17/10/2016 - Monitor.hr
17.10.2016. (22:04)

Iz coacheve bilježnice

Samo 10 godina…

“Svi mi poduzetnici imam jednu ili više situacija pa ono nešto što nas je smetalo na početku i nešto za što smo tvrdili da ‘samo što ne promijenimo’ tako ostane godinu, dvije ili čak i deset godina. Takvi smo jer nam se puno toga vrti po glavi, ima puno stvari koje treba rješavati odmah i sada, a ima i puno stvari za koje nismo sigurni kako bismo ih riješili… pa sve to ‘malo’ pustimo vremenu da se ‘kuha’ ili da se neke od stvari same po sebi poslože. Svrha je da možemo s vremena na vrijeme napraviti malu reviziju nedovršenih stvari”, savjetuje Goran Blagus. Monitor

18.10.2016. (00:00)

Samo 10 godina…

… mi je trebalo da kupim luster i konačno zamijenim stršeće žice s grlom i jednom “običnom” žaruljom. Zašto toliko puno vremena? Pa… nije bio pravi trenutak da se to napravi… ili je nešto drugo posrijedi.

Pokušat ću opravdati zašto mi je trebalo toliko vremena:

  • koji god luster da sam do sada vidio, nije mi se baš sviđao
  • nisam do kraja bio siguran kako bi trebalo urediti sobu
  • modeli lustera koji mi se sviđaju bili su preskupi
  • nek ostane ovako kako jest, samo ću kupiti neku fora žarulju (furanje na moderno)
  • neki deseti “bezvezan” ali meni osobno smisleni razlog

Zanimljivo je da sam se prvih godina čak i opravdavao gostima zašto nema lustera te koja je “fora” sa žaruljom.

I tako je to išlo neko vrijeme, dok jednog dana jednostavno žice i običnu žarulju nisam više primjećivao te je takva postavka postala nešto normalno / uobičajeno. Stručno rečeno, ušlo mi u naviku da nema lustera 🙂

Ovih dana su konačnu žice “cvaknute” i evo ga… visi iznad stola gdje pišem ovaj tekst i pogled na njega daje mi “mesa” za razmišljanje kako se u biznisu velika većina nas ponaša na sličan način.

U početku skužimo i postanemo svjesni situacije ili stanja kojeg trebamo promijeniti ali iz ovog ili onog razloga to ne možemo napraviti u datom trenutku. I onda se tu uplete vrijeme te nešto što nas je smetalo na početku i nešto za što smo tvrdili da “samo što ne promijenimo” tako ostane godinu, dvije ili čak i deset godina.

  • knjiga koju smo napisali 90% i samo nam fali onaj detalj kojeg tražimo zadnjih osam godina
  • prodajna strategija koja samo što nije gotova, a počeli smo je raditi pred pet godina
  • skoro pa završen proizvod kojem još samo nedostaje pakiranje da bi ga pustili na tržište pa zadnjih godinu dana tražimo firmu koja radi fora kutije
  • web stranica za koju još uvijek nismo našli idealni plugin ili vizualni trik pa “u izradi” stoji već tri godine
  • odlazak na edukaciju za koju se spremamo zadnjih šest godina
  • kontakt s potencijalnim partnerom za kojeg zadnjih deset mjeseci slažemo idealnu ponudu
  • priprema da prodamo firmu koja eto već traje osmu godinu

Svi mi poduzetnici imam jednu ili više takvih ili sličnih situacija. Takvi smo jer nam se puno toga vrti po glavi, ima puno stvari koje treba rješavati odmah i sada, a ima i puno stvari za koje nismo sigurni kako bismo ih riješili… pa sve to “malo” pustimo vremenu da se “kuha” ili da se neke od stvari same po sebi poslože.

Da ne bi bilo zabune, sve je to ok i svrha ovog teksta nije da vas uz jeftin trik motivira da ovog trenutka nedovršene stvari počnete završavati sada i odmah, već da osvijestite kako svi mi imamo “luster probleme” i da ipak možemo s vremena na vrijeme napraviti malu reviziju nedovršenih stvari.

To možemo napraviti sami sa sobom ali definitivno je efikasnije kad uz sebe imate nekog tko će bolje vidjeti koja je stvarna (realna) situacija. Kako ja nakon nekog vremena više nisam “vidio žice” isto tako i mi poduzetnici tako ne vidimo nešto u što smo se upleli.

Coaching ili neka vrsta mentoringa je idealno rješenje za takve situacije te neka ova newsletter poruka bude poticaj da napravite prvi korak u smjeru koji ste odavno zacrtali ali niste se odvažili napraviti.

Sviđa vam se ovaj savjet/tehnika? Prijavite se na Business klinika mailing listu i direktno primajte tekstove o prodajnim vještinama i poslovnim tehnikama uz koje ćete unaprijediti poslovanje. Korisno, vrijedno i konkretno.

Ime:

Email:



Ni mi ne volimo primati SPAM, stoga možete biti sigurni kako ga nećete dobiti od nas. Nakon prijave provjerite svoj email kako biste potvrdili svoju odluku (double opt-in).

17.10.2016. (23:57)

Moda 19. stoljeća je bila otrovna – doslovno

17.10.2016. (23:54)

Podcast: 9 horora koji su se stvarno dogodili

17.10.2016. (23:52)

Stripovi za svaki period odrastanja

17.10.2016. (23:49)

Kada i sami trebate pomoć, pomognite drugima

17.10.2016. (23:47)

Sve je moje njeno

DUUDI iduće godine prodaje Brijuni Rivieru, RIZ, Vjesnik, Orljavu…

Za sljedeću godinu Državni ured za upravljanje državnom imovinom u planu predstavljenom na 160 stranica namjerava privatizaciju Brijuni Rivijere, optimizaciju portfelja nekretnina HŽ Infrastrukture, nastavak restrukturiranja HŽ Carga, dovršetak privatizacije društava iz djelokruga CERP-a, gdje su za prodaju predviđene tvrtke 3. Maj STM, RIZ odašiljači, Orljava, Vjesnik, Agroduhan, Knjigovođa, Pleter usluge i Borovo te Gavrilović Mala privreda, Hoteli Makarska, Institut za sigurnost Zagreb, Jadran i Panex. Od većih planova javlja se i uvođenje novog informacijskog sustava ISUDIO. Lider

17.10.2016. (23:47)

Prepoznajte film po automobilu

17.10.2016. (23:45)

Priča čovjeka koji radi kostime za Halloween

17.10.2016. (23:41)

Horvatinčić dobio dozvolu za terasu za tri dana, drugi čekaju tri godine

17.10.2016. (23:37)

Svojeg programa kovač

Siniša Kovačić: Stvorio sam medij kojem se vjeruje

“Moj jedini cilj je bio da se HRT otvara, da ne bude kratkovidnica, već dalekovidnica, da se nekim skupinama otvori prostor, da se svakom zaposleniku pruži prilika. I danas mislim da je dolazak tijela svetog Leopolda Bogdana Mandića bio događaj koji je HRT trebao prenositi, baš kao i kanonizacija Majke Tereze. Činjenica je da EBU potvrđuje da je HRT i dalje medij kojem se najviše vjeruje u Hrvatskoj”, govori o svojem proteklom mandatu donedavni ravnatelj HRT-a Siniša Kovačić za Novi list.

17.10.2016. (23:17)

Tko je lajao, lajao je

Sud odlučio: Medo preglasno laje, mora se seliti

Priča o psu Medi koji je završio na sudu zbog lajanja još nije gotova. Općinski sud u Puli presudio je da pseći prijestupnik preglasno laje te da ga vlasnik Anton Šimonović mora premjestiti kako bukom ne bi smetao susjedu koja se tužila. Šimonović je u suzama napustio sud i odmah najavio žalbu na presudu. Jutarnji

17.10.2016. (22:55)

Tvoje lice zvuči poznato

Japan uveo sustav za prepoznavanje stranaca

Uoči Olimpijskih igara u Tokiju 2020. Japan je kao mjeru predostrožnosti uveo automatski sustav za prepoznavanje lica stranaca koji će ih uspoređivati s licima osumnjičenih terorista. Iz sustava će biti izuzeti djeca mlađa od 16 godina, diplomati i osobe s trajnom dozvolom boravka u Japanu, a koristit će ga granični policajci u 156 zračnih i pomorskih luka. Ako dođe do poklapanja fotografija, osobi prijeti deportacija. Slobodna

17.10.2016. (22:47)

Sloboda govora

‘Petrov pao na prvom ispitu – parlamentarizmu’

“I Petrov i ostali zastupnici zaboravili su na osnovnu stvar. Da zgrada na istočnoj strani Markova trga, zajedno sa svim njenim foteljama, kopirkama, tajnicama, uredima, restoranom i birtijom, ima jednu najvažniju svrhu – da se omogući zastupnicima koje je narod izabrao da slobodno govore što misle. Pernar je radio baš to i zbog toga ga je Petrov i grubo ušutkao, a da nitko nije prosvjedovao zbog grubog kršenja duha parlamentarizma”, komentira Zlatko Crnčec za Novi list nedavni saborski okršaj [video_icon] Petrova i Pernara.

17.10.2016. (22:17)

Ribice male hodite amo

Nastavi li se izlov, do 2049. neće biti riba u moru

Nezakonit i nereguliran ribolov u svijetu uskoro bi mogao doseći 26 milijuna tona, odnosno oko 30% ukupnog svjetskog godišnjeg ulova. No, legalan ulov ne znači uvijek i održiv ulov, a tome svjedoči činjenica da se gotovo 93% ribljih stokova u svijetu maksimalno iskorištava. Ako se nastavi izlov već 2049. bi mogli ostati bez ribe, upozoravaju neki. Kako bi se poticao održiv ulov pokrenuta je i web stranica Koju ribu kupiti koja savjetuje kupce. Lider

17.10.2016. (21:49)

Ženski glas generacije

Pjevačicu Jenny Hval inspiriraju vampiri i menstrualna krv

Norveška avangardna pjevačica Jenny Hval posebna je pop kulturna priča čije vrijeme tek dolazi. Njen osebujan stil pjesništva i vizualne umjetnosti stvara jedinstveni glazbeni performans, koji posebno naglašava ženske teme poput boli, nevinosti, menstrualne krvi. U intervjuu za Village Voice govori o inspiraciji. Hval 28.11. nastupa u zagrebačkom Boćarskom domu, prije The xx.

17.10.2016. (20:49)

Zračne struje

Cijele regije u Škotskoj 100% na energiju zmajeva?

Južna Škotska kroz 10 godina bi mogla u potpunosti biti pogonjena energijom zmajeva (ne onih iz bajki, nego onih na špagi što ledbe na vjetru). Naime, britanska tvrtka Kite Power Solutions postavit će sustav od 500 kW u blizini grada Stranraer i očekuju da će do 2025. elektrana proizvoditi nekoliko stotina megavata električne energije od vjetra. Svaki zmaj je širok oko 40 metara i ima snagu kao i 100 metarska vjetroturbina. Engadget, CroEnergo.eu

17.10.2016. (20:19)

Dobro došli migranti

Žene bez njemačkog državljanstva povisile natalitet u Njemačkoj

Njemačka bilježi naveće stope nataliteta u posljednjih trideset godina, s 1.5 djeteta po ženi u 2015. – prošle je godine na tisuću žena rođeno 27 djece više, pa je stopa iz 2014. od 1.47 porasla na 1.5 lani, najviše od 1982. Za povećanje su zaslužne žene bez njemačkog državljanstva jer je u toj skupini stopa s 1.86 skočila na 1.95. Među Njemicama, stopa nataliteta porasla je neznatno, s 1.42 na 1.43 djeteta po ženi. Politika plus

17.10.2016. (19:50)

Broj djece koja ovise o socijalnoj pomoći povećan – 10%

Diljem svijeta 17. listopada obilježava se Dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Siromaštvo je globalni problem, koji je zbog krize sve izraženiji i kod nas. Podaci pokazuju kako se broj djece, koja ovise o socijalnoj pomoći u posljednje dvije godine povećao za 10%. Sve je više i blokiranih građana: njih više od 325 tisuća. Nezaposlenih je pak više od 211 tisuća. Procjena je da čak petina stanovništva u Hrvatskoj živi ispod statističke granice siromaštva. HRT

17.10.2016. (19:19)

Dosta života na kredit

14 mjeseci za redom hrvatski građani smanjuju dugovanja prema bankama

Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti u sektoru stanovništva krajem kolovoza ove godine spustili su se na razinu 117,2 milijardi kuna zabilježivši pad na godišnjoj razini već četrnaesti mjesec zaredom. Uz mjesečni pad od 352 milijuna kuna ukupni krediti stanovništvu, u odnosu na lanjski kolovoz, niži su za 8,4 milijarde kuna ili 6,7%. Glas Slavonije

17.10.2016. (18:56)

Živjeti za turizam

Gotovo pola milijuna turističkih kreveta – u obiteljskom smještaju

U Hrvatskoj je u obiteljskom smještaju broj kreveta za iznajmljivanje turistima dosegnuo gotovo pola milijuna (492.715), pa čini nešto više od polovine raspoloživih turističkih kreveta u ukupnim smještajnim kapacitetima. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice sve kategorijama smještaja imaju ukupno 926.899 kreveta. Politika plus

17.10.2016. (18:19)

Neslavno

Prvi radni tjedan Sabora propala 2 odbora – nisu došli zastupnici Mosta i SDP-a

Zbog nepojavljivanja Mostovaca svega desetak minuta trajala je sjednica Odbora za zakonodavstvo na kojem su kao predlagatelji trebali predstaviti izmjene zakona o HNB-u, HRT-u i Ovršni zakon. Propao je i Odbor za Ustav koji je ostao bez kvoruma nakon što su SDP-ovci požurili na svoj klub zastupnika. Mostovci kažu kako stručna služba nije imala njihove e-mailove da ih obavijesti. eZadar

17.10.2016. (18:14)

Najbolji besplatni antispyware i antimalware programi

17.10.2016. (17:56)

Yes, they can

Hoće li predsjednika izabrati Amerikanci – ili hakeri?

Nakon proboja u računalo Demokratske stranke Hillary Clinton od strane neke strane vlade, pojavila se sumnja u vjerodostojnost čitavih izbora u SAD-u. Neki se pitaju tko će odlučiti o budućem predsjedniku: građani, hakeri ili neka strana vlada? No iz Washingtona poručuju kako nije tako jednostavno lažirati izbore i upasti u njihov sustav. Deutsche Welle

17.10.2016. (17:38)

Na grbači

Rast gospodarstva ili rast eksploatacije?

Kontinuiran rast hrvatske ekonomije posljednjih sedam kvartala prošao je relativno politički nezapaženo. Jedan razlog tome su političke turbulencije, a drugi je taj da rast nije pratilo i poboljšanje životnog standarda. Taj rast je zasnovan prvenstveno na rastu produktivnosti omogućenom povećanom stopom eksploatacije, piše Bilten.

17.10.2016. (17:19)

Roditelj odgajatelj

Iz zagrebačkih vrtića u mjesec dana ispisano 800 djece

Od donošenje Odluke o novčajnoj pomoći za majke odgajateljice, Zagreb je zaprimio 1570 prijava i 800 molbi za ispis iz vrtića. To znači da je mjera urodila plodom jer joj je cilj poboljšavanje demografske slike i rasterećenje gradskih vrtića i njihovih lista čekanja. Majke odgajateljice mjesečno će primati 3200 kuna, za što je u gradskome proračunu predviđeno 10 milijuna kuna. Gradonačelnik Bandić pak ponovno tvrdi da će žene zapravo primati 5250 kuna bruto mjesečno ako se zbroje povrat poreza i naknada za novorođenčad. Dnevnik.hr

17.10.2016. (16:55)

Književna Groupie: Portret Dylana kao mladog psa

“Dilan sigurno nije išao ko zadnji papak studirat književnost, brijo je po New Orleansu, New Yorku…I čitao Dilan Dogove. Ne bi se čudila da idućeg Nobela dobije crtač Dilana Doga… Nadam se da je ovo samo prolazna faza, kratak trijumf banalnosti… Nadam se da ćeš ti završit kao onaj otužni cvrčak u basni o cvrčcima i mravima…”, piše Književna Groupie. Arteist

17.10.2016. (16:50)

Endemske vrste

Esej o hrvatskoj ljevici

“U doglednoj se budućnosti može dogoditi da nekoj organizaciji radikalne ljevice padne u ruke izborni uspjeh. Međutim, bez minimalne organizacijske i vertikalne strukture, ta organizacija će biti osuđena na neuspjeh. Ukoliko se taj neuspjeh dogodi kao posljedica neorganiziranosti i nedosljednosti koja uvelike proizlazi iz slabe povezanosti s radničkim pokretom, ljevica vrlo lako može prokockati sav onaj optimizam, volju, iskustvo, energiju koje su joj dali kako članovi tako simpatizeri”, piše u podugačkom eseju Dimitrije Birač za H-alter.

17.10.2016. (16:44)

Koliki je stvarni životni vijek hard diska?

17.10.2016. (16:36)

Bi*** you better have my money

Francuska traži da Google i Facebook plaćaju korištenje osobnih podataka

“U Francuskoj se pojavila ideja o oporezivanju high-tech poduzeća na temelju vrijednosti generirane korištenjem osobnih podataka. Iz tog poreza bi se financirao bezuvjetni temeljni dohodak kao sredstvo emancipacije i tako osigurala kompenzacija za digitalni rad. To je jedan od načina kako od osobnih podataka učiniti političko pitanje”, piše Le Monde Diplomatique.

17.10.2016. (16:32)

Centar za kratke noge

Google će označavati vjerodostojne vijesti

Članci koji se pojavljuju u Google Newsu odsad će biti označeni kao vjerodostojni ako dolaze od organizacija i medija koje proizvode sadržaj koji prokazuje istinu. Tako će se oznaka ‘Fact Check’ pridružiti starijima ‘In-Depth’, ‘Opinion’ i ‘Wikipedia’, s pomoću kojih se od 2007. razlikuju članci na Googleu. Koje će stranice označavati kao one koje provjeravaju činjenice Google će odlučivati prema Schemi, internetskoj zajednici koja ih klasificira kao takve prema određenim standardima. Wired

17.10.2016. (16:08)

Doktor u kući

Najbolji blogovi o zdravlju

Weighty Matters piše o temama kao što su utjecaj fast food prehrane na zdravlje, a vodi ga liječnik Yoni Freedhoff, najnovije vijesti iz dentalnog zdravlja možete pronaći na The Blogging Dentist, Chris Kresser je objavljivani stručnjak za alternativnu medicinu i vodi blog o paleo prehrani, a Wellness Mama daje savjete kako smanjiti uporabu plastike u kućanstvu. Tiny Buddha brine o mentalnom zdralju. Blog Herald

17.10.2016. (15:33)

Sporazumski otkaz

Oreškovićev posljednji potez: Pokrenuo sklapanje trgovinskog sporazuma s Kanadom

CETA – Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između Kanade i EU-a moraju prihvatiti sve vlade kako bi zaživio. No kao i u slučaju osporenog TTIP-a, mnogi su zabrinuti zbog investicijskih poluprivatnih ‘sudova’, na kojima jedino strane kompanije mogu tužiti države ako smatraju da ometaju njihovo poslovanje te smatraju da je riječ o dealu koji je skrojen po mjeri krupnog kapitala, a nauštrb javnog interesa. Posljednja stvar koju je premijer Orešković napravio na vlasti jest pokrenuo upravo postupak za sklapanje tog ugovora, i to zato što, kako tvrdi Faktograf, Oreškovićeva Pliva profitira od izvoza u tu zemlju.

17.10.2016. (15:03)

Podcast: Zašto ljudi još uvijek imaju djecu

17.10.2016. (15:00)

Vau, krasni vidikovci!

17.10.2016. (14:57)

Sovjetski znanstvenici desetljećima su pokušavali napraviti svoju verziju Interneta…

17.10.2016. (14:53)

Isto hod za život

Hodačka staza i ‘volonteri u parku’ uskoro u Zagrebu

Zagreb bi uskoro trebao dobiti stazu za hodanje i volontere koji bi čuvali djecu u parkovima, najavljeno je na konferenciji posvećenoj provedbi nacionalnog programa Živjeti zdravo u Gradu Zagrebu. Plan je jednom tjedno organizirati hodanje stazom u Maksimiru, za što je ovoga vikenda interes pokazao velik broj građana, dok bi “volonteri u parku” roditeljima omogućili da ostave dijete na ograđenom, otvorenom prostoru, gdje bi brigu o djeci na nekoliko sati preuzeli volonteri. Politika plus

17.10.2016. (14:53)

Kilometri u oku

Zagreb: Amandman o Uberu i Cammeu ponovno na Skupštini

Nakon što je s prošle sjednice Skupštine Grada Zagreba povučena odluka o autotaksi prijevozu jer je imala previše amandmana koje nisu stigli razmotriti, ovoga četvrtka ona će ponovno na sjednicu. Tomislav Stojak (HNS) tako je ponovno podnio amandman kojim traži brisanje stavka prema kojem cijena vožnje ne smije uključivati pravo na vožnju bez naknade, jer takva odredba ide na štetu Ubera i Cammea, koji nude besplatne kilometre. T-Portal

17.10.2016. (14:46)

Esejčić: Život počinje na rubu zone ugode…

17.10.2016. (14:23)

Pas i kravataratatata

Zagreb: Mladi glasaju kako im kažu mama i tata

Čak 71% mladih Zagrepčana očekuje pomoć u zapošljavanju i 68% ih se nada poticajima za zapošljavanje nakon završenog obrazovanja, no većina ih na lokalne izbore nije izašla, a oni koji jesu, glasali su onako kako su im rekli – mama i tata, pokazalo je istraživanje nad mladima Zagreba od 15 do 30 godina. Usto su slabo informirani o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, dok svaki deseti mladi Zagrepčanin ne zna da postoji Gradska skupština. Večernji

17.10.2016. (14:00)

Heroji ulice

Dežulović: Večernjakovi huligani

“Divnom i uigranom ironijom sudbine, slučaja, uređivačke politike, grafičkog dizajna i suvremene povijesti, nostalgična huliganska hagiografija ‘Kolcem i lancem prebijali su Delije’ na naslovnici Večernjakova sajta ovoga se utorka, eto, našla točno ispod dramatične vijesti ‘Šipkama i bokserima napadnut Bruno Marić’. Toliko blizu da sam zaista, bez zaj…….., umjesto teksta o huliganima iz Torcide otvorio tekst o huliganima iz Bad Blue Boysa. U čemu je dakle stvar, zašto su u Hrvatskoj dopušteni ‘kolci i lanci’, a zabranjene ‘šipke i bokseri’?”, komentira Boris Dežulović za Novosti.

17.10.2016. (13:30)

Nedostatak radnika u turizmu: Valamar Riviera učenicima turističko-ugostiteljskih zanimanja širom Hrvatske osigurava 200 stipendija u sufinanciranom iznosu od 1.000 kuna mjesečno uz zapošljavanje po završetku školovanja i mogućnost razvoja karijere te kontinuirano usavršavanje i edukaciju

17.10.2016. (13:12)

Reality TV

Sinoć na HTV-u premijera ‘Novina’: Uspjele su zaintrigirati

Nakon niza kritičarskih pohvala i trzavica s HRT-om, hrvatska serija Novine sinoć je u udarnom terminu, no u jednakom kao i Tvoje lice zvuči poznato, doživjela premijeru na hrvatskoj televiziji. Seriji tepaju da je hrvatska Žica bliska skandinavskim krimićima, a prema scenariju Ivice Đikića i u režiji Dalibora Matanića prati redakciju riječkog dnevnog lista koji kupuje lokalni građevinski “poduzetnik”, koji je usto i povezan sa zataškanom automobilskom nesrećom. U zlatno doba televizije gdje je serija more, ‘Novine’ su se uspjele nametnuti i zaintrigirati, piše Index.

17.10.2016. (12:54)

Završio filmski geto

Izvještaj iz Varšave: Iranska drama ‘Malaria’ pobjednica filmskog festivala

‘Malaria’ iranskog redatelja Parviza Shahbazija osvojila je glavnu nagradu na 32. Varšavskom filmskom festivalu, dok je ‘Heartstone’ Islanđanina Guðmundura Arnara Guðmundssona osvojio dvije nagrade – za najbolju režiju i Ecumenical Jury’s award. Monitorova kritičarka Marina Richter u Varšavi je pogledala oba filma, ovdje njena analiza.

17.10.2016. (12:13)

Varšava film festival: Grand prix iranskoj drami ‘Malaria’

Pobednici 32. Varšavskog filmskog festivala su ‘Malaria’ iranskog reditelja Parviza Shahbazija (Grand prix za najbolji film), ‘Heartstone’ Islanđanina Guðmundura Arnara Guðmundssona kome su pripale dve nagrade – za najbolju režiju i Ecumenical Jury’s award koji se u Varšavi dodeljuje tek od 2010, a nagradu za najbolji film u takmičarskoj kategoriji 1-2 (Prvi i drugi autorski film) dobio je ‘Toril’ Laurenta Teyssiera o kome smo nedavno pisali. Najboljim dokumentarnim filmom je proglašen ‘Communion’ Poljakinje Anne Zamecke, a švedsko-danska koprodukcija ‘Giant’ u režiji Johannesa Nyholma je dobila nagradu kao najbolji film takmičarskog programa Free Spirit.

Premijerno pokazan u Veneciji u programu Orizzonti, ‘Malaria’ je film iznenađenja, ne toliko po preterano uzbudljivim rediteljskim odlukama koliko po scenariju prema kome je rađen. Sniman u jednoj od najkonzervativnijih zemalja u kojoj žene nemaju uticaja na sopstvenu sudbinu, ‘Malaria’ se okreće mladoj devojci Hanni (Saghar Ghanaat) koja zajedno sa svojim dečkom Morijem (iranska zvezda Saed Soheili) iz svog rodnog grada beži u Teheran. Da bi izbegla teške posledice zbog svoga postupka i sprovela plan u delo, ona ocu taktički saopštava da je kidnapovana i pominje mu sumu koju navodni otmičari traže. Bez dovoljno finansijskih sredstava da na ugodan način stigne do Teherana, ljubavni par autostopira i tako dospeva u kombi Avija (Azarakhsh Farahani), mladića duge kose i u Metallica majici koji im objašnjava da se izdržava nastupima sa svojim bendom ‘Malarija’ po kome je nazvao i svoj improvizovani tonski studio. Reditelj se odlučio na sličan pristup Abbasa Kiarostamija po pitanju snimanja Teherana iz vozila u pokretu. Na taj način je stvorio dinamičnu razmenu između dva sveta – jednog modernijeg i izolovanog koje teži drugačijem načinu života i onog koji se odvija na ulicama pod budnim okom moralne policije.

Shabhazi se već trinaest godina bavi temom savremenih problema koji okupiraju iransku omladinu. Ovo je zapravo treći deo analize iranskog društva koja se posle drame ‘Deep breath’ (2003.) o tri bogata studenta i njihovom divljem životu i trilera ‘Trapped’ (2013.) o konzervativnoj studentkinji medicine i njenoj znatno modernijoj cimerki, okreće još jednoj interesantnoj temi – ženinoj zatočenosti u svetu striktnih patrijarhalnih pravila iz koga je nemoguće iskoprcati se. Film je u međuvremenu postao predmet cenzure i pitanje je da li će dobiti šansu da bude prikazan kod kuće.

‘Malaria’ počinje intrigantnim forenzičarskim ispitivanjem pronađenog mobilnog telefona na kome se nalaze video snimci dvoje mladih ljudi, što navodi na pomisao da bi se moglo raditi o dokaznom materijalu u rešavanju nekakvog zločina. Iz video snimka gledalac je prebačen u stvarnost u momentu njegovog nastanka. Hanna i Mori, ljubavni par sa snimka, nalaze se na početku svoje odiseje, još uvek optimistični i zadivljeni prirodom oko sebe. Međutim, onoga trenutka kada za sobom ostave idilu zelenih proplanaka i kristalno plave vode, kreću da se suočavaju sa preprekama na svakom koraku, počevši od nemogućnosti pronalaska konačišta u kome će provesti noć zato što nisu ni u srodstvu ni u braku, pa do peh situacije u kojoj ostaju bez novca i dokumenata, ostavljeni sa sve manje opcija.

Svojom karizmom i zanimljivo građenim karakterom, Avi reflektore sve više upravlja na sebe zasenjujući glavni tok priče. On je egzotičan lik – izgubljeni mladić koji jedva sastavlja kraj sa krajem i koji živi za svoju muziku od koje nikada neće napraviti karijeru. Duhovit, naivan i staložen, on na događaje oko sebe gleda sa dečijim optimizmom, ne osuđujući i ne paničeći. Na početku svojevoljno ponudivši pomoć, on sasvim nezasluženo biva uvučen u opasnu igru u kojoj ga i Hannina porodica i policija smatraju otmičarem.

Kraj ostaje nejasan po pitanju stvarnog ishoda još jedne inscenacije koja bi trebala da okonča čitavu dramu, a pored toga, uz sve dobre namere da se jednoj tabu temi priđe toplo i ljudski, film na momente pušta da ga zaplahne vazduh mačizma. (6/10)

Prvi dugometražni igrani film Guðmundura Arnara Guðmundssona je satkan od finih psiholoških niti vezanih za odrastanje i buđenje seksualnosti. Radnja filma se koncentriše na dva pubertetom transformisana dečaka u malom islandskom ribarskom mestu i na njihovo prijateljstvo koje će se u jednom trenutku poljuljati ali ne i prekinuti.

Četrnaestogodišnjaci Tor (Bldur Einarsson) i Kristjan (Blær Hinriksson) dolaze iz (nejednako) disfunkcionalnih familija i njihovo prijateljstvo je utočište iz sredine koja sem fantastično lepih pejzaža, mora i povremenih igranki ne nudi puno toga uzbudljivog. U naselju čiji se stanovnici pretežno izdržavaju ribolovom ili preradom ribe, životni uslovi su oskudni i dok jedan deo muške populacije pada pod uticaj alkohola, žene su uglavnom vezane za kuću i decu. Kao većina klike iz mesta, Tor i Kristjan dane provode u luci pecajući, igrajući fudbal na livadi ili vandalirajući olupine na mestu na kome se tokom godina stvorilo groblje starih vozila. Njihov odnos je idiličan i intaktan sve dok ne postane jasno da se kod obojice buđenje seksualnosti kreće u različitim pravcima. Dok Tor uspeva da pronađe devojku sa kojom relativno brzo ima i prva konkretna erotska iskustva, Kristjan otkriva svoju homoseksualnost i to, naravno, kroz manifestaciju osećanja za osobu koja mu je najbliskija. Njegovu sve očigledniju zbunjenost primećuje jedna od Torovih sestara, ali primedbe o „pederčinama“ koje lako preleću preko usana ostale dece, od klasičnih mizogenih šala postaju sve veći podsetnik o tome da coming-out ne bi doneo ništa dobro. Iz sredine natopljene testosteronom – brutalnošću, usamljenošću i pijanstvom – i iz koje „pederi beže u Reykjavik“, on doživljava veliku unutrašnju borbu između poriva da izrazi svoja osećanja i težnje da se uklopi u sredinu sa čijom se sirovom stranom srećemo već u početnoj sceni u kojoj dečaci ulovljenim ribama na molu smrskavaju glave i prstima čupaju iznutrice.
https://www.youtube.com/watch?v=oUUbPbYTDR0

Ne snalazeći se najbolje sa promenom ponašanja svoga najboljeg druga, Tor se povlači i reaguje na način normalan za nekoga iz tog miljea, što rezultuje Kristjanovim, na svu sreću neuspelim pokušajem samoubistva. Nesreća će dečake ponovo i spojiti, mada prekasno za nastavak zajedničkog putovanja do zrelosti – Kristjanova porodica odlučuje da se preseli u Reykjavik, tamo gde „takvi kao on“ inače idu.

Magičan efekat koji na čitavu atmosferu filma i na emotivan sklop naracije baca lepota prirodne islandske scenografije, pojačan je intenzivnom igrom svetlosnih kontrasta Sturle Brandtha Grøvlena – norveškog direktora fotografije, prošlogodišnjeg dobitnika Nemačke filmske nagrade za najbolju kameru/fotografiju za film ‘Viktoria’ (2015.).
‘Heartstone’ je od svoje svetske premijere u Veneciji (Queer Lion Award), pre Varšave predstavljen u Torontu i Busanu.
(9/10)

Marina D. Richter je filmska kritičarka i novinarka iz Beograda koja već dvadeset godina živi i radi u Beču. Od 2004. je specijalni dopisnik beogradskog dnevnog lista Politika za rubriku kulture. Redovno surađuje s austrijskim portalom Artmagazine.cc, a piše i za razne austrijske publikacije kao slobodni novinar.

17.10.2016. (12:02)

Bit će "oj, oj, oj" kad ode ojro

Arhitekt eura: Kuća od karata, jednog dana će se samo raspasti

Projekt zajedničke europske valute neodrživ je u sadašnjoj formi i samo što nije propao, kaže profesor Otmar Issing, prvi glavni ekonomist Europske središnje banke koji dodaje i da je središnja banka opasno prenapregnuta u pokušaju da upravlja s 19 različitih gospodarstava koja koriste zajedničku valutu. On misli da je ECB počinila fatalnu grešku kad je pristala izvlačiti države u bankrotu poput Grčke i Irske: “Pakt o stabilnosti i rastu propao je. Intervencije ECB-a eliminirale su tržišnu disciplinu. Stoga nema fiskalnog kontrolnog mehanizma ni od strane tržišta ni od strane politike. Ovo ima sve preduvjete za katastrofu monetarne unije”. Telegraph

17.10.2016. (11:52)

Štedljivi Roman Abramovič: Svoju jahturinu usidrio u Župskom zaljevu, kod Dubrovnika, na mjestu gdje je sidrenje besplatno i dopušteno

17.10.2016. (11:30)

Punim jedrima!

Jadrolinija se sprema za konkurenciju: Kupuje 26 brodova za 2 milijarde kuna

Jadrolinija je u posljednjih 11 godina svojoj floti priključila 18 novih brodova, a do 2027. planira u obnovu flote investirati 281 milijun eura te nabaviti još 26 novih brodova, pri čemu će naglasak biti na brodovima većeg kapaciteta. Pripremaju se tako za punu liberalizaciju tržišta koja omogućuje i brodarima pod drugim zastavama da prevoze putnike po Jadranu, a koja nastupa 1. siječnja 2017. T-Portal

17.10.2016. (11:15)

Nasljednici milijuna dugova

SEEbiz: Zašto da rađam djecu? Zato da ih ne viđam cijele dane!?

Korporacije su nas udaljile od obitelji i prisilile da im budemo robovi dok nas onemoćale ne odbace na burzu. Sva ta robovlasnička lojalnost u kojoj bi i zadnju kap krvi dali korporacijama ugasila je i posljednju želju za stvaranjem obitelji… Kome trebaju djeca? Zar da žive kao ja, po cijele dane na poslu, a onda, po mraku se vrate kući, ne vide djecu koja ujutro idu u školu, poždereš neko smeće puno soli, šećera i aditiva, pogledaš neku stupidnu emisiju na TV-u jer za zahtjevnije nemaš ni volje, ni snage ni vremena? – piše Seebiz o osnivanju novog ministarstva, demografije, i ocjenjuje da će biti uspješno onoliko koliko bude imalo novca.

17.10.2016. (11:06)

Taksi Cammeo počinje poslovati i u Splitu od 17. studenog

17.10.2016. (11:01)

Android Police predstavlja Googleov pametni sat – izgleda prilično obično, konzervativno čak

17.10.2016. (10:28)

Pametnijeg posla

Pametno: Mostovi jamstveni zakoni su irelevantni, štetni i neostvarivi

Mostovi prijedlozi promjena zakona kojim su uvjetovali ulazak u koaliciju s HDZ-om “irelevantni su prijedlozi koji nisu prioritetni za društvo, standard građana ili demokratizaciju zemlje”, rekli su iz stranke Pametno. Ograničavanje najveće dopuštene mase plaća jedinica lokalne samouprave sa sadašnjih 20% na najviše 15% prihoda “irelevantan je, štetan i u neskladu s očekivanim učincima”, kaže Pametno jer će se uštedjeti 50 milijuna kuna (ukupni trošak javne uprave je 30 milijarde kuna pa je ušteda 0,16%), a mogli bi otići njihovi najstručniji djelatnici zbog čega će se posljedično smanjiti, a ne povećati korištenje EU fondova. Pametno predlaže ustrojavanje pet regija i oko 125 urbanih centara. T-Portal

17.10.2016. (10:18)

U obračunu bandi zalutalim metkom ubijena kći američkog olimpijca Tysona Gaya, i djevojka (17 godina) se bavila sprintom, uhićena trojica osumnjičena za ubojstvo

17.10.2016. (09:58)

Moj TV podsjetnik

Šest programa ponedjeljkom

11:05 Sabor – prijenos, HTV4
13:41 Srce neznanca (5,6), HTV2
15:25 Strijela mržnje (6,2), HTV3
17:06 Najljepše europske planinarske staze, HTV3
20:00 Supruge i kćeri (8,2), HTV2
20:00 Gangster (5,9), HTV3
20:06 Dva : jedan u gostima – Sandra Paović, HTV1
20:38 Kuća od karata (9,6), HTV1
21:37 CSI Hrvatska: Nestale, HTV1
23:00 Andrija i Anđelka, RTL
23:40 Simpsoni (6,5), HTV2
23:48 Nasljednici (7,9), HTV1
00:25 Bljesak (5,3), Nova TV
Kompletni programi: HTV1, HTV2, HTV3, HTV4, RTL, Nova TV

17.10.2016. (09:54)

Za preuzimanje ličkog proizvođača vode Sveti Rok u stečaju (u dugu 65 milijuna kuna) više zainteresiranih: Hrvatski trgovački lanci, kanadska grupacija i investitor iz Saudijske Arabije koji naručuje sve više ove ličke vode

17.10.2016. (09:27)

Bez prava na ponavljanje godine

U godinu dana 7 otkaza iz državne uprave zbog lošeg rada

Prošle godine u registar zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama uneseno je oko 33 tisuće ocjena od kojih je njih sedam bilo negativno, a, po zakonu, osobama koje “ne zadovolje” radni odnos prestaje po sili zakona. Rad gotovo dvije trećine službenika i namještenika u ovom internom sustavu ocijenjen je kao “izuzetan” i “primjeran”, što su dvije najbolje ocjene. Građani međutim ne vide službenike kao tako dobre radnike – oni su državnu upravu ocijenili mršavom trojkom (2,8). Večernji

17.10.2016. (08:46)

Nemamo ni danas pa posuđujemo...

Šterc: Za pet godina nećemo imati za mirovine

Sljedećih petnaest godina u Hrvatskoj će iz radnog kontingenta u umirovljenički ulaziti oko 10.000 stanovnika više, a za deset godina udio stanovništva iznad 65 godina će biti dvostruko veći nego udio mladog stanovništva, do 19 godina starosti, upozorava demograf Stjepan Šterc. Po njegovoj računici zdravstveni i mirovinski sustav mogu izdržati još pet godina, nakon toga – teško! Spominje i podatak da hrvatski zdravstveni sustav ima 150 tisuća osiguranika više nego što Hrvatska ima stanovništva. Novi list

17.10.2016. (08:41)

Najmanje 25 ubijenih u sukobu dvaju rivalskih frakcija u prepučenom zatvoru na sjeveru Brazila

17.10.2016. (08:01)

Rade tvornice straha

Dužnosnik WHO-a: Zbog necijepljenja djece vraćaju se ospice

Za postizanje procijepljenosti od 95% u općoj populaciji, koliko je neophodno za imunitet krda, trebalo bi kroz obrazovanje osigurati da će buduće generacije biti otporne na neutemeljene glasine o problemima sigurnosti cijepljenja, na mitove koji su se razvili – kaže Robb Butler, dužnosnik WHO-a u intervjuu Indexu. Smatra on da je antivakcinacijski lobi iskoristio strah, kao i slavne osobe, u prezentaciji svojih stavova koji nisu argumentirani nego slučajnost, kao vremenska korelacija cijepljenja i učestalosti pojave autizima, a isto je tako netko mogao reći da se autizam pojavio zbog povećanja vezivanja pojasa u autu, što se tkđ. pojavilo u isto vrijeme. Inače, zbog slabe procijepljenosti stanovništva u nekim zemljama, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i BiH (5.340 slučajeva 2014. početkom 2015.), ponovno izbijaju žarišta ospica, najzaraznije poznate bolesti, koja je danas jedan od najvećih uzroka smrtnosti u svijetu – od nje godišnje umire oko 146.000 ljudi.

17.10.2016. (08:00)

Sponzorirana vijest

Femmenessence – hormonsko zdravlje na prirodan način

Svaka žena prolazi kroz tri značajna perioda svog života: reproduktivnu dob, menopauzu i dob zlatnih godina. U svakom od tih perioda poremećaj delikatne hormonske ravnoteže, koja je temelj zdravog organizma žene, može izazvati ozbiljne fizičke i psihičke probleme. Femmenessence proizvodi na potpuno prirodan način doprinose regulaciji hormonske aktivnosti i zdravlju reproduktivnog sustava kod žena. Maca Harmony, Maca Life i Maca Pause dostupni su bez recepta u svim ljekarnama, a možete ih naručiti i na www.femmenessence.hr