13/03/2021 - Monitor.hr
13.03. (23:30)

Nevjerojatan razvoj događaja

Njemačkoj disciplini došao kraj, nekad uzor u borbi protiv korone sada predmet poruge i ismijavanja

Kad je pandemija prije godinu dana okovala Europu i zatvorila zemlje EU-a u vlastite granice, Njemačka je bila uzor, a njezini disciplinirani građani hvaljeni. No, sve više se tim prvakom discipline i organizacije izruguju, a u tome prednjači Velika Britanija. Tako Financial Times piše: “Njemačka je poznata po prednosti u tehnici, po inženjerskoj vještini i općoj kompetentnosti. Nije čudno što proces cijepljenja sada postaje nacionalna sramota.” Pridružuju im se i ostale zemlje poput Španjolske, Rusije, SAD-a, Izraela i Kine koje se na naslovnicama svojih tiskovina naslađuju propustima koje je Njemačka učinila u borbi s koronavirusom te se više nitko ne uzda u preokret teške situacije, čak ni dolaskom cjepiva proizvođača Johnson&Johnson. Deutsche Welle

13.03. (23:30)

Brze i kratke

  • Mozaik knjiga objavila krimić J. K. Rowling “Nemirna krv”, peti nastavak napokon i na hrvatskom. Tportal
  • Bosna i Hercegovina do ljeta će imati novi izborni zakon. HRT
  • Ima nade za Olimpijske igre, Hrvatska svladala Portugal 25:24. Jutarnji list
  • Japanci misle da im riža produljuje život i za to navode sedam razloga. Index
  • Iako se 5 milijuna Talijana vaća u lockdown, Južni Tirol ublažava mjere, djeca će ponovno u škole i vrtiće. N1
13.03. (22:30)

Dramatično u susjedstvu

Kako je opet buknulo u Srbiji i BiH koje ovog vikenda idu u lockdown

U Srbiji i Bosni i Hercegovini ovog vikenda kreću strože mjere te nova zatvaranja pa će raditi samo dućani s hranom, ljekarne, zdravstvene ustanove, benzinske crpke, kiosci te dostava hrane. U ponedjeljak u Srbiji kreće rasprava o produljenju mjera. Današnji broj novozaraženih u Srbiji iznosi 4668 osoba te se to pripisuje cijepljenju i opuštanju građana koji se sve više druže. U BiH ta je brojka manja te iznosi 1170, no imaju dodatni problem nedostatka cjepiva, a minizaključavanje kreće u Sarajevskoj županiji. Telegram

13.03. (21:30)

Kraj diva, početak kopanja po arhivima

Markovina: Kako je u Srbiji sad i definitivno ugašen Tanjug, nekad čuvena novinska agencija

Posebno je zanimljiva činjenica da se sjedište agencije od 1968. godine nalazi u nekadašnjoj zgradi firme PRIZAD, koja je izgrađena 1937. godine po projektu Bogdana Nestorovića, i to u fašističkom stilu, da bi poslije rata i prije useljenja Tanjuga u njoj bilo sjedište OZNE. Ukratko, sve vezano uz Tanjug ima potencijal za filmsku priču koja će jednog dana možda i biti snimljena. Posebno sada kad je kompletna arhiva ipak spašena i predana Arhivu Jugoslavije na čuvanje, što znači da je dostupna istraživačima, s 3,5 milijuna negativa fotografija na kojima je praktično zabilježena kompletna povijest Jugoslavije i država nastalih raspadom zemlje, od Drugog svjetskog rata do danas. Piše Dragan Markovina za Telegram

13.03. (20:30)

Traži milostinju umjesto da se uključi u raspravu

Premijer opet nije stao na stranu zemalja koje dobivaju manje cjepiva, uvjerava da Hrvatska nije zakinuta

Čelnici Austrije, Bugarske, Latvije, Slovenije i Češke uputili su pismo dužnosnicima EU-a problematizirajući neproporcionalnu raspodjelu cjepiva državama članica te ukazali na buduće produbljivanje jaza među tim zemljama, no naš premijer Andrej Plenković, nakon izjave austrijskog premijera kako Hrvatska dobiva mnogo manje od ostalih zemalja odlučio je igrati ulogu aparatčika i umanjivati problem. Tako je jučer umirivao javnost umanjujući problem, a danas izjavljuje da dobivamo proporcionalno, onoliko koliko farmaceuti uspiju proizvesti te spominje korektivni mehanizam kojim bi države koje dobiju više trebale dati onima koje dobiju manje. Telegram

13.03. (19:30)

Kako je strijeljan Đinđić, a s njime i Srbija

Basara: Rikošet

Uloga veselnika je zapala Borisu Tadiću – pogledajte na Vikipediji šta znači „veselnik“ (ili pitajte dedu) – stvarna pak vlast je (sve dok nije zasrao) dopala ruku rezervnog Miloševića, Koštunice, koji je – u tehničkom političkom smislu besprekorno – ispod žita izvršio renacifikaciju, repaganizaciju, remitologizaciju i remedijevalizaciju Srbije. Na moja neprestana javna huškanja da se pokrene pitanje političke pozadine streljanja, Tadić se jednom zgodom javno zapitao gde to na svetu ima da se istražuje politička pozadina političkog ubistva. Piše Svestislav Basara za Kurir

13.03. (18:30)

Svi se boje posthumne čistke

Zagreb ima više zaposlenih u upravi od Londona. Tko će ih se riješiti?

Iako je London jedanaest puta veći od Zagreba te u njemu živi devet milijuna ljudi, u upravi grada rade 1184 stalno zaposlena, dok u našem Zagrebu koji ima osamsto tisuća stanovnika radi 3198 administrativaca, i to isključe li se oni koji rade za Holding. Iako je u tijeku utrka za gradonačelničko mjesto, kandidati nisu baš agilni u iznošenju planova rezanja zaposlenika, osim Nađa koji se jedini jasno izrazio rekavši kako planira rezati broj zaposlenih u gradskoj upravi. Pretpostavka je da će glasačima jasan plan goleme uprave koja je poznata po negativnoj selekciji te ne služi kao servis građana biti motiv za zaokruživanje na izborima. Index

13.03. (17:30)

Brze i kratke

  • Bolivijska socijalistička vlada uhitila bivšu privremenu predsjednicu Jeanine Anez jer je sudjelovala u navodnom državnom udaru. Index
  • Francuska glumica Corinne Masiero gola prosvjedovala protiv epidemiološih mjera na dodjeli nagrada Cesar. Jutarnji list
  • U prvoj utakmici 28. kola engleskog nogometnog prvenstva Leeds United i Chelsea remizirali s 0-0. HRT
  • Filip Zupčić 6. mjestom u veleslalomu ostvario najbolji rezultat u Kranjskoj Gori dosada. Tportal
  • Anka Mrak Taritaš objavila kandidaturu za gradonačelnicu Zagreba. Slobodna Dalmacija
13.03. (16:30)

Na udaru besmisla političke korektnosti

Jergović: Hrvatska bi trebala otkupiti Meštrovićev spomenik u Chicagu

U Chicagu su, čitali smo to najprije u Jutarnjem listu, da bi se zatim svi raspisali, spomenik Ivana Meštrovića stavili na listu djela koja krivo prikazuju američku povijest i vrijeđaju američke ljude. O njemu bi se, kao, trebala povesti rasprava. Suvisla hrvatska reakcija na čikašku inicijativu mogla bi biti samo jedna. Umjesto nuđenja ekspertiza, Ministarstvo kulture bi trebalo pomoći gradu Chicagu tako što će otkupiti Meštrovićev rad i vratiti ga u Hrvatsku, na Balkan, gdje je i načinjen. Cijena ne bi smjela biti visoka, svakako ne znatno viša od cijene metala utrošenog za spomenik. Na taj bi se način Chicago oslobodio nečega što mu ne treba, a osigurao bi se liberalnoj i demokratskoj Americi tako mio pluralizam mišljenja. Mi bismo dobili naše Indijance, koji se, kao što rekosmo, više tiču naše imaginacije, nego žive zbilje. Mogao bi to biti spomenik epohi roto-romana u Hrvatskoj. I bez ikakve šale: Hrvatska bi na jedini ispravan način zaštitila djelo svoga velikog umjetnika. Piše Miljenko Jergović za Jutarnji list

13.03. (15:30)

Manje stradalih zaštićenih građevina

Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu

Šteta od potresa na Baniji procijenjena je, neslužbeno, na 5 milijardi eura. To čini 10 posto ukupnoga bruto domaćega proizvoda Hrvatske, a procjenu su napravili konzultanti Svjetske banke u suradnji s Ministarstvom graditeljstva te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Tako je šteta dvostruko manja od one u zagrebačkom potresu koja je procijenjena na 11,6 milijardi eura, a razlog je stradanje zagrebačke zaštićene jezgre. Planirano je apliciranje za sredstva iz Fonda solidarnosti, a rok je do 23. ožujka, no Vlada će aplicirati već krajem sljedećeg tjedna te se očekuje, kao i u zagrebačkom slučaju, polovina sredstava predviđenih za obnovu. Jutarnji list