjoj Prvoj Dami Amerike, “Planetarium” je kulisa za radnju koja nikako da se razvije. To nije film koji će vas isterati iz bioskopa, ali nije ni takav koji će vas ponukati da ga ponovo pogledate. Scenario koji je Zlotowska napisala zajedno sa Robinom Campillom je kao fusnota skice za roman čiji pisac ne može da se odluči da li piše o ratu, francuskoj filmskoj industriji, ljubavi ili prijateljstvu ili o nikada ne ostvarenoj ljubavi u filmskoj branši za vreme Drugog svetskog rata iz koje izlazi praznih ruku. Bilo šta od toga da je u pitanju, do kraja ostaje nejasno o čemu se u filmu zapravo radi.

Natalie Portman je i u “Planetariumu”, u kome većinu dijaloga izgovara na sigurnom francuskom jeziku obojenim američkim akcentom, odlična u ulozi Laure Barlow koja sa svojom mlađom sestrom Kate (Lily-Rose Depp) drži spiritualističke seanse u Parizu 1930-ih. Tokom jedne od njih, sestre upoznaju francusko-jevrejskog filmskog producenta poljskog porekla Andrea (Emmanuel Salinger) koji ih prvo angažuje za privatnu seansu, da bi ih naposletku pozvao da žive u njegovoj kući. Od tog momenta, radnja se zapetljava u nerazmrsivo klupko događaja koji slede jedan za drugim. Andre pokušava da snimi film sa autentičnim scenama seansi u kojima se nada da će nazreti obličje pravog duha. I što silnije pokušava, to nailazi na sve dublje nepoverenje čitavog filmskog tima sa kojim sarađuje dugi niz godina. Iz tih nastojanja se ispostavlja da Laura poseduje glumački kapacitet i ona se odlučuje na promenu karijere, što njenu sestru vodi u psihičku krizu – kao dete koje zbog poslovnih obaveza ne ide u školu i nema prijatelje svog uzrasta, ona se oseća usamljeno i izgubljeno. Depp je u poređenju sa Portman nečujna senka koja ima interesantnu fizičku, ali ne i glumačku karizmu i njenom liku definitivno nedostaje je-ne- sais-quoi da bi se izjednačila sa snagom kojom ostatak tima nosi svoje uloge na plećima.

Ovo je prvi francuski film snimljen Alexa 65 kamerom, što je samo jedan od vizuelnih ugođaja koji nude i vanredna scenografija i kostimi. Šteta je samo što nisu deo jedne veće, bolje napisane i režirane celine.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

08.09.2016. (23:30)

Lovci i anarhisti na Mostri

Na vantakmičarskom programu 73. venecijanskog filmskog festivala se nalazi nekoliko dokumentarnih i igranih filmova na koje treba obratiti pažnju.

Safari Ulricha Seidla ide tragom austrijskih i nemačkih turista posebne vrste – lovaca koji putuju u Afriku, neki od njih više puta godišnje, u ostvarenju snova o egzotičnim trofejima. Austrijski reditelj time ponovo ulazi u analizu apsurdnosti ljudskih strasti, otvorenije kritičkim pristupom. “Turizam ubijanja”, kako ga Seidl zove, nekada rezervisan za milionere i plemiće, postao je – kao i svi drugi turistički paket aranžmani, priuštiv za sve. Korak po korak, uranja se u posebnosti lovačkog turizma, jednog od najprofitabilnijij biznisa u Africi. Tu su vodiči do lovišta i katalozi sa definisanim cenama za svaku od životinja. Diskusije o tome koju, zašto i kako treba maknuti, teku kao razgovor o biranju apartmana na moru: pragmatično i prema sopstvenom ukusu.

Vođen pitanjem šta čoveka nagoni da ubija, Seidl se namerno okreće prosečnom čoveku koga mediji ne razapinju čim ubije zebru ili slona zato što je zaštićen anonimnošću svoje egzistencije. Činu ubijanja – umesto da pokaže, kao što je to slučaj u klasičnim dokumentarnim filmovima o lovu – životinje koje se stropoštavaju na zemlju posle smrtonosnog hica, on pristupa iz druge perspektive i pušta da kamera Wolfganga Thalera gleda iza ramena lovaca dok taktiziraju, nišane i okidaju. Zbog sve veće medijske osude lova, Seidlu nije bilo lako da pronađe ljude spremne da se pokažu pred kamerom, ali njegov izbor protagonista, kao i u svakom njegovom dosadašnjem dokumentarcu, ne razočarava. Pušta ih da govore o svojoj strasti u raskošnim prostorijama, insecnirane u groteskne i u ovom slučaju sablasne kadrove – među odrubljenim glavama veličanstvenih životinja. Kritika lova, krvavog hobija koji mnogi još uvek smatraju sportom je jedva zataškana u ovom filmu koji pred sobom uklanja svaku sumnju da se radi o grozomornoj ljudskoj perverziji. Seidl to kao i do sada, radi inteligentno, puštajući lovce da pričom o tome šta i zašto rade, sami sebe diskredituju.

American anarchist Charlija Siskela je dokumentarni film u formi intervjua o Williamu Powellu, čoveku koji je 1971. sa 19. godina napisao i objavio kontroverznu knjigu Anarhistički kuvar. Zamišljena kao anarhistički manifest o rušenju američke vlade, knjiga je nastala iz afekta, kao reakcija na beskompromisno obračunavanje policije sa demonstrantima hippy, feminističke i crne zajednice u Americi i još više – iz Powellovog straha od odlaska u Vijetnamski rat. Upozorenje mladog autora – “Nije za decu i morone” je poruka koju mnoga deca ni moroni nisu ozbiljno shvatili i “Anarhistički kuvar” se tokom proteklih četiri decenije našao u rukama pogrešnog sveta koji je recepte za sve zamislive vrste oružja opisane u knjizi upotrebio u vršenju masakra širom SAD. Sva uputstva za izradu eksploziva, suzavaca i vatrenog oružja, Powell je krajem 1960-ih pronašao na policama javne biblioteke u New Yorku u knjigama koje su bile pristupačne svima.

William Powell je čovek koji živi sa osećajem krivice zbog nečega što je napisao i objavio u trenutku kada nije mogao da pojmi razmere posledica koje će knjiga izazvati. Smesta po njenom objavljivanju, napustio je SAD i otisnuo se u Evropu koju od tada nije napustio. Nastanjen u seocu Massatu u Francuskoj sa svojom ženom, Powell je život posvetio radu sa problematičnom decom sličnog profila onom koji se okreće “Anarhistističkom kuvaru” i drži predavanja i seminare po čitavom svetu. Njegov pokušaj da se javnim pismom ogradi od knjige (doduše, tek pre nekoliko godina) nije urodio nikakvim plodom i apel na njeno povlačenje iz prodaje je očajnički vapaj koji je izgubio glas. Naime, pre nego što je zanavek napustio SAD, Powell je kompletna prava ustupio Lylu Stuartu, izdavaču koji se proslavio time što je objavljivao kontroverzne publikacije sa potencijalom velike zarade, bez ikakve cenzure i moralnih dilema. “Anarhistički kuvar” se prodao u više od dva miliona primeraka, a interesovanje za njega ne jenjava.

Siskel Powella rešeta pitanjima o razlozima za nastanak knjige i o posledicama njenog objavljivanja, stežući sve jaču omču oko vrata čoveka koji je ionako izmučen osećanjem krivice. Njegova ispitivačka metoda je koliko precizna, toliko i brutalna i na samom kraju filma, izreći će presudu. Navevši Powella da priča o svome romanu “The first casualty” (1979) u kome se radi o atentatu na nadvojvodu Franju Ferninanda i kneginju Sofiju u Sarajevu iz perspektive Gavrila Principa, on ga provokativno pita – “zar taj opis Principa nije primenljiv na tebe? (želiš jedno, a izazoveš drugo)”. Charlie Siskel svoga “ispitanika” razumljivo dovodi do stanja ključanja metodom “ta-da, imam te” i to je najproblematičniji element ovog filma.

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

08.09.2016. (23:04)

Neka političari dokažu da su kvalificirani

Sanja Modrić: Princip adekvatnosti ne vrijedi jedino za glasanje

“Malo je nevjerojatno da se za sve traži neka granična kvalifikacija – osim za biračko pravo. Ako hoćeš posao, daj odgovarajuće svjedodžbe. Želiš doma imati pištolj? Dokaži da si psihološki uravnotežen i da nemaš kriminalni rekord. Treba ti vozačka dozvola? Prođi testiranje i zdravstvene preglede. Kuhaš kao Jamie Oliver i otvorio bi restoran? Ne može ako nemaš odgovarajuću obrtnicu. Princip adekvatnosti ne vrijedi jedino za glasanje. Na izbore može svatko. Nešto s time debelo ne štima”, piše Sanja Modrić za Novi list.

08.09.2016. (22:52)

DIP apelirao na poslodavce: Omogućite radnicima da glasuju

08.09.2016. (22:47)

Dežulović: Kraj Republike Srpske

“Ministar vanjskih poslova i prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije Ivica Dačić nekidan je izjavio kako, citiram, ‘Srbija nikad neće prihvatiti ukidanje Republike Srpske’. Ja, recimo, da sam na mjestu Milorada Dodika, istog časa bih emigrirao: to kad Srbija nešto odluči, nikada ne prihvatiti, prilično je pouzdan, najpouzdaniji zapravo mogući znak izvjesnosti nečega”, piše Boris Dežulović za Oslobođenje.

08.09.2016. (22:32)

Vipnet diže brzinu mreže i govorne pozive premješta na LTE

08.09.2016. (22:17)

Kristalni tornjevi

Nakon 50 godina u Ilici niče novi neboder visok 70 metara – Crystal Center

Više od pola stoljeća bilo je potrebno da u Ilici nikne novi neboder – Crystal Center, projekt težak 200 milijuna kuna. Dva tornja imat će 19 katova i biti visoki 70 metara, odnosno bit će iste visine kao i onaj u blizini Jelačić placa, a koji je otvoren još 1959. Jedan će biti stambeno-poslovni neboder Crystal Tower, a drugi hotel s četiri zvjezdice Crystal Hotel. Večernji

08.09.2016. (22:11)

Autotrans daje studentima 50% popusta na svim relacijama

08.09.2016. (21:49)

Alo, bona!

Najveći problem u BiH: Što se ti nisi udala?

“Najveći problem u BiH nisu referendum manjeg, ali ne i najmanjeg entiteta, nisu školske svjedodžbe u Srebrenici, nisu majoriziranost najkonstitutivnijeg naroda, nisu kilometri autoceste, nisu kilometri koje Talgo nije prešao, nisu metri neba kojeg beha ne kontrolira… Nego, majke ti, stvarno zaista, što se ti nisi udala? Al’ ono iskreno, evo nisi grdna, evo nisi ni glupa. Stvarno što se nisi udala? Pa jel u tebi neki problem? Stvarno, sine, šta ti je?”, piše Igor Božović za Bljesak.

08.09.2016. (20:49)

Pomoć i odmoć

Ostvarenje ravnopravnosti za žene je i dalje samo muški biznis

Nezaposleni roditelj troje ili više djece (to uglavnom bude majka) može dobiti od Zagreba iznos izjednačen visinom prosječne plaće, što je trenutno 5686 kuna. No zbog financijske pomoći djeca ne smiju u vrtić, a roditelj se ne smije zaposliti. Ova mjera govori o tome kako se tretiramo u društvu, o tome da smo spremni žene pretvoriti u zavisne osobe kojima će društvo davati novac, umjesto da im novcem pomognemo da se uključe u društvo zaposlenih, piše Boris Vlašić za Jutarnji.

08.09.2016. (20:14)

Balkan eksport-import

Političari bez srama zbog prodaje oružja na Bliski istok

U aferi u kojoj je otkriveno da ruta prodaje oružja u zemlje Bliskog istoka prolazi preko Balkana, najprimjetnije je ono čega nema: distanciranje političara od optužbi za prodaju oružja mahom korištenog u ratovima s početka devedesetih. Kako diplomatske opasnosti zapravo nije bilo, jer sve se radilo uz odobravanje SAD-a, ostalo je dovoljno prostora za nemaštovita diplomatska dobacivanja preko granice. Kritiziralo se organizacije koje su aferu objavile, no pitanje suodgovornosti svih ovih država za izbjegličku krizu nije povučeno. Bilten

08.09.2016. (20:12)

5 načina kako uštedjeti novac dok vam raste plaća

08.09.2016. (19:59)

Nema odmora, dok traje trgovina

Guardian: TTIP je možda mrtav, ali dolazi još gori sporazum

“TTIP je izgleda izbačen s pozornice, ali jedan drugi sporazum, čiji su učinci gotovo identični i dalje je u pripremi i čeka odobrenje. CETA (The Comprehensive Economic and Trade Agreement) je sporazum između EU i Kanade, a njime se omogućava bilo kojoj korporaciji koja tamo trguje, bez obzira gdje ima sjedište, da tuži vlade država pred međunarodnim sudom. CETA prijeti zakonima koji nas štite od iskorištavanja i priječi parlamente na obje strane Atlantika da donose zakone”, piše Guardian.

08.09.2016. (19:19)

Deset poznatih osoba prije i poslije Photoshopa

08.09.2016. (18:55)

Prazne klupe

U Vukovarsko-srijemskoj županiji ove godine čak 1165 učenika manje

U osnovne i srednje škole Vukovarsko-srijemske županije ove školske godine upisano je čak 1165 učenika manje nego lani, izvijestila je na konferenciji za novinare u Vukovaru pročelnica vukovarsko-srijemskog Odjela za obrazovanje i sport Jadranka Mustapić-Karlić, dodajući kako je po pedagoškim standardima to čak 41 školski razred manje nego prošle školske godine. Ove godine u osnovne škole na području županije upisano 13.965 učenika, a u srednje 7063 učenika. T-Portal

08.09.2016. (18:18)

Nastavak borbe drugim sredstvima

BBB se vraćaju na Maksimir

Nakon šest godina Bad Blue Boysi izlaze iz bojkota! Vraćaju se 27. rujna, na utakmici Lige prvaka protiv Juventusa. “Meta nije više samo jedan čovjek, već sistem koji je prvi navijački neprijatelj. Vraćamo se da bi se izborili za promjene u našem klubu jer je to naša obaveza. Vraćamo se i zato što je maksimirski stadion naša kuća”, stoji u priopćenju BBB-a. Bilten pak donosi komentar o navijačkim predizbornim porukama političkim strankama i zaključuju kako je bizarno da nogometni navijači prijete političarima zbog neprovođenja zakona. Večernji, Sportske novosti

08.09.2016. (17:46)

Kao i dosad

Velike promjene u Ligi prvaka: Kako će hrvatski prvak loviti grupnu fazu?

Od sezone 2018/19 u Ligi prvaka će najjače europske lige imati veći broj sigurnih predstavnika u grupnoj fazi. Četiri vodeće europske nogometne lige na UEFA-inoj ljestvici – španjolska, njemačka, engleska i talijanska – imati će zajamčena četiri mjesta u grupnoj fazi natjecanja Lige prvaka. Odlična vijest za hrvatskog prvaka je što je UEFA ipak, unatoč protivljenju bogataša, ostavila dio kvalifikacija rezerviran samo za prvake nacionalnih liga. Kroz taj dio Ligu prvaka će izboriti četiri kluba, a dio za neprvake ima dva rezervirana mjesta. Podsjetimo, dosad je u grupnu fazu išlo po pet prvaka i pet neprvaka iz kvalifikacija. Index

08.09.2016. (17:27)

Formula 1 promijenila vlasnike, Ecclestone ipak ostaje direktor

08.09.2016. (17:27)

Tjedan filmske hrane u zagrebačkim restoranima

08.09.2016. (17:15)

Priroda zbija šale na naš račun

Seks u starijoj dobi dobar za žene, ne toliko za muškarce

Redovni seksualni odnosi u starijoj dobi mogu zaštititi žene od određenih zdravstvenih problema, ali bi na muškarce mogli djelovati suprotno, objavili su znanstvenici. Stariji muškarci koji se seksaju više od jednom tjedno, naime, imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dok starije žene zadovoljne seksualnim životom imaju manju vjerojatnost razvoja hipertenzije. N1

08.09.2016. (17:00)

A možda dođe i do nas

Rekordna rujanska toplina u Europi: U Španjolskoj izmjereno 46.4°C

Intenzivni val vrućine je početkom rujna zahvatio Pirinejski poluotok. Izmjerene su i rekordno visoke rujanske temperature za europski kontinent. Na jugu Španjolske, u andaluzijskom mjestu Sancular La Mayor (50 kilometara zapadno od Seville) u ponedjeljak 5. rujna 2016. izmjerena je maksimalna temperatura od 46.4°C. To je nova najviša temperatura ikad izmjerena u mjesecu rujnu na području Europe. Dosad je rujanski temperaturni rekord za Europu iznosio 45.7°C, a izmjeren 1946. godine u San Severu (Italija). Crometeo.hr

08.09.2016. (16:30)

U Kirgistanu se ove nedjelje odvija nesvakidašnja sportska manifestacija. Druge po redu Svjetske nomadske igre: Natjecatelji iz više od 40 zemalja se tijekom šest dana nadmeću u 23 sportske discipline svojstvene drevnoj Centralnoj Aziji

08.09.2016. (16:28)

"Mama ponekad mora biti kuja": Madonna izgubila skrbništvo nad sinom

08.09.2016. (16:16)

Hip Hop miljunaši

Forbes: Diddy prošle godine zaradio 62, a Jay-Z 53 milijuna dolara

Forbes je objavio tradicionalnu listu najutjecajnijih zvijezda hip-hopa. Rap mogul Diddy na prvo je mjesto zasjeo s 62 milijuna dolara zarade u prošloj godini, u prvom redu zahvaljujući svojoj Ciroc vodki. Drugi na listi je Jay-Z sa 53,5 milijuna dolara. Na trećem mjestu našao se slavni Dr. Dre, sa zaradom od 41 milijun dolara. U Top 10 su ušli i Drake (38,5 milijuna), Wiz Khalifa (24 milijuna), Nicki Minaj s 20,5 milijuna dolara zarade, kao jedina žena na listi, Pitbull (20 milijuna), Pharrell Williams (19,5 milijuna), Kendrick Lamar (18,5 milijuna) te Birdman s 18 milijuna dolara zarade. Index

08.09.2016. (15:46)

U nedjelju, na Europski dan židovske kulture i baštine, u Zagrebu otvoren Židovski muzej; zasad je smješten u sjedištu njihove općine u Palmotićevoj ulici, a plan je da se preseli u Prašku ulicu, kada se na mjestu srušene sinagoge izgradi Židovski centar

08.09.2016. (15:22)

Ugostiteljske muke

Splitski ugostitelji: Kuhar ne zna ribu očistit, radnici kradu, a inspektori deru

“Ja mislim da sve nas zajedno muči personal. Mi u Dalmaciji smo jedni druge požderali. Nas su otoci požderali zato što u ljetnih pet-šest mjeseci na promet koji imaju otočni ugostitelji kuharu i konobaru mogu platit koliko oće. Ja ne virujen da neko ovdi od nas može platit kuhara i konobara koliko oće jer ga mora držat cilu godinu. Često mi dolaze srednjoškolci na osposobljavanje, ali pojavi vam se u deset godina jedan dobar i čim nešto nauči, kaže vam doviđenja”, kaže Zoran Grašo, jedan od devet poznatih splitskih ugostitelja koje je Slobodna pozvala na “čakulu” o njihovim problemima.

08.09.2016. (15:07)

Zašto je Apple izbacio jack za slušalice s novog iPhonea

08.09.2016. (15:05)

Eno i engleska riječ za ljude koji odbijaju prihvatiti novu tehnologiju – "laggard"

08.09.2016. (15:02)

Unutar debija Kosova na Svjetskom prvenstvu – od zagubljenih papira do remija za pamćenje

08.09.2016. (15:00)

Kako istovremeno puniti iPhone 7 i slušati glazbu

08.09.2016. (14:57)

16-godišnja Engleskinja zaradila 48.000 funta preko sajta na kojem kineskim bebama daje engleska imena

08.09.2016. (14:53)

Evo ga Google otežava ljudima da se pridruže ISIS-u

08.09.2016. (14:50)

8 pametnih telefona, osim iPhonea 7, imaju dualnu kameru, s različitim uspjesima

08.09.2016. (14:48)

Turska hapsi šest generala i još 43 oficira, svi osumnjičeni da su povezani s organizacijom Fethullaha Gulena (FETO) za koju se smatra da stoji iza neuspješnog pokušaja državnog udara u Turskoj 15. srpnja

08.09.2016. (14:45)

Lov na top 10

Agrokor 11. najveća tvrtka u srednjoj Europi, 13 hrvatskih u 500 najvećih

Agrokor je 11. na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi, a sve skupa 13 hrvatskih tvrtki našlo se na Deloitteovoj listi. Agrokor Grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje zauzeo je 1. mjesto među hrvatskim, 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredovao s 22. na 11. mjesto liste 500 tvrtki. Na listi su od hrvatskih tvrtki još i INA, Konzum, HEP, Roglić Group, T-HT Group, HEP-Operator, Atlantic Grupa, Adris Grupa, Petrol Croatia, Zagrebački holding, Podravka i Lidl Croatia. Ljestvicom inače dominiraju poljske tvrtke. Monitor

08.09.2016. (14:23)

Agrokor 11. najveća tvrtka u srednjoj Europi, još 12 hrvatskih u 500 najvećih

Agrokor je 11. na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi, a sve skupa 13 hrvatskih tvrtki našlo se na listi konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredujući s 22. na 11. mjesto na listi 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman i ove godine pripao je Agrokor Grupi s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati u idućim godinama preko 7 milijardi eura prihoda što bi Agrokor svrstalo u top 10 Srednje Europe. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka popela se za jedno mjesto te se pozicionirala na 11. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje zauzevši 21. mjesto.

Poljaci i dalje vode – prvi je PKN Orlen

Unatoč značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna tvrtka PKN Orlen s 21,1 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 13,3 milijardi eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura). Poljske tvrtke su nastavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu.

40 ex-Yu tvrtki

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 tvrtki iz Adria regije od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. Među sedam novih tvrtki na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Group, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 13 tvrtki te Srbija sa 7. Za razliku od prošle godine, kada je imala 4 predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi 2, a Makedonija 1.

Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove su godine Agrokor grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. INA je zabilježila pad prihoda od 20% zbog niže prodaje prirodnog plina i ukupno niže prodaje naftnih derivata i pada cijena derivata te je 2015. završila na 4. mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi.

Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora (4) te iz potrošačkog sektora i transporta (7). Za Agrokorom na 11. i Inom na 53. mjestu ove godine slijedi Konzum, koji se našao na 91. mjestu. Za njima slijede HEP (93.), Roglić Group (143.), T-HT Group (232.), HEP-Operator (244.), Atlantic Grupa (312.), Adris Grupa (318.), Petrol Croatia (358.), Zagrebački holding (451.), Podravka (477.), Lidl Croatia (484.). U odnosu na prošlogodišnju godinu, Podravka je s 496 milijuna eura prihoda u 2015. ove godine ušla u društvo 500 najvećih Srednje Europe. Uz Podravku treba istaknuti i Lidl Croatia koji se s rastom prihoda od 13,1% uvrstio na 484. mjesto ljestvice.

Najveća banka – poljski PKO BP

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP bank uz rast ukupne aktive od 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Od hrvatskih banaka Zagrebačka banka zabilježila je najveći rast aktive (6,9%) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura. Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje četiri godine na listu ušle samo četiri. Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 10,3 milijardi eura, Erste banka na 31. mjestu s imovinom od 8,9 milijardi eura, dok se iz Slovenije NLB Group plasirala na 19. mjesto, s imovinom od 11,8 milijardi eura.

Najveći osiguravatelj – opet Poljaci

Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Što se tiče osiguravatelja iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje na 21. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 388,5 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je ove godine 49. na listi s 155,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije.

Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje ostvarile su visoki rast od 7,4%, kao i one iz potrošačkog sektora i transporta, kod kojih je rast iznosio 4,1%. Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije s prosječnim povećanjem prihoda od 12,9%. Dva su sektora s izostankom većeg rasta posljednjih godina pokazala ohrabrujuće znakove. Tako je najveće povećanje prihoda, koje doseže čak 19%, zabilježeno u građevinarstvu. Znanost života i zdravstvo također bilježe povećanje prihoda uz srednju vrijednost od 5,7% u 2015. godini.

Loš početak 2016.

Podaci za prvo tromjesečje 2016. godine govore o mogućem zaustavljanju uglavnom pozitivnih kretanja zabilježenih 2015. godine, s obzirom na prosječan pad prihoda u prvom tromjesečju 2016. godine od 3,3 posto, izraženo u eurima. „Promatrajući ukupnu sliku koju pruža analiza ovogodišnje rang-ljestvice, može se zaključiti da je 2015. godina bila relativno dobra godina za najveće srednjoeuropske tvrtke“, naglašava Marina Tonžetić iz Deloittea. „Ipak, tromjesečni rezultati i makroekonomski podaci govore o blagom padu entuzijazma. No, valja naglasiti da prvo tromjesečje nije uvijek točan pokazatelj za cijelu godinu.“

Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7% u odnosu na lanjskih 682 milijardi eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag od 473 milijuna eura (3% više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500-te rangirane kompanije.

08.09.2016. (13:33)

Zubna pasta Colgate sadrži opasnu kemikaliju koja utječe na hormone i metabolizam?

08.09.2016. (13:28)

Turska ukinula zimsko računanje vremena, ljetno vrijeme koje je trenutno na snazi ostat će aktualno tokom cijele godine

08.09.2016. (13:25)

Gong: Što se smije, a što ne smije na dan izbora?

08.09.2016. (13:22)

Foto: Bandićeve fontane otvorene uz svjetlosni spektakl

08.09.2016. (13:21)

Buđenje balkanske rute

MUP: Porast migracija, u Srbiji 5000 izbjeglica čeka prelazak

Policija je svakodnevnim praćenjem stanja nezakonitih migracija na granici sa Srbijom u posljednja dva mjeseca uočila porast pokušaja nezakonitih prelazaka. Upozoravaju ipak da još nema opasnosti od reaktiviranja Balkanske rute koja bi jače zahvatila Hrvatsku. U prvih osam mjeseci policija je na granici evidentirala 2395 nezakonitih prelazaka. Prema procjenama Aleksandra Cicića, koordinatora za logistiku u Distributivnom centru za izbjeglice Miksalište u Beogradu, u Srbiji je oko 5000 migranata, a svi žele što prije doći do Njemačke. HRT, Večernji

08.09.2016. (13:17)

3 načina na koje će Trans-pacifičko partnerstvo pomoći korporacijama – i oštetiti klimu

08.09.2016. (13:01)

S iPhoneom 7 dualna kamera postala je novi standard

08.09.2016. (12:54)

15 načina na koje urbani vrtovi mogu revitalizirati naselja – i pomoći poljoprivrednicima

08.09.2016. (12:50)

Prijatelj- neprijatelj-kupac -prodavač

Poslovi s Rusijom: Moskva želi da napravimo prvi korak

“Dugoročni interes Amerike je držati Europu u uvjerenju da je ugrožena od Rusije, što povećava cijenu američkih sigurnosnih jamstava, a sigurnost je najveći američki izvozni proizvod U različitim sankcijama Amerika pokušava prisiliti europske zemlje da kupuju američki skuplji ukapljeni plin, a ne ruski prirodni plin” rekao je Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Moskvi u emisiji ‘Otvoreno’ koja je tematizirala hrvatsko-europsko-ruske odnose. “Mi smo malo tržište i ono što Rusi od nas uvijek očekuju i govore je da mi pokažemo interes i napravimo prvi korak”, smatra pak prof. Jelena Jurišić s Hrvatskih studija (snimka emisije). HRT

08.09.2016. (12:14)

Nema micanja

Specijalizanti trebaju platiti milijune ako žele otići iz bolnice

Pravilnik o specijalizacijama donesen 2011. mlade je liječnike doslovno ucijenio. Članak 11. predvidio je naknadu štete ne ostanu li raditi u bolnici koja im je omogućila specijalizaciju. Iznosi koje bi morali vratiti bolnicama katkad se penju na više milijuna. Da se takva praksa ukine i ugovori revidiraju, preporuka je mjerodavnoga Ministarstva koje je donijelo i izmjenu Pravilnika. No, mnogi su se ravnatelji bolnica na nju jednostavno oglušili. Rigorozni ugovori trebali su zadržati liječnike u Hrvatskoj. No, jedino što se dogodilo jest to da nekim liječnicima sada prijete i ovrhe, piše HRT. Izvršni odbor Hrvatske liječničke komore zbog ovoga je pokrenuo disciplinske postupke protiv 66 članova-ravnatelja zdravstvenih ustanova i članova-dužnosnika zdravstvenih udruga.

08.09.2016. (11:50)

Rekordni rezultati Rijeke u turističkom prometu za razdoblje od siječnja do kolovoza ove godine – 85.066 dolazaka, što je porast od 12%, noćenja bilo 189.133, odnosno 21% više; prvi put u povijesti Rijeke privatni smještaj u srpnju i kolovozu nadmašio je brojem noćenja hotele i hostele

08.09.2016. (11:45)

BarbaricArt: Američki Hrvat Michael Barbaric u planini iznad Phoenixa radi skulpture od drveta, samo od mrtvog kojem da novi život… [video_icon]

08.09.2016. (11:38)

A, jel može bespilotna vlada?

Singapurac uložio u prvi hrvatski dron, kad će robotski brodovi i vlakovi?

Singapurski investitor Patrick Teng uložio je u zagrebačku start-up tvrtku Hipersfera koja će do ljeta iduće godine lansirati prvu autonomnu letjelicu domaće proizvodnje, odnosno prvog hrvatskog drona. “Zanimaju me tvrtke koje imaju potencijala, koje su neovisne, imaju viziju i bave se naprednom tehnologijom”, kaže Teng. Sada je još samo pitanje kad će hrvatska brodogradilišta početi raditi autonomne robotske brodove, Đuro Đaković vlakove, a Končar autonomne robotske tramvaje, osvrće se Poslovni.

08.09.2016. (11:15)

Kutinska Petrokemija s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala ugovor o kreditu vrijednom 200 milijuna kuna, uglavnom za pokrivanje starih dugova

08.09.2016. (11:13)

Rujan Hrvatskoj donio pad prinosa na državnu euroobveznicu s rokom dospijeća do 2025. godine na razinu ispod tri posto – na 2,97 posto, dok je 31. prosinca 2015. bio na razini od 4,24 posto, dakle kamate pale za trećinu

08.09.2016. (10:58)

Prodajemo sunce, sad uspijevamo i vjetar

Benkovac: Gradi se vjetroelektrana vrijedna 600 milijuna kuna

U blizini Benkovca počinje prva faza izgradnje vjetroelektrane Korlat, investitora tvrtke HELB iz Dugog Sela, vrijedne oko 80 milijuna eura. Ukupno 18 vjetroagregata bit će razmješteno na površini od oko 10 kilometara četvornih na nadmorskoj visini od 270 do 340 metara, proizvodit će godišnje gotovo 200 gigavatsati “zelene energije”, dovoljno gotovo za svih 55.000 kućanstava u Zadarskoj županiji. Gradonačelnik Benkovca ne očekuje neko veliko zapošljavanje od ove investicije, nego prihode od rente. Zadarski list

08.09.2016. (10:06)

Moj TV podsjetnik

Šest programa četvrtkom

10:49 Dražesne životinje (7,2), HTV1
12:48 Putujući uz Nil (7,9), HTV2
13:40 Michael, ali koji? (6,4), HTV2
14:20 Priče iz dubina – Rat u Jadranu, HTV3
15:10 ParaRio 2016.: Atletika, HTV2
15:14 Tajne dvorca (8,7), HTV1
16:10 Treći element: Starenje, HTV3
16:14 Roditelji i djeca (8,1), HTV1
17:29 More endema, HTV1
20:00 Posljednja kino predstava (8,1), HTV3
20:11 Gradnja antičkog grada: Rim, HTV2
21:00 Anno: Ljeta Gospodnjeg 925., RTL
21:33 U boj!, HTV1
23:05 Dolina sreće (8,5), HTV1
23:50 Zamrznuta istina (6,4), Nova TV
00:02 Utakmica života (6,2), HTV1
02:46 Bostonski davitelj (3,9), HTV1
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

08.09.2016. (10:03)

Gunja: Igrači nogometnog kluba umjesto u kopačkama treniraju – u gumenim čizmama, HNS im nakon poplave obećao novi stadion, ali ni nakon dvije godine izgradnja nije počela

08.09.2016. (09:50)

To su one gdje nema para

Otvorene Paraolimpijske igre u Riju – nastupa 19 hrvatskih sportaša

U Rio de Janeiru noćas su svečano otvorene Paraolimpijske igre, koje će trajati do 18. rujna i na kojima će nastupiti 19 hrvatskih sportaša, a stjegonoša na otvorenju bio je Branimir Budetić, dvostruki osvajač paraolimpijske medalje i aktualni svjetski rekorder u bacanju koplja. Danas nastupa sedmero hrvatskih sportaša u tri sporta – atletici, plivanju i stolnom tenisu. Forum.hr

08.09.2016. (09:33)

Znaju da neće bit nekulturni...

"Budući ministri" ne znaju što bi s kulturom

Inicijativa Kulturnjaci 2016. organizirala je tribinu o kulturi s predstavnicima najjačih stranaka (HDZ se nije odazvao) gdje su delegirani predstavnici političkih opcija nejasno i šturo predstavili vlastite programe koji variraju od dva retka u dokumentu do potpunog izostanka kulture kao pojma, piše T-Portal. Pričalo se o famoznih “jedan posto budžeta za kulturu”, no nitko se od govornika nije odvažio na konkretnim primjerima reći što znači taj jedan posto, kako će taj novac rasporediti i ono najvažnije – koje su smjernice njihove politike, na čemu će biti naglasak, kako će spasiti izdavaštvo, potaknuti čitanje, prodaju knjiga…

08.09.2016. (09:30)

Španjolska će zbog vrućina možda odgoditi utakmice Primere zakazane za ovaj vikend; toplinski val diže temperature i do 40 stupnjeva, vrućina ne popušta ni navečer

08.09.2016. (09:07)

Ae...

Lana Barić: Split je muški grad, neprogresivan i nekonstruktivan

Split je izrazito muški grad s jako malo frajera. Ondje se radi o muškoj kulturi, koja nije prijateljska prema ženama. Neprogresivna i nekonstruktivna sredina. U središtu toga je neka vrsta obiteljske patologije, koja se najviše reflektira u opsesivnoj ljubavi majke prema sinovima – priča splitska glumica Lana Barić u intervjuu Novostima. O redateljima kaže da je “strašno važno imati povjerenje” u njih “kada u situaciji traženja i nesigurnosti imaš osjećaš da mu možeš prepustiti da te povede”, o glumicama u Hrvatskoj da ih “već nakon tridesetih čekaju ih uloge tetaka i susjeda na prozorima”…

08.09.2016. (09:05)

Rusija se sprema za nuklearne napade: Na tajnim lokacijama širom Urala počela izgradnja i obnova bunkera koji mogu izdržati udare nuklearnih bombi, Putin naredio da se jedan od velikih zapovjednih centara za slučaj nuklearnog rata izgradi u planinama Urala, na području koje obuhvaća oko 600 kvadratnih kilometara

08.09.2016. (08:50)

Cirkuska predstava

U Sabor žele – Sandra Perković, Ćiro, Ella Dvornik, Vedrana Rudan…

Ella Dvornik, Vedrana Rudan, Robert Tomić Zuber, Dželo Hadžiselimović te komičar Predrag Bajović kandidati su Sasvim male stranke za Sabor. Još ima tkz. poznatih koji se kandidiraju: pravaške stranke (HSP, HČSP, ABH i OS) na listu su stavili Božidara Alića, MOST glumca Sinišu Ružića, Bandić je stavio Sandru Perković, Zlatka Viteza, glumicu Mariju Sekelez. Miroslava Ćiru Blaževića, a Socijalistička radnička partija olimpijca Nikolaja Pešalova. Dnevnik.hr

08.09.2016. (08:31)

Učit će tamo - o pluženju

Drugo polugodište počinje u četvrtak, tko ide na skijanje – ne mora doći

Drugo polugodište ove školske godine počet će u četvrtak, 12. siječnja, dakle praznici završavaju u srijedu 11. siječnja, što je iznenadilo prosvjetare koji ne pamte slučaj da je nakon praznika škola počinjala drugim danom osim ponedjeljkom. Dio roditelja, nezadovoljnih odlukom MZOS-a, traže da škola počne u ponedjeljak 16. siječnja. Ministarstvo objašnjava kako su ovako odlučili zato da maturanti mogu skupiti dovoljno radnih dana, a da su školama dopustili da onima koji se u to vrijeme nalaze na skijanju opravdaju te sate, kao i da ako škola ima dovoljan broj radnih dana može preostala dva dana u trećem tjednu praznika pisati kao nenastavne dane. Promjena je i u proljetnim praznicima, počinju 13. travnja, na Veliki četvrtak, a traju do 21. travnja, dakle cijeli tjedan nakon Uskrsa. Telegram

08.09.2016. (08:07)

Statistika sivila

Najviše poduzetnika u Puli, najmanje u Sisku

Relativno najviše poduzetnika u Hrvatskoj ima Pula – 67 poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika, na drugom je mjestu Zagreb sa 65, dok je treći Split s 53 poduzetnika na tisuću stanovnika. Najmanje zastupnika, opet po udjelu u broju stanovnika, ima Sisak, 22 poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika, a nešto su bolji Slavonski Brod, s 24 poduzetnika i Karlovac, s 28 poduzetnika. Monitor

08.09.2016. (07:17)

Bez predaka nitko i ništa

Bilježnica Robija K.: Milanovićev dida

“Mama je sa tugicom pogledala prema meni i rekla je: Jadni naš Robi! Budućnost mu je čista koma! Ja sam skupijo franju sa tapetića i pitao sam: Zašto mi je budućnost koma? Tata je rekao: Zato, sinak, šta ti dida nije bija ustaša! Mama je rekla: Neće te, sinak, primit ni u mladež esdepea, a kamoli u mladež hadezea! Tata je rekao: A ako ne prođeš kroz neku mladež, osuđen si bit niko i ništa!”, piše Robi K. Peščanik

08.09.2016. (07:00)

Sponzorirana vijest

Ginekološki pregled, papa test i color doppler UZV u ordinaciji dr. med. Tihane Mazalin za 295 kuna

Trebate li obaviti svoj godišnji ginekološki pregled, otiđite u ordinaciju dr. med. Tihane Mazalin koja je prema portalu Najdoktor.com uvrštena među najbolje doktore u Hrvatskoj za 2015. godinu. Ponuda uključuje ginekološki pregled uz papa test i color doppler ultrazvuk za 295 kuna umjesto uobičajenih 700 kuna, te 30% popusta na ultrazvuk dojki. Pregled je potpuno bezbolan, nalazi za ultrazvuk i pregled su gotovi odmah, a za papa test kroz 7 dana.