Evo zašto se budimo usred noći i razmišljamo kako smo neuspješni - Monitor.hr
10.11.2022. (10:00)

Insomnia

Evo zašto se budimo usred noći i razmišljamo kako smo neuspješni

Iako nije ništa neobično da se budimo češće usred noći, nekad je samo malo stresa dovoljno da nas dovede do buđenja, i to u stanje u kojem negativno razmišljamo o sebi. Dodatan pritisak može stvarati misao kako bi trebali spavati iako smo budni. To je doba kada bi trebali puniti baterije za drugi dan, što će reći kako smo u tom trenutku najniže energetske razine. Također, doba je to gdje se ne možeš nekome samo tako obratiti za razgovor, gdje si lišen svega onog što ti ne nedostaje tokom dana, ostavljen sa svojim vlastitim mislima. IFL Science


Slične vijesti

23.01. (16:00)

A što ako stvarno tu ne možeš ništa

Priča li se dovoljno o eko anksioznosti te kako si pomoći

Nikad kao do sada novinske stupce i televizijske vijesti nisu punile ekološke katastrofe, a nemali je broj onih koji upravo zbog toga osjećaju nemir koji im prouzrokuje smetnje i svakodnevno funkcioniranje. Najjednostavnije govoreći anksioznost je neki opći loš predosjećaj. Ekološka anksioznost nije prepoznata kao medicinsko stanje ili poremećaj, a radi se o izrazito dubokom osjećaju gubitka, bespomoćnosti i frustracije zbog doživljaja osobne nesposobnosti činjenja značajne razlike u zaustavljanju klimatskih promjena. Posljedice klimatskih promjena već osjećamo, bili mi toga svjesni ili ne. Jedan od načina nošenja s ekološkom anksioznošću je obnavljanje osobnog doživljaja kontrole nad okolinom. Green

05.01. (15:00)

Sve mi uzmite, samo internet ne

Veći je problem ograničeni pristup internetu nego dugo buljenje u ekran

Dok se adolescenti bore s problemima samopoštovanja koji se odnose na sliku o tijelu, vršnjake, obitelj i školu, nepovezanost je puno veća prijetnja od vremena provedenog pred ekranom. Društvene mreže i video igre duboko su integrirani u kulturu mladih i one su puno više od puke zabave. One djeci pomažu da se socijaliziraju, pridonose formiranju identiteta i pružaju kanal za društvenu podršku. Tinejdžeri s lošim pristupom internetu kod kuće i oni kojima roditelji strože kontroliraju korištenje uređaja imaju značajno niže samopoštovanje. Isključenost najviše pogađa mlade djevojke, a glavna posljedica isključenosti djevojčica i dječaka su loše ocjene u školi. Bug

22.11.2022. (08:00)

No sikiriki, no, no

Prestanite “katastrofirati”: Ako u svakoj situaciji vidite samo najgore, imate “slabe temelje”

Negative Thoughts: Friend or Foe? Here's How to Tell The Difference

Na suprotnom kraju od pogleda na život kroz ružičaste naočale nalazi se sumorna perspektiva, u psihologiji poznata kao ˝katastrofiranje˝. Najlakše ju je opisati kao trajni način razmišljanja o negativnim ishodima i okolnostima neovisno o situaciji i realitetu u kojem se osoba nalazi. “Što su ljudi u većem strahu, to im je suženija pažnja i slabije sagledavaju objektivnost realiteta”, kaže splitska psihologinja Tina Pandžić i dodaje: “Kao što smo naučili razmišljati katastrofično, možemo naučiti adaptirati se i imati optimističan pogled na tu istu stvarnost.” “Samopoimanje i samovrednovanje su osnova slobode razmišljanja i ponašanja. Što smo više u kontaktu sa sobom, a ne s nametnutim stavom iz okoline te smo svjesni svoje vrijednosti, smanjujemo mogućnost katastrofe jer stječemo slobodu za prilagodbu i fleksibilnost za bilo koju situaciju u kojoj se nalazimo. Treba osvijestiti da rastemo u promjeni te da promjena katkad nije ugodna, ali je nužna.”, zaključuje Pandžić. Slobodna

 

09.04.2022. (22:00)

Doom and Gloom

Kako da se spasimo od “doomscrolinga”, skrolanja negativnih vijesti?

Dokazano je da loše vijesti imaju većeg efekta na nas nego pozitivne. To znaju društvene mreže, to znaju mediji. I to zloupotrebljavaju. Svuda oko nas samo su zlokobne informacije. Kako da se od njih obranimo? Dok se okreneš, provedeš sate buljeći u ekran. Vijesti su mahom loše, sve nas živcira, ljuti ili čini tužnima. Na engleskom se fenomen zove Doomscroling. Naš mozak obrađuje negativne riječi brže, bolje i intenzivnije i zbog toga ta osjećanja duže pamtimo. Evolucijski ima smisla. U vrijeme sabljastih tigrova i mamuta je jedna propuštena negativna vijest lako mogla da bude posljednje u nečijem životu. No, u doba aplikacija to nema više smisla. Dok prelistavamo telefon do (svoje) propasti, često idemo ka anksioznosti, depresiji i stresu. Studije su čak dokazale vezu količine loših vijesti koje upijamo i jačine simptoma sličnih posttraumatskom stresnom poremećaju – Deutsche Welle. I Stonesi su to primjetili.

07.04.2022. (09:00)

Ništa ljubav, samo projekcija

Riječ psihoanalitičara: Zapravo se čovjek zaljubljuje u ljepšu stranu sebe

Zaljubljivanje je najljepša i jedina zdrava psihoza – zanimljiva teza, ali i vrlo istinita, objašnjava psihoanalitičar Hrvoje Handl. Ako uzmemo da je psihoza poremećaj u kojem si van realiteta, vremena i prostora, onda je zaljubljivanje sigurno najljepša zdrava psihoza koja postoji. Em ‘nisi na zemlji’, em ne vidiš zapravo onoga s kim jesi. Zaljubljivanje je zapravo projekcija samog sebe na tu osobu. Sama faza zaljubljenosti može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Nekom vrstom zaljubljenosti mora početi svaki odnos. Kad nestane libido, zaljubljenost ostaje. Preduvjet za stvaranje ljubavi je zaljubljenost, a zaljubljenost je zapravo ljubav prema sličnostima. HRT

30.08.2021. (15:00)

Probaj i ti

Tri misaone metode koje je koristio Nikola Tesla

  1. Smislite sve u glavi, a tek onda krenite u realizaciju. Ja ne žurim s konkretnim radom. Kada dobijem ideju ja odmah krenem s izgrađivanjem u svojoj mašti. Mijenjam konstrukciju, radim popravke i upravljam strojem u svojoj glavi. Potpuno je nebitno za mene testiram li turbinu u glavi ili u radionici. Primijetim čak i ako ne radim dobro. Razlike nema, a rezultat je isti.
  2. Idite u šetnju. Odlazak u šetnju ima svoju ulogu kada je u pitanju kreativnost. Iako su Tesline šetnje postale dio opsesivno-kompulzivnog ponašanja, on je nekoliko “eureka” trenutaka imao upravo tijekom njih. Jedna od njih donijela mu je ideju o izmjeničnoj struji.
  3. Osamite se dok radite na problemima. Tesla kaže: “Um je oštriji i koncetriraniji u osami i neprekidanoj samoći. Za razmišljanje nije neophodan bilo kakav veliki laboratorij. Originalnost pristiže iz osame oslobođene utjecaja koja nam ošteti kreativni um. Budite sami, to je tajna izumitelja, budite sami, tada se ideje rađaju.” (N1)

07.06.2021. (00:30)

Sad je i formalno: ulazimo u 'novo normalno'

Psihologinja o posljedicama lockdowna: Stvarno sam svašta viđala, pitam se gdje su granice, mladima je najgore

Profesorica psihologije i sociologije, psihoterapeutkinja i supervizorica u kliničkom i psihosocijalnom radu dala je intervju za Novi list u kojem je govorila o tome kako se ljudi u Hrvatskoj nose s pandemijom. Nedavno istraživanje Grada Zagreba i Poliklinike za zaštitu djece i mladih pokazalo je da su izolacija, fizička distanca i dva snažna potresa utjecali na to da je 60 posto djece osjećalo tjeskobu, svaki sedmi učenik imao je PTSP, a polovina djece osjeća se tužno i zabrinuto za članove svoje obitelji. Jedno američko istraživanje kod mladih navodi osjećaj tjeskobe, depresivnost, poremećaje spavanja, misli o samoubojstvu. Kao i kod drugih skupina, i kod mladih mjere za obuzdavanje pandemije negativno utječu na mentalno zdravlje. Mislim da je u toj dobi ograničavanje kontakata s vršnjacima ono što se najteže podnosi, ometa razvoj socijalnih i drugih životnih kompetencija. Uz to, mladi još više nego ranije vrijeme provode uz različite ekrane, što otvara ionako prisutan rizik od ovisnosti. (Jutarnji)

29.03.2021. (16:00)

Random Access Memory

Lažna sjećanja je lako mogu ugraditi, a potom i izbrisati

Naša su sjećanja iznenađujuće nepouzdana – toliko da se mozak može prisjetiti detalja, pa čak i cijelih sjećanja koja se zapravo nikada nisu dogodila. Duboko istražujući ovu misteriju, nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, ispituje lažna sjećanja i kako se mogu preokrenuti. Lažna sjećanja mogu ići toliko daleko da narušavaju naše društvo. Ona su sposobna poremeti rad sudova i skrojiti sudbinu onih kojima se sudi. “Zanimljivo je, ali i zastrašujuće da svoj cjelokupni identitet i ono što mislimo o svojoj prošlosti zasnivamo na nečemu tako krhkom i nesigurnom”, rekla je autorica studije Aileen Oeberst, psihologinja sa Sveučilišta Hagen u razgovoru za Inverse. Bug

18.05.2020. (01:30)

Deseto dijete

Buljan Flander: Svaki treći brak okonča razvodom, trećina je visoko konfliktnih

Teške situacije u životu često imaju dva ishoda – više nas povežu ili nas udalje – kaže psihologinja Gordana Buljan Flander u razgovoru za Tportal (povod – povećani broj razvoda u Kini nakon karantene, za Hrvatsku će se tek vidjeti, sudovi nisu radili). Svaki treći brak u Hrvatskoj završi razvodom, a trećina takvih razvoda su visoko konfliktni, kada roditeljski sukobi ne jenjavaju, nego se održavaju ili se čak pojačavaju u protoku vremena, a djeca se nađu u središtu sukoba. Najgore od svega za djecu je – pitanje s kim bi htjeli živjeti ili koga više vole, mamu ili tatu.

09.05.2020. (01:30)

Vrijeme za promjene

Psihologinja: Nakon nedavnih trauma nema povratka na staro, ali budućnost ne mora biti lošija

Nakon ovakvih stresnih i traumatskih događaja nema povratka na staro, što ne znači nužno da će budućnost biti lošija. Može biti i bolja, samo budite blagi prema sebi i dozvolite si da taj proces traje onoliko koliko nam je potrebno. Uz mjere opreza i odgovornost u socijalnim odnosima koja postaje imperativom vremena u kojem živimo, trebat će vremena da se prilagodimo i opustimo, navodi psihologinja Silvija Stanić. T-portal…