Pritisnuti digitalnom konkurencijom i divovima poput Amazona, smjenom generacije kupaca i ekonomskim izazovima, trgovački brendovi ulažu u transformaciju svojih fizičkih trgovina jer se nadaju da će tako kupcima dati što žele i trebaju. Upravo je o tim trendovima nedavno pisao BBC, koji je upozorio na to da kupnja u fizičkim trgovinama nije nestala, ali opada. Kupci žele brzu i jednostavnu kupnju, očekuju da će trgovci na zalihama imati proizvod koji im treba i zbog kojeg su odlučili potrošiti dragocjeno vrijeme na posjet te se nadaju da će im tehnologija pomoći u snalaženju s asortimanom i poboljšati čitavo iskustvo šopinga. Pokazalo se da su kupci gladni holističkih iskustava koja nadilaze dvodimenzionalne slike na ekranu. Lider

Dora Kršul vrlo je sistematično razotkrila aferu na Geodetskom fakultetu i rezultate svoga istraživanja objavila na portalu Telegram. Premda je njezin posao uzorno izveden, s punom sviješću o tome da protiv sebe i protiv onoga što piše ima i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i cjelokupno hrvatsko pravosuđe, izazvala je zeusovski gnjev ministrice Nine Obuljen Koržinek, koja nije birala ni riječi ni kvalifikacije da obezvrijedi i ozloglasi novinarku i njezin rad. Postoje, naravno, sredstva kojima se u nas tradicionalno discipliniraju ili preodgajaju nepoćudni novinari i novinski istraživači. Dora Kršul je zasad osjetila jedno, možda najelementarnije i najbrutalnije: bila je izložena pravosudnom teroru. Borasova privatna tužba je, istina, zasad propala, ali mogla je vidjeti i na vlastitoj koži osjetiti kako su privatne tužbe pripadnika vladajuće elite ugrađene u sustav koji u najvećoj mjeri simulira pravdu i pravednost. Mediji s transparentnom vlasničkom strukturom, pogotovu ako su im vlasnici izvan Hrvatske, nešto su sigurnije utočište za novinare. Ali i na njih moguće je provoditi diskretni pritisak, pogotovu ako je cilj discipliniranje i preodgoj pojedinih novinara. Najefikasniji pritisak su ljubazne ponude za unapređenje slobodnih i neovisnih medija. No, ministrica kulture i medija još uvijek se, barem u odnosu na Telegram i u slučaju Dore Kršul, služi suprotnom, manje efikasnom strategijom. Miljenko Jergović za svoj blog.

• Mirovinski fondovi postaju nečiji bankomat? “Taman se cijela priča lijepo poklapa” (N1)
• Traktori su nekim vladama turirali i pod prozorom: tportal nabrojio sve seljačke prosvjede u povijesti Hrvatske
• U Njemačkoj je sada dopuštena uporaba dizela u kojem nema nafte (Revija HAK)
• Napoleona je u našim kinima u četiri dana pogledalo više od 18 tisuća ljudi (Index)
• Stručnjaci u Hrvatskoj suglasni: AI je koristan, ali kandidati za zapošljavanje moraju osjetiti ‘ljudski faktor’ (Forbes)
• Kristian Novak, autor Črne mati zemle i Ciganina, ali najljepšeg, povodom nove knjige: Ne smatram se dovršenim piscem (Novosti)

Hrvatska glazba već dva desetljeća dolazi s predznakom podsmijeha bilo koga tko pasionirano sluša glazbu, a među radijski najemitiranijim izvođačima nema niti jedne pop zvijezde ispod 40 godina. Nažalost, hrvatski slušatelji toliko su ubijeni u pojam u ovih 20 godina da svim silama žele podržati bilo koga tko radi nešto iole slušljivo, a ne sramoti se na društvenim mrežama u kalibru Nike Turković koja reklamira zrak u boci, Žaže koja pjeva “Započni dan sa zobi, zobi” ili Marka Kutlića koji se u Hauser maniri hvali da je “bio s 10 cura u jednoj večeri”. Tako sam se i ja naivno trudio hajpati sam sebe da me Mijać oduševi jer (zasad) više voli raditi nego se blamirati, korektna je pjevačica i ima simpatičnu osobnost naivne 19-godišnjakinje. Iako ima 26 godina, ali možda je sva zrelost i mudrost otišla u marketinški dio priče kao što to obično biva kod nas, pogotovo kod yem izvođača. Josip Bošnjak o albumu mlade pop nade Miach za Index, o albumu komentiraju i na Forumu.

Već i sama godina je problem: to je točno jedno stoljeće nakon “Hitlerovih Olimpijskih igara” 1936. “Tu se neminovno stječe krivi dojam kako je to nekakva stota obljetnica. Osim ovog teškog bremena povijesti, tu su i kritike kakve su se čule već i kod drugih kandidata za Olimpijske igre u Njemačkoj – izgledalo je da Igre opet hoće i München, postojala je i inicijativa održati OI u Porajnju. Ali redovito je bilo i glasnih protivnika za tako veliku i skupu manifestaciju. Makar su Berlinu OI dodijeljene još 1931., dakle prije dolaska nacista na vlast, Hitler i nacisti su objeručke dočekali tu manifestaciju kako bi čitavom svijetu pokazali snagu i moć Reicha. Zapravo, Berlin je trebao ugostiti Igre još 1916., ali zbog Prvog svjetskog rata one nisu održane. Berlinski gradonačelnik Wegner misli kako je baš 100 godina nakon te nacističke predstave, prilika gradu pokazati u kojoj mjeri je danas raznolik i otvoren. Koliki su izgledi? Mali. Ima još kandidata, a država domaćin koja je trenutno favorit je i ona koja ih dosad nije ugostila – Indija. DW

Manipulacijom na društvenim mrežama želi se utjecati na različite sfere javnosti, a u isto se vrijeme mogu napadati brojne različite ciljane vrste publike, neovisno o tome gdje se u tom trenutku nalaze. Društvene mreže također služe za prikupljanje velikog broja osobnih podataka i informacija, nužnih za učinkovito planiranje hibridnih operacija utjecaja. Da su društvene mreže zaista plodno tlo za histeriju, masovnu uzbuđenost i poplavu lažnih vijesti, pokazuju i primjeri na domaćem terenu, počevši, recimo, od potresa, kad su mnogi građani širili ‘vijesti‘ da znaju kad će idući potres, a tu su i brojne konstrukcije oko COVID-a. Budući da je temeljni cilj hibridnog ratovanja izazivanje nepovjerenja u institucije i državu, ispada da bi svaki takav oblik nevojnog napada na Hrvatsku bio besmislen i nepotreban. Naime, nepovjerenje u institucije i državu najviše izazivaju same hrvatske institucije i država. Lider

Nedavno odobrena CRISPR terapija mogla bi iz korijena promijeniti pristup liječenju nasljednih anemija: beta-talasemije i anemije srpastih stanica… ali tehnologija je složena i skupa. Još je 2019. Googleova matična korporacija Alphabet Inc. pokrenula investicijski fond Google Venture i udružila se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics, bilo je najavljeno kako je tim udruživanjem formiran impresivan temeljni fond za pokretanje start-up projekta razvoja genske terapije usmjerenog na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama svijeta. Tako je prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji odobrena za kliničku primjenu terapiju koja koristi CRISPR za liječenje genske bolesti. Ta terapija, nazvana Casgevy, liječi će krvna oboljenja — anemiju srpastih stanica i β-talasemiju. Ovo službeno odobrenje za početak kliničke primjene je značajno jer u zakonskom smislu po prvi puta otvara vrata daljnjoj primjeni CRISPR terapije izvan laboratorija, u bolničkoj praksi, i to za potencijalno liječenje mnogih drugih genetskih bolesti. Bug

Jer svaki put kad ogulite banana i bacite koru, bacilli ste hranjiv međuobrok, pokazala je nova studija objavljena u ACS Food Science & Technology. Istraživači su dokazali da, ukoliko se kore banana blanširaju, osuše i samelju u brašno, mogu poslužiti kao izuzetno koristan dio namirnice. Obogaćeni korom od banane, šećerni keksi koji su poslužili kao eksperiment uzorak za studiju sadržavali su puno više vlakana, magnezija, kalija i antioksidativnih spojeva. Loša strana je da je dodavanje previše brašna od kore banane rezultiralo tamnijom bojom kolačića, vjerojatno zbog dodatnih vlakana. No kada su se radile serije s brašnom koje je sadržavalo 7,5 posto kore od banane, tekstura kolačića postigla je daleko privlačniju ravnotežu, prenosi Science Alert. Green

• Analitičar o situaciji na Bliskom istoku: Ne možemo isključiti mogućnost eskalacije rata (N1)
• Neviđena oluja u Rusiji, izvanredno stanje u Krimu: Ovo je Armagedon (Index)
• Snijeg izazvao kaos na cestama kod Splita (Index)
• Kakva nas zima čeka? Severe Weather objavio konačnu prognozu: iznad Kanade razviti sustav snažne anticiklone (tzv. blocking), stvarajući područje niskog tlaka od sjevernog Pacifika, preko Sjedinjenih Država, do sjevernog Atlantika. Odatle će se utjecaj proširiti i na Europu (tportal)
• Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski slavi 50. rođendan (Nacional)

Usklađivanjem našeg zakonodavstva s EU Direktivom 2021/2167, prema Vladinom prijedlogu konačnog Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, dužničko ropstvo odlazi u povijest, dok nova pravila jamče strogu regulaciju tržišta okupa dugova i zaštitu potrošača. Uz novi registar servisera potraživanja i kratak rok za usklađivanje rada agencija s novim pravilima, tu djelatnost čeka ubrzano licenciranje i stavljanje tržišta pod nadzor središnje banke i Financijskog inspektorata. Pored toga Hrvatska narodna banka postaje jedinstvena točka komunikacije u svrhu razmjene informacija između nadležnih tijela država članica EU. Vladin prijedlog je upućen u Sabor, i nakon 15-ak godina pravnog vakuuma, njime se detaljno propisuje jedna vrlo osjetljiva materija, ali pritom s neobično velikim brojem prekršajnih odredbi i propisanim sankcijama u slučaju kršenja zakona: naime, gotovo se trećina zakona odnosi na povrede i sankcije, a najviše zapriječene kazne penju se i do 130 tisuća eura. Poslovni

Dobili smo film starog kova kakvi se danas retko snimaju, ali tim spojem epske istorijske drame, spektakla i pažljivom upotrebom postulata drugih žanrova, “The Promised Land” deluje kao film koji može preokrenuti trendove. Protagonista je Ludvig Kahlen (Mikkelsen), penzionisani vojni kapetan skromnog porekla koji je čin zaradio radom i borbom. On, međutim, želi da zaradi ugled i priznanje drugim sredstvima, pa dolazi na dvor s predlogom da o svom trošku, od skromne penzije, pokuša da kultiviše navodno neukrotivo i divlje tlo Jutlanda, a od „sponzorstva“ samo traži dopuštenje da nastupa kao zvanični predstavnik Krune. Predlog je, čini se, potpuno lud i nerazuman, ali zapravo nikog, osim Kahlena, ništa ne košta. Ima tu tragova epskih romantičnih drama Davida Leana, te odjeka Kubrickovog Barryja Lyndona, ali The Promised Land se zapravo najviše oslanja na dva tipa westerna, kako onaj klasicistički u kome se tačno zna ko je tu dobar, a ko zao, tako i revizionistički, makar po tome da se jasno osuđuje klasizam i rasizam. XXZ

Hrvatska se kvalificirala za Euro. Svi znamo što to znači. Ne, nećemo ovdje govoriti o tome što sportski uspjesi znače za lijepu našu malu, ali nabrijanu zemlju – iako i to svi znaju (budući da se u zadnje vrijeme nemamo mnogočime drugime ponositi) već o značenju pojma kvalificirati se. Rječnici navode značenje glagola kvalificirati kao ‘odrediti spram kakve vrijednosti, odlike, svojstva i sl.’, često u povratnome obliku (kvalificirati se). U hrvatski je ušao iz njemačkoga (<qualifizieren), a izvorno se javlja u srednjovjekovnom latinskome kao qualificare ‘pripisati čemu određenu osobinu’ ili ‘učiniti što kakvim‘, iz starijega qualis ‘kakav’ + facere učiniti. Možemo, dakle i etimološki i semantički povezati kvalifikaciju s pojmom kakvoće. U francuskome se u 15. st. bilježi glagol qualifier ‘dodijeliti kome ili čemu kakvu odliku’, što engleski preuzima kao qualify, razvivši dva značenja: jedno ‘ograničenja’, a drugo ‘dokazivanja’. Potonje je uobičajeno i u hrvatskome. Sat lingvistike u režiji lokalnog portala.

Brojne nedosljednosti i neprincipijelnosti u regulaciji i organizaciji visokog školstva u Hrvatskoj prijete daljnjom štetom po ukupni sustav, a radi profita i političkog interesa. Privatizacija i komercijalizacija hrvatskoga visokoškolskog sektora traje već poduži niz godina, i odvijala se u više faza, a samo isprva kao „puzajuća“. Sve je počelo još prije nepuna dva desetljeća, postupnim uvođenjem tzv. Bolonjske reforme i naplatama školarine u javnom sustavu koji je dotad bio financiran iz državnog budžeta. Paralelno su osnivane prve privatne institucije: visoke škole i veleučilišta, kasnije i sveučilišta. No ukupno gledano, kvaliteta visokog školstva nije se tim uvođenjem tržišta u sektor poboljšala, naprotiv. Ironični dio priče otkriva pak da je čitav proces u političko-marketinškom smislu vođen pod sloganom „Društvo znanja“. DW

Zapušteni željeznički kolodvor u Madridu pretvorili u botanički vrt

Zagreb je među malobrojnim europskim i svjetskim metropolama koje nisu iskoristile svoj položaj i činjenicu da leže pokraj rijeke. Dok drugi gradovi iz toga izvlače višestruke društvene i ekonomske dobiti, Zagreb spava kraj Save. No, nije da nije bilo ideja da ga se probudi. Tu je bio projekt Zagreb na Savi – ideja je bila da se izravnavanjem tla uz Savu dobije milijun četvornih metara prostora za gradnju golemog stambeno-poslovnog kompleksa gdje bi se preselila cijela vlada s uredima ministarstva, sudova i drugih institucija. Zatim, svi se sjećaju projekta zagrbeačkog Manhattana, odnosno velikog kongresno-poslovnog kompleksa. U planu je bio i tunel ispod Sljemena koji bi vodio do Stubičkih Toplica. N1 broji ostale neuspjele projekte i mimo zagrebačkih.

• Ekstremni populisti preuzimaju Europu: nakon Fice u Slovačkoj, Wilders u Nizozemskoj. Još se tome treba pridodati Orbanova ponovna pobjeda i dolazak Meloni u Italiji. Svima je zajednički stav prema imigrantskoj politici (Index)
• Šef svinjogojaca: Premijeru poručujem da ispoštuje dogovor, a seljacima da budu strpljivi (N1)
• Prehrambena industrija okreće se farmama insekata: Iza svega stoje nastojanja da se u prehrambenoj industriji smanje emisije stakleničkih plinova iz stočne hrane (tportal)
• Stanovnici Lošinja se nakon divljih svinja i jelena suočavaju s novim problemom. Na otoku se prvi put pojavio čagalj (Index)
• Genius – platforma za pronalazak velikog broja tekstova pjesama i glazbena enciklopedija (Bug)
• U Srbiji za vikend pao veliki snijeg, vatrogasci spašavali ljude iz autobusa i automobila (Index), pod snijegom pronađeno tijelo muškarca (Index)

Američki trgovci ove godine su potrošili preko vrtoglavih 350 milijardi dolara na oglašavanje: čak i brzinska računica jasno pokazuje kako se i kod najmanjeg rasipanja zapravo radi o ogromnom novcu. Nije problem samo u rasipanju novca već, što je i mnogo važnije, u fundamentalnoj i egzistencijalnoj “krizi povjerenja” koja pogađa reklamnu industriju. Problem je što sami potrošači ne vjeruju oglasima, biznisi ne vjeruju medijskim agencijama, dok tvrtke poput Googlea i Mete imaju preveliku moć. Problem je u samom poslovnom modelu koji se temelji na transakcijama, poticajima i provizijama. Pokraj nepovjerenja, širi se ravnoteža između najboljih interesa dviju strana. Forbes

Pogledamo li vijesti izvan dnevnoga konteksta, u širemu geopolitičkom kontekstu bliskoistočni rat koji je počeo kao rat Izraela protiv Hamasa, primjetno je da u njemu i Zapad (SAD, raštimani EU) i Istok (Iran, Rusija) do krajnjih granica testiraju i ne prelaze crvenu crtu, koja bi rezultirala velikim regionalnim i potencijalno nuklearnim ratom. Logično je da uz ta velika geopolitička poravnanja SAD-a i Rusije na red dođe i Balkan. Najviše potencijala za sukob trenutačno ima u BiH. Uostalom, BiH je i bila prva postaja Stoltenbergove balkanske turneje. A ruski je veleposlanik reagirao oštrom optužbom na NATO-ov račun za imperijalizam i kolonijalizam. Međutim, nije vjerojatno da će taj sukob započeti Dodik. Mnogo vjerojatnijim čini se da požar sukoba bude zapaljen u Federaciji BiH, recimo u središnjoj Bosni; da ga zapali neka džihadistička paravojna formacija napadom na Hrvate. Višnja Starešina za Lider