Nacionalizam je vjerovanje koje, kao i tolika druga vjerovanja, od vjernika traži da vjeruje u ono što je protivno razumu. Isti onaj koji će tvrditi da Srbe nitko nije protjerivao, nego su sami posjedali na traktore i zaputili se prema Bosni i Srbiji, vama će na vrhuncima svoga gnjeva pod prijetnjom i psovkom preporučiti da i vi sjednete na – traktor. Zanimljivo je, međutim, kako je traktor postao negativna metafora. U stvarnosti, traktor je najmilije, najčestitije i najpitomije prijevozno sredstvo. Traktor je oslobodio konje i volove višestoljetnoga ropstva, a ljude siromaštva, bijede i gladi. Od svih vozila traktor je najnepogodniji da se drugim ljudima čini zlo. U živome svijetu strojeva i mašina traktor je pripitomljeni tenk. Ali tako je pripitomljen da nema načina da se nanovo pretvori u tenk. Mudriji, strpljiviji i ljepši, traktor nanovo obnavlja sve ono što su uništili tenkovi. Traktor je po svojoj prirodi pomiritelj. Nijedan traktor nije tuđi, svaki je traktor bratski. Na traktoru nije zao čovjek. Jednom će se u sretnu zemlju vratiti svi oni koji su je nesretnu napustili. Vratit će se – na traktorima. Miljenko Jergović

Radnici kineske države tvrtke za opskrbu električnom energijom China Three Gorges Corporation (CTG) snimljeni su dok su 19 tona tešku i 75 metara dugu elisu vjetroturbine prevozili na vrh planine kod grada Jinyanga u provinciji Sečuan na jugoistoku Kine. Na videozapisu koji je objavio CTG vidi se da je cesta iznimno opasna, a planina u koju je uklesana prilično strma. Radnicima CTG-a trebaju dva tjedna da jednu elisu dopreme na vrh planine. Tijekom tog puta izloženi su ekstremnoj hladnoći, grmljavinskom nevremenu i snijegu, a mnogi dobiju i  visinsku bolest. Jutarnji

https://twitter.com/CTG_1993/status/1629135515663613952

• Dalmacija odsječena od ostatka zemlje. Ljudi satima čekaju u koloni zbog snijega. (Index) Kaos u prometu: “Orkanski udari bure sežu i do 150 kilometara na sat” (N1) Zapeli ste na cesti? Otvoreni su prihvatni centri: u Gračacu na adresi Nikole Tesle 37, kod mosta u Gračacu. Svi ugostiteljski objekti bit će otvoreni tijekom noći. U pripravnosti je i dječji vrtić u Obrovcu, Ivane Brlić Mažuranić 4. Vrtić je grijan i može pružiti smještaj za 100-tinjak osoba. Kontakt osoba u vrtiću je Dražen Breulj na broj 098 973 1350. Putnicima je na raspolaganju i prihvatni centar u Gospiću, Miroslava Kraljevića 19 (prostor Gradske sportske dvorane), gdje uz okrepu također postoji mogućnost smještaja. (N1) U prihvatni centar Gračac stiglo više od 80 putnika, pripremaju se kreveti. (N1) Preporučuje se izlazak s AC-a prije čvora Sveti Rok. (Index)
• Najmanje 59 migranata poginulo je, među kojima dvanaestero djece, u brodolomu u Italiji. Spašena je 81 osoba. (Index)
• Zimska oluja u Kaliforniji: Poplave, nestanci struje, prizemljeni avioni, zatvorene autoceste. (N1)
• Šef CIA-e: Putin je previše uvjeren u sposobnost svoje vojske da pokori Ukrajinu. Putin: Nemamo izbora, moramo razmišljati o nuklearnoj sposobnosti NATO-a. (Index)
• U znak zahvalnosti turske aviokompanije su spasilačke timove koji su tragali za žrtvama potresa u Turskoj i Siriji nagradile povratnim letom kući u prvoj klasi, uključujući i potražne pse. Hrabre njuške nisu putovale u kavezima u prostoru za prtljagu, nego na sjedalima, zajedno sa svojim ljudima. (Index)

https://twitter.com/majagrozdanic/status/1629734105377128449

Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, puno se govorilo o bunkeru u kojem živi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On radi u betonskom bloku zgrada, okružen neprobojnim sigurnosnim prstenovima. Unutra je mračno, prozori su prekriveni debelim zavjesama, a s vanjske strane vrata i prozori zaštićeni su vrećama pijeska koje su naslagane i unutra. Naoružani vojnici su posvuda, kontrolne točke nalaze se u svakoj ulici oko kompleksa. Vjeruje se da ruski predsjednik Vladimir Putin ima nekoliko bunkera u Sibiru, jedan je povezan s ogromnim novim terminalom u Sabeti na poluotoku Jamal, a drugi u planinama Altaj. Ruski predsjednik ima pristup golemoj infrastrukturi nuklearnih bunkera i vojnih objekata koji potječu još iz vremena hladnog rata. Vjerojatno je Uralsko gorje jedno od takvih mjesta. Nacional

Predsjednik Vrhovnog suda RH Radovan Dobronić gostovao je u Točki na tjedan N1 televizije gdje je komentirao slučaj hrvatskih posvojitelja u Zambiji. “Točno je da je DR Kongo u svom zakonu donio izmjenu kojom se zabranjuju postupci međunarodnog posvojenja dok se ne formira centralno tijelo. Međutim, to tijelo nije formirano od 2016. do danas. Ravnatelj u njihovoj agenciji je rekao da nisu dopuštene nikakve iznimke, ali neosporno je da su sudovi nakon 2016. donijeli između 40 do 70 odluka kojima su odobrili međunarodna posvojenja”, objašnjava Dobronić i nastavlja: “Proizlazi da su Vlada DR Kongo i sudovi na neki način na ratnoj nozi pa Vlada, pozivajući se na odredbu zakona po kojoj nema posvojenja, ne želi dati izlazne vize čak ni za djecu za koju je njihov vlastiti sud odobrio posvojenje. Zambija nema temelja osporavati njihovo hrvatsko državljanstvo jer su isprave koje je izdao MUP valjane. Djeca su hrvatski državljani.” Jutarnji

Ako vam se ponekad u posljednjih 20 godina učinilo da se Silvano Hrelja doima možda ipak nekako premladim da bude član, pa saborski zastupnik – a potom onda još i predsjednik! – Hrvatske stranke umirovljenika, niste bili u krivu. Naime, za dvadesetak dana čovjek će proslaviti tek 65. rođendan, što znači da je 2003., kad je prvi put izabran da u Saboru bude glas obespravljenih, osiromašenih i onemoćalih penzića, imao ravno – 45 ljeta. Kroz oba se zadnja desetljeća naš šjor Silvano kao tigar u parlamentu borio za umirovljenička prava, a rezultate te beskompromisne bitke nema potrebe ovdje listom nabrajati; dovoljno je da se osvrnete na ulici: Koliko bi penzići gore i jadnije živjeli da ih dvadeset godina nije čuvao taj mladić iz okolice Žminja, svojedobni šef zaštite na radu u pulskom “Uljaniku”? Tportal

• Od 14.30 do daljnjeg zbog vremenskih uvjeta zatvorene sve ceste između Dalmacije i unutrašnjosti. (Index)
• Volodimir Zelenski izjavio: “Vraćanjem Krima, mir će se vratiti u Ukrajinu.” (N1) Ukrajinski obavještajac: U proljeće smo spremni za kontraofenzivu. (N1) Zelenski pokazao svoj privremeni ratni smještaj u televizijskoj emisiji. (HRT)
• U Siriju stigli prvi zrakoplovi s pomoći iz EU. (Index)
• Kaliforniju pogodila snježna oluja, snijeg pao u Los Angelesu. U San Francisku izmjerena najniža temperatura (4 C) unatrag 132 godine. (HRT)
• Španjolski aerodromi uvode nove skenere, olakšat će prolazak putnicima. (Index)
• Cijene hrane su visoke, a stručnjak tvrdi: “Hrvatska je postala uvoznik jeftine, loše hrane.” (N1)
• Do kraja petka građani su upisali 580 milijuna eura državnih obveznica. (Nacional)
• Dinamo – Hajduk 4:0. Dinamo deklasirao Hajduk i pobjegao mu na +11 bodova. (Index)

Zoran Predin snimio je svoju prvu molitvu. Riječ je o intimnoj kantautorskoj baladi, napisanoj u ime svih roditelja koji se boje nadolazećih, čudnih vremena u kojima će njihova djeca sutra živjeti svoju mladost. Pjesma je nastala na krilima sjetne nostalgije uspomena na Predinovu mladost. Zoranov najmlađi sin Črt napravio je zanimljiv lyric video. Pjesma “Moja prva molitva” ujedno je i prvi singl koji će se naći na njegovom koncertnom repertoaru. Neumoran kao uvijek, Predin priprema i turneju po cijeloj regiji i većim europskim gradovima, a u Zagrebu ćemo ga slušati 27. ožujka u Lisinskom na dobrotvornom koncertu u organizaciji zagrebačkog društva Rotary Gradec. Ravnododna

Tisuće ilegalnih migranata svakodnevno prelaze meksičko-američku granicu. No mnogi od njih ne uspiju prijeći pustinju. Nevladine organizacije pomažu njihovim obiteljima da istraže sudbinu svojih bližnjih. Prošlo je više od šest mjeseci otkako je Jose Anton nestao. Posljednji je put razgovarao sa svojom obitelji u kolovozu 2022., neposredno prije nego što je pokušao prijeći američko-meksičku granicu. Svjedoci su rekli da je 27-godišnjak pokušao ući u SAD  preko meksičkog pograničnog grada Reynosa. Međunarodna organizacija za migracije procjenjuje da je na granici s Meksikom od 2014. život izgubilo više od 4000 ljudi, no broj je puno veći jer se mnogi poput Antona i danas vode kao nestali. Deutsche Welle

Već prvog dana invazije na Ukrajinu rat je stvorio novu zvijezdu. Turski dron Baykar Bayraktar TB2 preko noći je postao slavan kroz brojne snimke svojih akcija koje je ukrajinska vojska ubrzo počela objavljivati na društvenim mrežama. Dron je dobio i svoju pjesmu, Turska je dobila najbolju moguću reklamu za svoju vojnu industriju, a svijet je dobio uvid u novu vrstu oružja koje će u budućim sukobima imati sve veću važnost. Rat u Ukrajini zorno je demonstrirao važnost dronova svih vrsta te je dao na znanje strateškim planerima diljem svijeta da ovu činjenicu moraju uzeti u obzir prilikom dizajniranja, ustroja i opremanja svojih oružanih snaga – svaka vojska trebat će imati dronove integrirane u svoje postrojbe, dronove na operativnoj razini i na razini borbenog teatra, ali i sredstva kojima može svladati neprijateljske dronove. Jutarnji

Lopta je izrađena od naprednih modernih materijala i ispisana s pomoću 3D pisača. Njezina oplata je šuplja, prekrivena s mnogo malenih šesterokutnih rupa pa zrak kroz nju može slobodno strujati. Umjesto tlaka zraka u unutarnjem mjehuru, za propisno odskakivanje lopte zaslužni su napredni materijali, sastav smole od koje je lopta načinjena te posebna 3D rešetka. Sve te su komponente osmislili stručnjaci Wilsona u suradnji s kompanijom EOS, specijaliziranom za tehnologije aditivne proizvodnje u području medicine i avioindustrije. Pod prstima, kažu, lopta daje sličan doživljaj kao i klasična. Podijeljena je na osam panela s opipljivim “šavovima”, kako bi igračima pružila osjećaj što sličniji klasičnoj košarkaškoj lopti. Bug

Engelsa je owenovcima posebno privuklo upravo njihovo suprotstavljanje konkurenciji, osobito u ekonomskom životu. Bitna karakteristika konkurencije bila je razdvajanje interesa. U trgovini cilj je bio “kupiti jeftino, a prodati skupo” te tako u svakoj razmjeni stvoriti dijametralno suprotstavljene interese. Slobodna trgovina bi takav sustav učinila univerzalnim. Taj “nečasni natjecateljski rat” učinio je sve da razbije nacionalnosti, univerzalizira neprijateljstvo, preobrazi čovječanstvo u hordu gladnih zvijeri. Kroz tvornički sustav on će dovesti i do raspada obitelji. Owenovska kritika konkurencije i trgovačkog društva oslanjala se na dominantna polazišta anglo-francuskog senzacionalizma i materijalizma iz 18. i ranog 19. stoljeća. Čovjek je, prema tom prikazu, životinja, prirodno biće koje traži zadovoljstvo i izbjegava bol. Njegov karakter oblikuje okolina u kojoj je odgajan. No, “čovjek”, kako piše Karl Marx 1844., “nije tek ‘prirodno biće’, nego ‘ljudsko prirodno biće’. Njegovo mjesto podrijetla nije priroda nego povijest, a svoje djelovanje učinio je ‘predmetom svoje volje'”. Nacional

U tri tjedna otkako je teretni vlak iskočio iz tračnica u SAD-u i ispustio više od 370.000 litara otrovnih kemikalija, američki gradić East Palestine pohode brojni političari, odvjetnici specijalizirani za odštete, ali i jedna poznata ekološka aktivistica. Erin Brockovich, američka aktivistica za zaštitu okoliša koju je glumila Julia Roberts u filmu o njenom životu, upozorila je stanovnike East Palestine da tvrdnje dužnosnika o tome kako su zrak i voda sigurni za ljude treba uzeti s rezervom. “Reći će vam da je sigurno, reći će vam da se ne brinete. To su gluposti. U 30 godina nisam ovako nešto vidjela. Zdravstveni i ekološki rizici bit će prisutni godinama. Ne očekujte da će vam netko dati odgovore. Nažalost, to se neće brzo dogoditi. Ovo će biti duga utakmica”, poručila je Brockovich stanovnicima. Jutarnji

Nije u Srbiji problem vlast. Vlast je takva kakva jeste, ionako je nisu Srbi birali. To može u Švedskoj ili na Islandu, gde se vlast bira kao na Pinku i gde narod ima tačno onakvu vlast kakvu želi i zaslužuje. Ne i u Srbiji: vlast u Srbiji je od Gospoda Boga – nema od koga drugoga, proverio sam – pa i jeste onakva kakvu je Bog dao. Vlast tako bude pa ne bude, sad jeste sad nije, štaviše: ako život u Srbiji uopšte ima dobrih strana, jedna od tih jeste da vam ne trebaju izbori da biste promenili vlast. Kad vam dosadi, izbacite je kroz prozor, organizujete miting, zapalite parlament, ili ubijete premijera sa par hitaca iz snajpera: gde ima volje, ima i načina. Nije, dakle, problem vlast, nikad nije ni bila. Problem je opozicija. Političke opozicije – prosto nema. Novosti

• Zbog zimskih uvjeta i bure otežan promet u Hrvatskoj. (N1) Noćas se kod Brinja dogodila teška prometna nesreća na A1, prevrnuo se albanski autobus s devetero putnika. Jedna osoba je poginula, više je ozlijeđenih. Dionica autoceste A1 između čvorova Ogulin i Brinje zatvorena je u oba smjera, očevid traje. (Index)
• Volodimir Zelenski: Rusija je okupirala 1877 ukrajinskih gradova i sela. (Index) Šef Wagnera objavio: Osvojili smo selo Jahidne kod Bahmuta. (N1) Jevgenij Prigožin je koristan Kremlju, ali sve više iritira ruske elite. Pokazuje sve veće političke ambicije, stvara si velike neprijatelje. (Index)
• Rusija prekinula dotok nafte u Poljsku, Poljaci “učinkovito osiguravaju zalihe”. (Nacional)
• Ukrajinski predsjednik pohvalio novi paket EU sankcija Rusiji, traži i dodatne mjere. (HRT)
• Od 10. ožujka SAD će uvesti carinu od 200 posto na aluminij iz Rusije. (HRT)
• Svjetske burze oštro pale, kamatne stope dosegnut će više razine od očekivanih. (N1)
• Objavljeni vjerojatni sastavi Dinama i Hajduka za današnji derbi 23. kola SuperSport HNL-a na Maksimiru. (Index)

Ponuda za 26 eura (200 kn) uključuje voucher u vrijednosti 53,09 € (400 kn) u Jean d`Arcel Medical & Beauty Institutu na Kaptolu. Osoba može birati tretmane lica, tijela, masaže, saune i još štošta. Idealan dar koji će osoba moći iskoristiti za ono što njoj odgovara. Voucher je potrebno iskoristiti u jednom dolasku do 3.4.2023., a to možete radnim danima do 21h ili subotom do 15h. Više detalja pogledajte ovdje.

Prilično je nezapaženo prošao najnoviji izvještaj o stanju demokracije u svijetu koji tradicionalno objavljuje Economist Intelligence Unit. Indeks demokracije temelji se na pet kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlasti, politička participacija, političke kulture i građanske slobode. Na temelju rezultata na nizu pokazatelja unutar ovih kategorija svaka se zemlja zatim klasificira kao jedna od četiri vrste režima: “puna demokracija”, “manjkava demokracija”, “hibridni režim” ili “autoritarni režim”. Pune demokracije su države koje poštuju građanske slobode čak i na razini političke kulture, a problemi demokratske vladavine su ograničeni. Mediji su neovisni i raznoliki. Pravosuđe je neovisno, a sudske odluke se provode. Poredak je manje-više standardan: prva je Norveška, iza koje slijede Novi Zeland, Island, Švedska, Finska, Danska, Švicarska, Irska, Nizozemska i Tajvan. Jutarnji

O propasti SAD-a raspravlja se više od sto godina, a u svakom desetljeću 21. i 20. stoljeća su se pojavljivale analize koje su s većom ili manjom sigurnošću navještale kraj američke dominacije. Od postupnog slabljenja do unutarnje revolucije, razni uzroci i posljedice nebrojeno su puta spominjani. Jesmo li danas ipak blizu tog trenutka? Samo stanovništvo SAD-a je uglavnom uvjereno u slabljenje moći idućih godina. 60 posto anketiranih očekuje da će SAD u sljedećih 30 godina biti manje važan u svijetu, a 31 posto da će biti važniji nego danas. Većina Amerikanaca predviđa rast javnog duga, rast nejednakosti, a automatizaciju vide kao prijetnju. Gospodarstvo će biti slabije, zdravstvena skrb manje pristupačna, stanje okoliša lošije, a umirovljenici će živjeti gore. Amerikanci nemaju ni povjerenja u državno vodstvo, otprilike 80 posto ih je zabrinuto oko načina na koji vlast u Washingtonu funkcionira. I republikanci i demokrati smatraju da će se politička polarizacija pogoršati. Već je danas razlika između pristaša tih dviju stranaka najveća u američkoj povijesti. Jedna stranka nikada prije nije manje razumjela drugu, a ankete pokazuju da svaka stranka ima posve iskrivljenu percepciju. Index