10/11/2022 - Monitor.hr
10.11. (23:00)

Da nam živi, živi rad

Raste broj smrtnih slučajeva na radnom mjestu

Broj smrtnih slučajeva na radnim mjestima u porastu je u 12 zemalja članica Europske unije (EU), a smrtni slučajevi na radu Europu će nastaviti mučiti gotovo desetljeće duže no što se ranije predviđalo, pokazuju zadnji podaci Europske konfederacije sindikata. Broj smrtonosnih nesreća na radu polagano je padao tijekom posljednjeg desetljeća, iako je napredak bio daleko od stabilnog, navodi ETUC, dodajući kako je u 2019. godini ponovo došlo do porasta smrtnih slučajeva na radnom mjestu. Kada je riječ o Hrvatskoj, navodi se kako je u 2020. u odnosu na godinu ranije smrtno stradalo dvoje radnika više. No, nema dugoročne prognoze za nas. Faktograf

10.11. (22:00)

Brze i kratke

  • Europski parlament izglasao hrvatski ulazak u Schengen (Večernji)
  • Hrvatska ostaje bez više od polovice transportnih helikoptera, Milanović je već upozorio na to, MORH se ne želi oglasiti pozivajući se na tajnost podataka (Tportal)
  • Liječnici kažu da je mlada rodilja umrla zbog urasle placente (Index)
  • Blizu granice s Hrvatskom u Srbiji viđena crna pantera, izdano hitno upozorenje (N1)
  • Ukrajinci sve bliže Hersonu, stižu snimke. Moskva navodno želi testirati nuklearni torpedo (Index)
  • Video: Uživo iz dvorišta Djeda Mraza, Lapland, Finska (Youtube)
10.11. (21:00)

Choo-choo na struju

Plenković na skupu o klimi: Hrvatska će imati baterijske električne vlakove

Na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih naroda u Egiptu govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. U svom se govoru pohvalio kako se Hrvatska bori protiv klimatskih promjena. U svom se govoru osvrnuo na infrastrukturu željezničkog prometa, ali i spomenuo i projekt Doline vodika Sjeverni Jadran, koji Hrvatska želi realizirati sa Slovenijom i Italijom. “To je primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je Plenković i dodao da će od projekta svi imati koristi. Potom je najavio da će Hrvatska modernizirati željeznice i to uz pomoć investicije od četiri milijarde eura. “Do 2032. uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel“, rekao je premijer. Green

10.11. (20:00)

Kroz jedno uho unutra, kroz drugo van

Pixies – Doggerel: Sredovječni i obični

Da su stvarno promijenili i lice i naličje alter-rocka ranih devedesetih su ‘verificirali’ Nirvana, Smashing Pumpkins, Weezer i brojni drugi sastavi koji su Black Francisu i ekipi otvoreno zahvaljivali na inspiraciji. Ne treba zaboraviti ni Radiohead koji su u više navrata isticali kako su im prvi albumi bili tek pokušaj da zvuče kao Pixies, čiju glasno-tiho-glasno dinamiku i neobične, na trenutke gotovo i nelogične promjene danas nalazimo tek u tragovima, pri čemu i tada djeluju pomalo isforsirano, točnije ubačeno samo zato što se to od njih očekivalo. Pixies su već dugo zaslužni veterani i potpuno je razumljivo da snimanje glazbeno revolucionarnih albuma prepuste nekom drugom, no „Doggerel“, baš poput svojih prethodnika „Indie Cindy“, „Head Carrier“ i „Beneath the Eyrie“, neće donijeti pjesmu koju će publika zazivati da čuje na koncertima umjesto „Debasera“, „Gigantic“ ili „Monkey Gone To Heaven“. Ravno do dna

10.11. (19:41)

Snima se biografski igrani film o Snoop Doggu

10.11. (19:33)

Cijelo napušteno selo u Španjolskoj prodaje se za 1.9 milijuna kuna

10.11. (19:00)

O dubokim lažnjacima i ljudima

Sintetički video: ‘deepfake’ ili jeftina zamjena za klasičnu produkciju

Tipični deepfake koristi umjetnu inteligenciju da zamijeni osobu u postojećem videu drugom. Velika većina takvih uradaka koristi se za zamjenu pornografskih glumaca slavnim ženama, ali najveću pozornost javnosti privukli su kao moćni alati političke dezinformacije.Neki kažu da se ne treba nadzirati tehnologija nego namjera zlouporabe. U skladu s tom mantrom, javljaju se i tvrtke koje žele demonstrirati potencijal deepfakeova i sintetičkog videa. Platforme društvenih mreža okreću se videu, nastojeći ponoviti uspjeh TikToka; Cisco procjenjuje da će video činiti više od 82 posto internetskog prometa ove godine, što je čak 15 puta više nego 2017. Međutim, tradicionalna video produkcija je skupa, složena i neskalabilna. Gore spomenute tvrtke stoga žele iskoristiti UI kao jeftiniju zamjenu za kamere, montažere, glumce i druge elemente tradicionalne video produkcije. Tvrtke koje se bave proizvodnjom sintetičkih videozapisa ne vole kad se njihovi uradci uspoređuju s uvredljivim deepfakeom. Bug

10.11. (18:46)

Musk zaposlenicima Twittera zabranjuje rad od kuće

10.11. (18:43)

Goran Tribuson: uvijek sam izbjegavao jeftinu nostalgiju koja je sračunata na suzu, bol, koja u sebi ima nekakav element kiča

10.11. (18:00)

Zelene reklame

Bruketa: Pričati o ekologiji bez stvarne podloge i primjera u vlastitom poslovanju je neprihvatljivo

Tvrtke koje stvaraju održivije proizvode i prakse smanjit će naš ugljični otisak. One zaista mogu oblikovati šire društvene narative koji nas potiču da promijenimo svoje ponašanje. Marketinški stručnjaci obično su autori tih narativa. Zadnjih je godina naglasak na ekologiji i klimatskim promjenama sve veći i od svih aktera se zapravo očekuje senzibilitet za tu temu koji ne ide u smjeru pričanja, već djelovanja. Dva lica medalje marketinške industrije jesu to da ljudima već lagano ide na živce da samo slušaju priče, ali s druge strane, ako uz priču ponudite i stvarne korake koje poduzimate jer istinski u to vjerujete i želite budućim generacijama ostaviti bolji svijet, tada se taj glas daleko čuje. Pričati o ekologiji bez stvarne podloge i primjera u vlastitom poslovanju, bilo kroz projekte, vlastite akcije i način rada ili oboje je neprihvatljivo, a ekološki osviješteno društvo te greške sve teže prašta. Davor Bruketa, Green.

10.11. (16:00)

Brze i kratke

  • Institut za rat objavio analizu o povlačenju Rusa iz Hersona, no spekulira se o mogućnosti zamke (N1)
  • Ministrica Vučković kazneno prijavljena zbog braće Pivac: Omogućila im je imovinsku korist od 13 mil. eura (Nacional)
  • Zelenski se odlučio obračunati s ukrajinskim oligarsima. Potpisao je tajnu uredbu (Index)
  • Slučaj preminule 22-godišnje rodilje: Puno žena prijavljuje da ih ne obilaze nakon poroda (N1)
  • Koliko su sankcije oštetile Rusiju: Moskva ima rekordan višak u međunarodnoj trgovini, no već od 2023. ne piše im se ništa dobro (Tportal)
10.11. (15:00)

Bolje od vinjeta, da ne bude Mad Max

Francuzi uveli novi, automatski način naplate cestarine

Slobodan protok, znači da nikakva prepreka ne ometa cirkulaciju prometa što smanjuje prometne gužve, a time i potrošnju emisija ispušnih plinova. Uz to, ovaj novi koncept uključuje identifikaciju vozila kao i nekoliko opcija plaćanja. Rad slobodne naplate odvija se preko portala opremljenih kamerama kojih na ovoj dionici dugoj 88 km ima šest. Kada vozilo prođe ispod portala, očitava se njegova registarska pločica i skenira njegov eventualna elektronska lisnica za naplatu cestarine. U ovom drugom slučaju naplata je automatska, pod uvjetom da korisnikova pretplata vrijedi na ovoj mreži s kojom upravlja APRR. Ako vozač nije pretplatnik, na raspolaganju mu je nekoliko drugih izbora. Revija HAK

10.11. (14:00)

Ne kakve želimo, nego kakve trebamo

Šajatović: A da se napokon dogovorimo kakve vlasnike poduzeća u Hrvatskoj želimo?

Slučajevi Fortenove i Ine otkrivaju da javnost u Hrvatskoj ne bi strance kao vlasnike tvrtki. Ne bi ni domaće poduzetnike. A ni državu. Ostaje koncept nevlasništva. Nezgodno je što se to svodi na društveno vlasništvo koje je 1976. domislio Titov ideolog Edvard Kardelj. Nažalost, nije se pokazalo održivo. Pa kad nam se ne sviđaju svi ti vlasnici, ostaje povratak na (propali) koncept nevlasništva. Budući da to, budimo realni, ipak nije moguće, bilo bi korisno otvoriti raspravu o odnosu države i društva prema vlasnicima tvrtki. Bilo bi najbolje da se sve može prepustiti tržištu kako savjetuju ‘nevidljivorukaši‘. Šteta što je pojam privatno-javnog partnerstva u Hrvatskoj odavno kompromitiran, ali baš je njegov kvalitetan oblik, pretočen u jasne procese i odnose države i krupnoga domaćega kapitala, odgovor na izazove koji jačaju. Miodrag Šajatović za Lider.

10.11. (13:00)

Ajmo u pustinju

Pijesak – ‘obični ‘materijal kojim skladište energiju iz elektrana

Znanstvenici su već desetljećima u potrazi za tim ‘svetim gralom’ zelene energetike. Čini se da se njegovu otkrivanju najviše približilo četvero mladih inženjera iz Finske, a rješenje vide u izuzetno jednostavnom, lako dostupnom i jeftinom materijalu – pijesku. Prije nekoliko mjeseci pušteno je u pogon prvo u svijetu komercijalno postrojenje za skladištenje toplinske energije u pijesak. Toplinska energija pohranjena u pješčanoj bateriji koristi se za grijanje toplovodne mreže u obližnjem mjestu Kankaanpää na zapadu Finske, piše Tportal. Baterija se sastoji od 100 tona niskokvalitetnog građevinskog pijeska, dvije cijevi za daljinsko grijanje i ventilatora. Pijesak postaje baterija nakon što se zagrije do 600 stupnjeva Celzijevih pomoću električne energije koju proizvode vjetroturbine i solarni paneli. N1

10.11. (12:30)

Sponzorirana vijest

SARAJEVO – noćenje s doručkom za dvoje u Hotelu Aziza 4* blizu Baščaršije za 348 kuna


Ponuda uključuje 1 noćenje s doručkom za dvoje i dijete do 6 godina u Hotelu Aziza 4*, 2h korištenja saune za dvoje te parking uz video nadzor. Hotel se nalazi na 10 minuta hoda od Baščaršije. Možete kupiti više ponuda i produžiti boravak ili nadoplatiti za treću osobu i/li polupansion. Rok iskoristivosti: 29.12.2022. Hotel izgleda jako ugodno i slatko. Slike i više informacija pogledajte ovdje.

10.11. (12:00)

Biznis toplinom

Energia naturalis nova najmoćnija hrvatska kompanija

Prošla je godina donijela tektonske pomake na sceni hrvatskoga krupnog kapitala. Dogodila se promjena na vrhu koja bi mogla obilježiti sljedeće godine biznisa u Hrvatskoj. Druga je podjednako velika novost ta da je milijardu kuna prihoda (ili više) dohvatio rekordno velik broj kompanija – čak 95 – što je 21 više nego prethodne godine koju je obilježio poslovni pad prouzročen pandemijom i lockdownom. Prvi je put najmoćnija kompanija Energia naturalis (ENNA), koja je 2021. podignula prihode za impozantna 3,3 puta. Dosad su najveće konsolidirane prihode ostvarivali samo Ina i Agrokor, odnosno Fortenova. Iz grupacije se bave energetikom, logistikom i trgovinom. Najveća i najznačajnija tvrtka u sklopu ENNA-e je PPD Zagreb. Na čelu grupacije nalazi se Pavao Vujnovac. Lider

10.11. (11:00)

Insomnia

Evo zašto se budimo usred noći i razmišljamo kako smo neuspješni

Iako nije ništa neobično da se budimo češće usred noći, nekad je samo malo stresa dovoljno da nas dovede do buđenja, i to u stanje u kojem negativno razmišljamo o sebi. Dodatan pritisak može stvarati misao kako bi trebali spavati iako smo budni. To je doba kada bi trebali puniti baterije za drugi dan, što će reći kako smo u tom trenutku najniže energetske razine. Također, doba je to gdje se ne možeš nekome samo tako obratiti za razgovor, gdje si lišen svega onog što ti ne nedostaje tokom dana, ostavljen sa svojim vlastitim mislima. IFL Science

10.11. (10:00)

Brze i kratke

  • Najveći ruski poraz dosad. Biden: Rusija ima ozbiljnih problema (Index)
  • Kinezi predstavili lanser rojeva dronova koji se smatraju prevagom u budućim sukobima (Tportal)
  • Ministar Primorac: Sljedeće godine usporavanje gospodarskog rasta (Lider)
  • Biden (79): Opet ću se kandidirati za predsjednika (Index)
  • Tribina ‘Napali se na neuspjeh’ – gosti pričaju svoje priče o neuspjehu kao nezaobilaznom putu prema uspjehu, ali i mentalnom zdravlju. Organizatori ističu kako žele maknuti tabu s pojma neuspjeha (Nacional)
10.11. (09:00)

Ostaviti život, gledat ga u retrovizor

Hrvoje prodao kuću i živi kao nomad u svom autu

“Vidio sam što se događa ljudima koji postanu nomadi, prodaju sve i jednostavno žive na cesti. Ne mogu reći da je to ono što sam htio za sebe, ali s vremenom je moj život otišao u tom smjeru”, opisuje Hrvoje Jurić, avanturist, biciklist i sve samo ne običan čovjek. Zidovi su metalne narančaste konstrukcije njegovog automobila, a spavaća je soba “na gornjem katu”, na krovu u šatoru. Nedavno je ovaj Slavonac prodao svoju obiteljsku kuću u kojoj je odrastao i svoj život u potpunosti preselio u automobil. Kampirao je na stotine lokacija diljem svijeta, neke od njih bile su u potpuno netaknutoj prirodi, a ponegdje bi ga dočekao čovjekov trag. Fotografija mu je postala način zarade, a iako je potpuno samouk, njegov su talent zapazili i neki od najpoznatijih fotografa u svijetu, ali i popularni National Geographic. Green

10.11. (08:00)

Svako čišćenje je kemijsko

Kemičar u kući: kemija uklanjanja mrlja

Ne postoji tvar, ma kako reaktivna bila, koja bi sa svime reagirala, no isto tako ne postoji ni tvar, za izradu posude, koja ne bi reagirala ni sa čime. Željezo nagrizaju kiseline, a staklo nagrizaju lužine pa i sama voda. Dakle, ne postoji apsolutno inertna tvar, a tu misao treba imati na umu kada se prihvatimo riskantnog posla uklanjanja mrlja. Sredstva za uklanjanje mrlja dijele se općenito na četiri skupine: na emulgatore, kiseline i lužine, te na otapala i oksidanse. Dok emulgatori (sapuni i deterdženti) i nisu sredstva za uklanjanje mrlja, kiseline i lužine služe ponajviše za uklanjanje mrlja od anorganskih tvari. Otapala također imaju posebnu namjenu, dok oksidansi razaraju svaku organsku tvar, ali i podlogu. Kako onda ukloniti mrlju? Najbolje je početi sa slabim, a ako ne ide — sa sve jačim sredstvom. Nenad Raos za Bug.