Mama ŠČ! pjesma je koja će nas predstavljati na ovogodišnjem Eurosongu u Liverpoolu. Presudili su glasovi publike, ali i sam žiri im je bio vrlo sklon. Index

Još uvik puno njih kesi zube na Smoju – Jugoslavenčina, partijaš, zlo – a ni dil njegove hrabrosti nisu imali da rečedu ono šta je on pisa kad se “nije smilo”. Split mu je dodilija posmrtno nagradu za životno dilo, proglašena je Smojina godina, slavit će se na sve strane. Sad neki iz njegova kruga sve to preziru: šta su se usprdecali, a kad je nastrada, onda su bidni mučali! Smoje, sa svin svojin licima koja nije skriva pokazuje da je bija samo svoj. Bilo mu je drago izazvat konfužjun: u novine bi anonimno posla dopis di bi napa Smoju. Nastala bi barufa, pusti dopisi i reakcije, još sedmicama su trajale žestoke polemike. Volija je zbunjivat i one šta su mislili da je partijaš i one šta su tvrdili da je nacionalist: “Od ciloga kalendara najdraža su mi tri datuma – Prvi maja, sveti Duje i Badnji dan.” Njegovi likovi svih oduševljavaju, a svoj lik, lik Miljenka Smoje učinija je jačin od svih onih u reportažama i librima. To se nije moglo izmislit. I zato, na dobro nan došla Smojina godina! Slobodna

Čak 600 brodova pridružilo se “floti u sjeni” koja pomaže Rusiji da održi protok nafte, što ostavlja manje brodova koji opslužuju druge izvoznike nafte, ali i povećava troškove prijevoza. Dnevna zarada za relativno male tankere koji isporučuju rafinirana goriva u Atlantskom oceanu porasla je oko 280 posto ovaj tjedan, dosegnuvši 41.968 dolara, prema najnovijim podacima s Baltic Exchangea u Londonu. Samo su u četvrtak porasli za 58 posto, što je najveći jednodnevni porast od kraja 2021., objavio je Bloomberg. Porast je djelomično potaknut račvanjem flote, pri čemu neki tankeri služe interesima Moskve, a drugi međunarodnom tržištu. “Ruske količine nastavljaju teći više-manje istom brzinom pa to zahtijeva puno brodova”, rekao je Lars Bastian Ostereng, analitičar u tvrtki Arctic Securities. Lider

• U Turskoj počela uhićenja osoba iz građevinskog sektora. (N1) Broj poginulih u potresima premašio 25 tisuća. (Index)
• Veliki prosvjedi u Tirani, tisuće prosvjednika tražilo ostavku albanskog premijera Edija Rame zbog korupcije i širenja siromaštva u Albaniji. (Index)
• Više od 5000 trudnih Ruskinja u nekoliko mjeseci ušlo u Argentinu: dođu, rode, upišu djecu kao Argentince i odu. Imati dijete koje je državljanin Argentine ubrzava proces stjecanja državljanstva za roditelje, što je Rusima jako važno jer trenutno mogu putovati bez vize u samo 87 zemalja, a s argentinskim državljanstvom mogu ući u 171 državu. (Index)
• Iz oporbe najavljuju pokretanje opoziva glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek zbog dopisivanja s Josipom Rimac. (HRT)
• Stotinjak ljudi na Cvjetnom trgu pružilo podršku ženama žrtvama nasilja. (Index)

Čini se da je u sljedećih nekoliko tjedana ruski predsjednik naumio prekinuti neuspjehe svoje vojske novom ofenzivom, piše Politico. Moguće je da će ona biti još strašnija od prethodnih kako bi se Rusija – ali i sam Putin – spasila od daljnjeg sramoćenja. Može li Rusija pobijediti u ratu u kojem Ukrajinci pružaju herojski i ujedinjen otpor? Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov upozorava da je Rusija nagomilala gotovo pola milijuna trupa u okupiranoj Ukrajini i na granicama. Drugi dužnosnici kao i zapadni vojni analitičari vjeruju da bi se Rusija mogla odlučiti na neka iznenađenja s ciljem da zbuni neprijatelja. Promatraju varku koja bi mogla doći iz Bjelorusije, slično kao što je ruska vojska prošle veljače sa sjevera napala Kijev i područja zapadno od glavnoga grada. Reznikov očekuje da će ruska ofenziva istodobno doći s istoka i juga, od Zaporižja na jugu, kao i Donjecka i Luhnaska. N1

Čovjek danas pozornost može zadržati u prosjeku 8 sekundi. Sekundu kraće od zlatne ribice. Zato je pozornost, tvrde stručnjaci, postala najvrjedniji ljudski resurs. Aplikacije, poput TikToka, posebno su dizajnirane da nam ukradu pažnju, zalijepe nas za ekrane i ne puštaju. Na uređajima provodimo čak 6 sati i 58 minuta dnevno. Na mobitel pogledamo u prosjeku 200 puta, ponekad ne znamo ni zašto, društvene mreže provjeravamo svake dvije minute. Na pitanja kako funkcionira naša pozornost, čime se bavi takozvana ekonomija pažnje, jesmo li mi, ljudi, glavni krivci za to što nam je pozornost pala s 15 sekundi otprije deset godina na osam sekundi danas ili je za to kriva tehnologija, zašto je gledanje mobitela isto što i kockanje, odgovara profesor FER-a Jan Šnajder. Jutarnji

Deficit ruskog proračuna skočio je u siječnju na 1,76 bilijuna rubalja (24,78 milijardi dolara) pod utjecajem snažnog pada prihoda, posebice od prodaje energenata, i skoka rashoda, pokazuju preliminarni podaci ruske Vlade. Prihodi od prodaje nafte i plina u siječnju su iznosili 426 milijardi rubalja i bili su 46,4 posto manji nego u u istom mjesecu 2022., objavilo je rusko Ministarstvo financija, pozivajući se na preliminarne podatke. Pad prihoda od ključnih ruskih izvoznih proizvoda ponajprije se pripisuje nižim cijenama nafte oznake Urals i smanjenom opsegu izvoza prirodnog plina. Tportal

• Više od 25.000 mrtvih u potresima u Turskoj i Siriji. Njemački i austrijski timovi prestali s radom zbog “sigurnosnih razloga” u regiji Hatay u kojoj se sukobljuju frakcije. Bangladeš poslao pomoć Siriji. (Index) Dvomjesečna beba i peteročlana obitelj spašene nakon 128 sati pod ruševinama. (Index) Trudnica i kći spašene iz ruševina pod kojima su provele 115 sati. (Nacional) Ljudi u Turskoj bijesni jer su im zgrade prodane kao sigurne od potresa. (N1)
• Volodimir Zelenski u turskom veleposlanstvu u Kijevu odao počast žrtvama potresa. (Index)
• Jevgenij Prigožin: “Rat u Ukrajini mogao bi potrajati godinama.” (Nacional) Rusija: Spremni smo za pregovore, ali bez preduvjeta. (Index)
• Udruga Franak poziva građane koji nisu konvertirali kredite da tuže banke. (Nacional)
• Golema potražnja za stanovima u Zagrebu: Tko je lani kupio, već je zaradio 18 posto. (N1)
• U Opatiji se večeras održava izbor za pjesmu Eurovizije. Za odlazak u svibnju u Liverpool natječe se 18 izvođača. (HRT)

Svestranog umjetnika i pjevača sevdalinki Božu Vreću upitali su što je za njega Bosna i Hercegovina, a njegov odgovor na FB-u dirnuo je mnoge: “Zemlja ljudi s očima punim merhameta i suza; zemlja planina u kojima vile još žive, al se skrivaju sve dublje jer su zli ljudi svo drveće posjekli pa su sad u korijenju tih gorostasa; zemlja upornosti, prkosa, neustrašivosti, ljudi koji mogu sve, čak i kad ih izvrnete naopačke, oni se na noge dočekaju. Zemlja je to i hrabrih kraljeva i žetelaca, i prelja i vrelih tepsija u kojima miriše sve što nam je od predaka ostalo; zemlja gorskih jezera i rijeka u kojima teče i naša krv i borba i zavjet da ostajemo tu, jer je to naša utroba i naše nebo, naše doline uspavanih kamenih stećaka i naši gradovi iznikli opet iz pepela; naše zore u kojima se čuju i ezani i crkvena zvona…” Slobodna

Australski znanstvenici otkrili su protein u plućima koji se lijepi za virus covida-19 poput čička i imobilizira ga, što bi moglo objasniti zašto neki ljudi nikada nisu oboljeli od koronavirusa, a drugi su imali težu infekciju. Istraživanje je predvodio Greg Neely, profesor funkcionalne genomike iz Centra Charles Perkins pri Sveučilištu Sydney u suradnji s dr. Lipinom Loom i Matthewom Wallerom. Studija je objavljena u časopisu PLOS Biology, prenosi Guardian. “Naši podaci sugeriraju da bi više razine proteina LRRC15 rezultirale blažom infekcijom. Ovo je totalno ludo – da postoji prirodni imunološki receptor za koji nismo znali, a koji oblaže naša pluća te blokira i kontrolira virus”, rekao je Neely. Jutarnji

Psi mogu nanjušiti znoj, hormone, krv, izmet ili čak ljudski dah. Kada nanjuše nekoga tko leži ispod ruševina, laju i kopaju šapama na tom mjestu. Dodatna prednost je i to što psi ne ovise o struji ili internetu, što je spasilačkim robotima nužno za njihov rad i prijenos podataka. Spasioci mogu donijeti vodu i hranu za pse, dok je uspostava internetske veze ponekad znatno teža. Karsten Berns, informatičar i šef Odsjeka za robotske sustave na Tehničkom sveučilištu Kaiserslautern-Landau smatra da tehnologija robota još nije dovoljno razvijena da nadmaši nos dobrog psa tragača. „Rekao bih da je pas ovčar još uvijek bolji”, kaže Berns. Naravno, postoje i neke prednosti robota: kod spasilačkih pasa nije moguć prijenos kamerom, na primjer, i ne mogu se kontrolirati tako precizno kao malo vozilo, objašnjava ovaj stručnjak. Deutsche Welle

Hrvatska je dan nakon potresa poslala u Tursku tim za potragu i spašavanje sastavljen od 40 ljudi i 10 potražnih pasa. No za razliku od drugih europskih zemalja, Hrvatska je svoj tim poslala u konvoju kamiona i kombi vozila. Tako je hrvatski tim sa psima stigao na odredište tek u srijedu kasno navečer da bi odmah u četvrtak rano ujutro krenuli na teren. Josip Brozičević, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), kaže: “Na pitanje zašto se nije išlo avionom ne znam odgovor. Meni je to, iskreno, bilo malo čudno jer je logično da potražni timovi sa psima idu avionom kako bi stigli što prije. To je dobro pitanje i na njega odgovor treba dati Ravnateljstvo civilne zaštite.” Tportalovi novinari zatražili su odgovor od Ravnateljstva CZ-a, ali ga još nisu dobili. Tportal. Zapovjednik hrvatskog tima Mladen Vinković: “U Antakyi nema vode, hrane, struje. Opasno je preko noći, ljudi nose pištolje.” Tportal

Spremnost da se zbog istine sjedne na optuženičku klupu čini razliku između novinara i piskarala, između vjerodostojnih autora i takozvanih proizvođača medijskih sadržaja. A Marinko Čulić je, ne samo u tom pogledu, bio novinarčina. Bio je “naš čovjek na osmatračnici”, ako tako mogu reći, onaj koji prepoznaje raspored snaga na bojištu i sugerira smjer djelovanja. Dijelili smo istu averziju prema temeljnim pošastima našeg vremena: nacionalizmu i kapitalizmu, a na osnovi toga i utvrđivali distancu prema većinskom raspoloženju. Marinko na većinsko mišljenje, treba priznati, nije davao pet para, pogotovo kada je ovo nastupalo u pseudoreligijskom ključu, gušeći javni prostor fondom nedodirljivih svetinja – od kulta države, preko svete nacije, do mitskoga domovinskog rata – pred kojima je hrvatska građanska štampa pobožno klečala, a u istoj pozi uživa i danas. Prokletom ateistu nije padalo na pamet spuštati se na koljena. Novosti

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u godinu dana podebljao je svoju štednju za 80.000 eura, sa 170.000 eura koje je prijavio prošle godine na 250.000 eura ove godine. U imovinskoj kartici naveo je da je povećanu štednju  ostvario nasljedstvom. Više od 11.000 eura prijavio je i za suprugu, zaposlenicu Hrvatskog sabora, koja je također u godinu dana podebljala svoj štedni račun – nasljedstvom. Na to je plaćen porez na nasljedstvo i darove u iznosu od 461,90 eura. Zanimljiva je i nova imovinska kartica Ivana Penave, predsjednika Domovinskog pokreta i gradonačelnika Vukovara. On je prijavio da mu je supruga u prošloj godini kupila vikendicu, vinograd i ogromne oranice u Vukovaru i Sotinu ukupne prijavljene vrijednosti 84.100 eura. Inače, supruga vukovarskoga gradonačelnika radi u Borovu od 1. prosinca 2002., a prijavio je da prima mjesečnu plaću od 748,52 eura. Jutarnji

Što ljudi diljem svijeta jedu za doručak? Radi se o impresivnom broju ukusnih i raznovrsnih jela koja odražavaju kulturu i tradiciju svake regije. Ima tu svega: od slanih pita i vrućih juha do slatkih peciva i jake kave. Popularan doručak u Kostarici je gallo pinto, jelo od riže pržene s crnim grahom, crvenom paprikom i lukom. Prelijeva se salsom i kiselim vrhnjem i poslužuje s jajima, avokadom, sirom ili tortiljama. Popularni egipatski doručak se zove ful medames i priprema se s pirjanim grahom i slanutkom, začinjenim kuminom, peršinom, lukom, limunom i čilijem. Poslužuje se uz tvrdo kuhana jaja, povrće narezano na kockice ili lepinju. Talijanski doručak, poput francuskog i španjolskog, vrlo je lagan. Sastoji se od cappuccina i talijanskog kroasana ili piškota. Index

• Više od 24.000 ljudi poginulo u potresima u Turskoj i Siriji, a oko 80.000 ih je ozlijeđeno. Više od 166.000 ljudi uključeno u operacije spašavanja i pružanja pomoći preživjelima, 97 država poslalo je pomoć Turskoj.  (HRT) U Siriji se počela širiti kolera. Stotine tisuća ljudi postale su beskućnici usred zime. (Index) Turska zainteresirana za hrvatska iskustva oko povlačenja EU novca nakon potresa. (HRT)
• Što je bliža godišnjica invazije na Ukrajinu, ruski napadi su sve snažniji. (HRT)
• Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko: “Cilj Rusije je cijela Ukrajina, ali Kijev na to neće pristati i za pregovarački stol će sjesti kad posljednji ruski vojnik napusti zemlju.” (Nacional)
• Američki predsjednik Joe Biden posjetit će Poljsku od 20. do 22. veljače, uoči godišnjice invazije na Ukrajinu. (Index)
• Brazilski predsjednik Lula sastao se s američkim predsjednikom Bidenom. (HRT)
• Moldavska premijerka Natalia Gavrilita objavila da njezina vlada podnosi ostavku nakon 18 turbulentnih mjeseci na vlasti obilježenih gospodarskom krizom i posljedicama ruskog rata u Ukrajini. Moldavija je prošle godine dobila status kandidata za članstvo u EU. (Nacional)
• Sinoć nešto prije 20 sati po hrvatskom vremenu iznad Aljaske američki vojni zrakoplov srušio objekt “veličine malog automobila” čije podrijetlo nije poznato. (Index)
• Na Cvjetnom trgu u Zagrebu danas u 11 sati održat će se manifestacija “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama”. Ovogodišnji moto je “Ustanimo za slobodu/Rise for Freedom” čiji cilj je kreirati novu kulturu bez nasilja. U projektu sudjeluje 200 zemalja, uključujući Hrvatsku. (Novosti)

Rusija možda više nije totalitarno društvo kojim je vladao moj pradjed Nikita Hruščov prije šest desetljeća, ali se totalitarizam zadržao u njezinoj DNK. Kremlj i dalje izmišlja vlastitu realnost, ma koliko ona bila apsurdna ili nemoguća, i zahtijeva od ljudi da u nju vjeruju. „Specijalna vojna operacija“ predsjednika Vladimira Putina u Rusiji 2022. figurira kao uspostavljanje mira, slično onome kako je rat mir u Oceaniji u Orvelovu romanu “1984.”. Invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine nije izazvala zabrinutost ruske urbane srednje klase koja je nastavila da se zabavlja kao da je 2004. – godina u kojoj je Putinov ekonomski “bum” bio na vrhuncu zahvaljujući nafti i plinu – dok su ruski tenkovi ulazili u Čečeniju. Peščanik

Najmanje dvjesto tisuća izbjeglica porobljeno je u sklopu trgovine ljudima u Libiji između 2017. i 2021. godine. Osobito su eritrejske izbjeglice postali objekti trgovanja i porobljavanja, a trgovci robljem ih zlostavljaju, siluju, prisiljavaju članove njihovih obitelji da plaćaju otkupnine. Eritreja je 30 godina pod diktaturom predsjednika Isaiasa Afverkija, u zemlji nema neovisnih organizacija, medija, pravosuđa. Od proglašenja neovisnosti 1993. nisu održani izbori, rasprostranjen je prisilni rad i vojno novačenje. Zbog manjka informacija i nemogućnosti internetske komunikacije, eritrejske izbjeglice posebno su ranjive na izbjegličkom putu. Podaci o porobljenim izbjeglicama u Libiji su iz studije koju je uz grupu suradnika vodila profesorica i istraživačica Mirjam van Reisen s nizozemskog sveučilišta Tilburg, objavljene u knjizi “Porobljeni: Zatočeni i prodani kroz digitalne crne rupe”. Novosti