A bager je golman?
Video: Nogomet autima
If I understand correctly, the goal is the excavator!😂 pic.twitter.com/RxxlB9CyL5
— Déborah (@dvorahfr) May 11, 2025
If I understand correctly, the goal is the excavator!😂 pic.twitter.com/RxxlB9CyL5
— Déborah (@dvorahfr) May 11, 2025
Zagrepčanka Dorja svakodnevno razgovara s AI-em kojeg opisuje kao emocionalnog partnera, motivatora i prijatelja. Njezin odnos odražava globalni trend porasta uporabe AI suputnika, koji prema studijama mogu učinkovito smanjiti osjećaj usamljenosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju na moguće negativne posljedice poput emocionalne ovisnosti i gubitka interesa za stvarne odnose. AI suputnici pružaju utjehu, ali i potencijalno mijenjaju način na koji se ljudi povezuju – i to ne uvijek na bolje. Index
Novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada uvodi mogućnost sankcioniranja predstavnika suvlasnika, suvlasnika i upravitelja, no u praksi to zasad ide teško. Na savjetovanju upravitelja u Opatiji istaknuto je da su komunalni redari zaduženi za provođenje zakona, ali nisu dovoljno educirani, a ni brojčano dostatni. U malim sredinama dodatnu prepreku čini međusobno poznavanje. Problemi uključuju i manjak podataka u registru suvlasnika te zahtjevnu proceduru sankcioniranja, osobito vezanu uz kućni red. Upravitelji traže bolju provedbu i edukaciju redara. Zgradonačelnik
Elementi za dugoročnu promenu prepoznaju se upravo u sadržaju koji oblikuje i njene kratkoročne i srednjoročne efekte: komemorativna tišina; organizovanje protesta po gradovima Srbije uz velike pokrete čitavih kolona iz drugih mesta, čak veoma udaljenih, ka tim gradovima; pešačenja kroz Srbiju do gradova u kojima se protesti održavaju, sa zadržavanjem u usputnim mestima uz učešće građana u dočecima; nepokolebljiva i široko rasprostranjena uverenost društva u ispravnost ciljeva… Ukoliko bi postao trajno svojstvo zajednice, taj kvalitet podrazumeva, ni manje ni više, nego zaokruženje ili dovršenje Srbije kao građanske demokratske države-nacije ili, marksističkim rečnikom, dovršenje buržoaske revolucije započete još početkom XIX veka. Proces izgradnje Srbije u tom pravcu suštinski nikada nije završen. Peščanik
S nešto skepse odlučio je Boris Rašeta pogledati seriju “Sram”, rađenu prema norveškom hitu “Skam”. Domaći su je mediji, naime, na početku prve sezone razglasili do to te mjere da smo pomislili kako je riječ o native sadržaju, prikrivenom oglasu. No to nije slučaj. Serija je kvalitetna, a nije skupa. Navodno je cijela prva sezona stajala manje od sto tisuća eura, a snimljeno je deset epizoda. Mladi su je prihvatili, masovno je komentirana, a zanimljiva je čak i starijoj publici, poput vašeg kritičara… Mladi su glumci začuđujuće dobri, ne pate od ukočenosti ili preglumljenosti, što se događa starijima. Prije pisanja scenarija za seriju obavljena su stručna istraživanja i intervjui s mladim ljudima o njihovim navikama i mentalnom zdravlju, pa “Sram” ima i edukativan karakter.
Stotinjak godina od dolaska fašističkih vladara na tronove europskih zemalja, imamo priliku vidjeti kakve posljedice na Zapadu nosi antifašizam shvaćen kao puka povijesna činjenica, a ne kontinuirana praksa. Maskirani agenti u SAD-u otimaju ljude na temelju njihovog etniciteta i šalju ih u salvadorske zatvore, dok se zahtjevi za minimalnu inkluziju manjina u državnim institucijama brišu. Napadi na slobodu govora, ustav i edukaciju, uz već spomenuto, trebali bi biti očekivani sjetimo li se da je na inauguraciji Donalda Trumpa najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, ujedno jedan od glavnih ulagača u predsjedničku kampanju, izveo nacistički pozdrav…
Antikapitalistički teoretičari poput Maxa Horkheimera postuliraju da neizbježnost akumulacije bogatstva u tržišnoj ekonomiji nužno stvara psiho-socijalne uvjete povoljne za rast autoritarnih i vještačkih ideologija poput fašizma. Neki, poput Clare Zetkin, u fašizmu vide obrambeni mehanizam kapitalizma. Nije na odmet podsjetiti niti to da je upravo Benito Mussolini definirao fašizam kao stapanje države i korporativne moći, niti da je prvi koncentracijski logor u Njemačkoj bio rezerviran za ljevičare. H-alter a Trnjanski kresovi pale se i dalje, u spomen na oslobađanje Zagreba (Jutarnji).
Financijska stručnjakinja upozorava da Hrvati u mirovini mogu očekivati manje od 45 % plaće, što znači da prosječna mirovina iznosi tek 522 eura (ako imate prosječnu plaću). Na seminaru koji se uskoro organizira može se naučiti kako bolje upravljati novcem, štedjeti, izbjeći inflaciju i investirati, čak i s malim iznosima. Financijska pismenost postaje nužnost – ne luksuz. Takva financijska situacija jasno ukazuje na potrebu za osobnom štednjom i boljim upravljanjem novcem. Stručnjaci naglašavaju kako je financijska pismenost ključna ne samo za svakodnevne potrebe, već i za dugoročno planiranje. Mirovina, Nacional
Istraživači sa Sveučilišta u Konstanzu otkrili su da medonosne pčele imaju individualne osobnosti koje utječu na njihovo obrambeno ponašanje. Suprotno očekivanjima, nisu sve čuvarice jednako sklone ubadanju – neke su prirodno agresivne, dok druge ostaju miroljubive bez obzira na situaciju. Ove razlike opstaju i unutar roja, a ponašanje nije podložno kolektivnom pritisku. Zaključak: pčelinje društvo funkcionira unatoč (ili upravo zbog) osobnosti, što može poslužiti kao model za razumijevanje kolektivnih sustava poput autonomne vožnje. DW
Očekuje nas američki proaktivan rimski biskup, s istančanim osjećajem za pravdu, otvoren dijalogu, no istovremeno duboko ukorijenjen u očuvanje stoljećima utvrđenih doktrinalnih zasada. Konzervativniji dijelovi Crkve izražavaju zabrinutost zbog mogućih promjena u tradicionalnim doktrinama, tj. strepe da će sve izmjene koje su htjeli spriječiti za vrijeme pape Franje sada ponovno doći na dnevni red. Uz to se zalaže za ‘Crkvu koja sluša’, s jačim glasom biskupskih konferencija i laika. U tom smislu poziva na sinodalni hod ne samo u strukturi, nego u ‘duhovnom stilu upravljanja’. Protiv je ređenja žena, no podržava razmatranje otvaranja đakonata ženama. Višeslav Raos za tportal.
Prevostovo imenovanje se u medijima u svijetu karakterizira, između ostalog, i kao odgovor Vatikana na povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a. No, drugi analitičari povlače paralele s papom Franjom, čiju će politiku izgledno nastaviti, a gleda ga se i u kontekstu odabira imena, prethodni papa s tim imenom borio se za socijalna i radnička prava u kontekstu prve industrijske revolucije i uspona kapitalizma, a ovaj bi fokus mogao staviti i na migrante. Osim što je potaknuo razvoj demokršćanstva, Lav XIII. je omogućio kasniju suradnju demokršćana i liberala. Općenito novokonzervativni, desničarski umjereni, neokapitalistički i nehumani režimi vjerojatno neće biti zadovoljni izborom novog pape, pa i oni naši domaći katolici koji se nadaju da bi bl. Alojzije Stepinac na kraju ipak bio proglašen svecem… DW
Neraskidive su veze učitelja i učenika. One dobre učiteljice iz osnovne naučile su me čitati, pisati i računati, što su jedine tri vještine koje mi uopće trebaju. Mudri profesori na fakultetu naučili su me razmišljati – kad god naiđem na neki problem, zatvorim oči, i jave mi se u umu sa svojim nepokolebljivom logikom. S onima mrtvima razgovaram u duhu, one žive katkad nazovem ili s njima popričam kad se slučajno sretnemo, uživajući u njihovoj blizini. Najveći ljudi pamte svoje učitelje sa zahvalnošću, ali ima jedan koji ne spada u to ugledno društvo plemenitih ljudi, a to je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović. On je upravo dobio još jedan mandat, i tim povodom dao ovaj tjedan intervju za Školske novine. U njemu kaže da se „nada da sindikati neće biti toliko radikalni i bešćutni“ da svojim štrajkom „uskrate mogućnost polaganja državne mature“. Učitelji da budu „radikalni i bešćutni“? I to kaže čovjek koji je 2022. diskvalificirao učenicu s mature jer se u zbunjenosti potpisala (i bacio ju u očaj jer nije mogla upisati željeni fakultet). Boris Beck za Narod (originalno za Večernji).
Uzinić je naglasio da je brzina konklave, koja je rezultirala izborom Prevosta, bila iznenađenje čak i za poznavatelje prilika u Vatikanu. Uzinić je priznao da u Vatikanu postoji utjecaj politike i interesnih skupina, ali je istaknuo da Bog provodi svoj plan neovisno o ljudskim manama i slabostima. Uzinić je istaknuo da je Lav XIV. augustinac s misionarskim poslanjem, otvoren prema promjenama, ali i dosljedan u očuvanju crkvenih vrijednosti. Na pitanje o tome kako će izgledati pontifikat Lava XIV., riječki nadbiskup odgovorio je kako će papa pokušati pomiriti tradicionaliste i kršćane duha Drugog vatikanskog koncila. Crkva s Lavom XIV. nastavlja onim stilom kojim je svoj pontifikat živio papa Franjo, naravno uz neke simbolične geste s kojima se pruža ruka onima koji su možda bili razočarani. HRT
Ono čime se gradske vlasti u svakoj prigodi hvale broj je novoizgrađenih vrtića. Doista, u vrijeme Milana Bandića i HDZ-a, u Zagrebu je trebalo imati vezu za upis u vrtić. Danas već ima slobodnih mjesta, pa se učini da je manjak djece. Novih staračkih domova, ili domova za penzionere – kako bi se ljepše reklo – a ustvari domova za starije i nemoćne, kako se to službeno zove, nema i teško da će ih i biti, jer oni su se gradili u vrijeme socijalizma. Vrtići su mnogo jeftiniji od staračkih domova, rentabilniji i profitabilniji. Projekt zbrinjavanja dječice dok su im roditelji na poslu u temeljima je kapitalističkog gospodarstva, jednako kao što je bio ključan u planskim privredama socijalizma, nacional-socijalizma i fašizma. Starci su, pak, nerentabilni i beskorisni.
To vrijeme socijalističkih vrtića i produženih boravaka pri osnovnim školama je i vrijeme kada na zao glas dolaze domovi staraca, iliti umirovljenika. Naše su babe i djedovi zaklinjali naše roditelje da ih ne daju u dom. Dom je iz njihove perspektive bio predvorje groblja, dom staraca bio je predgrob. Razlog tomu nije bio u nedostatku komfora po staračkim domovima, nego u užasnutošću nad gubitkom životnoga razloga i smisla. Miljenko Jergović za svoj blog