20/05/2025 - Monitor.hr
20.05. (23:00)

Kad ti ni dodatnih 20 minuta sna ne pomogne jer si spavala s popisom obaveza u glavi

Spolne razlike u snu: žene češće pate od nesanice unatoč duljem spavanju

Žene prosječno spavaju 15–20 minuta dulje od muškaraca, no češće pate od nesanice i imaju dvostruko veći rizik od njezine pojave. Kvalitetu sna narušavaju hormonalne promjene tijekom ciklusa, trudnoće i menopauze, ali i psihosocijalni čimbenici poput stresa, anksioznosti i dnevnih obaveza. Hormonalni disbalans smanjuje duboke faze sna, a povećani kortizol otežava opuštanje. Iako više spavaju, žene se zbog isprekidanog sna i mentalnog opterećenja često osjećaju umorno tijekom dana. tportal

21.05. (00:00)

Što pametnije, to osjetljivije

Senzor automobila može spržiti kameru na vašem pametnom telefonu

Upozorenje: nemojte usmjeravati kameru telefona izravno prema lidar senzoru. Video nedavno podijeljen na Redditu pokazuje zašto. Dok kamera zumira senzor pričvršćen na krov Volva EX90, cijela galaksija šarenih točkica urezana je u sliku, formirajući se preko točno mjesta gdje se može vidjeti bljeskajuće svjetlo unutar lidar uređaja. To nije bljesak objektiva ili digitalni kvar, već stvarno, fizičko oštećenje kamere. Trajno. Ne možemo vidjeti laserske zrake jer su u valnoj duljini izvan raspona ljudskog vida. Kamere su, s druge strane, previše osjetljive na snažne zrake. Njihovi osjetljivi mali senzori mogu biti oštećeni ako se previše približe izvoru lidara ili ako se za gledanje u njega koristi dugi objektiv. tportal

20.05. (23:00)

Brze i kratke

  • Lokalni izbori: I HDZ i SDP s Možemo! uspjeli su, kada je riječ o sastavima vijeća, ostvariti rezultate bolje nego 2021. godine. (Faktograf)
  • Prodaja kozmetičkih i toaletnih proizvoda jedan je od najbrže rastućih segmenata u trgovini. Zorno to potvrđuju poslovne brojke tri velika lanca drogerija – dm-a, Müllera i Bipe. Prošle godine zbirno su te kompanije ostvarile oko 930 milijuna eura, što je gotovo 300 milijuna eura više nego 2022. (tportal)
  • SAD uvodi “GPS za čipove”: Novi zakon želi se spriječiti da AI tehnologija završi u pogrešnim rukama (Poslovni)
  • Od oporezivanja kapitala država lani ubrala 287 milijuna eura (Poslovni)
  • Luka Modrić dočekat će i 40. rođendan kao igrač Reala iako mu za 40 dana istječe ugovor s tim klubom, As: dobiva novi ugovor, ali uz novo smanjenje plaće i status rezerve (Index)
  • Sindikat PPDIV-a donio je odluke o štrajku u Fortenovinim kompanijama Jamnica, Zvijezda i PIK Vrbovec (Danica)
  • Fanovi Eurosonga ljuti na Marka Bošnjaka, posebno zbog izjava o Ukrajini i Izraelu: “Nikad nećeš biti popularan. Pozdrav iz Ukrajine” (Index)
20.05. (22:00)

Rastu li obrambeni budžeti, ili nam samo raste račun?

Europa se nada da će vojna ulaganja potaknuti gospodarski rast i inovacije, stručnjaci skeptični

Europa, suočena s agresivnim ratom u Ukrajini, masovno ulaže u obranu, s nadom da će to potaknuti tehnološke inovacije koje će se preliti u civilni sektor, slično kao u SAD-u. Europska komisija odobrila je 800 milijardi eura za vojnu potrošnju, a Njemačka planira bilijun. Iako stručnjaci vide potencijal za rast produktivnosti, skeptici upozoravaju na visoke javne dugove i smanjenje socijalnih davanja. Velik dio sredstava još uvijek odlazi američkim tvrtkama, dok se Unija bori da ojača vlastitu obrambenu industriju i potakne konkurentnost. tportal

20.05. (21:00)

Astro-prijetnja: Novčanik tanji, Zemlja deblja?

Proračunski rezovi prijete NASA-inom programu obrane od asteroida

Planirani rezovi američkog proračuna ugrožavaju NASA-in program planetarne obrane, uključujući ključni svemirski teleskop NEO Surveyor. Zastupnički dom raspravljao je o sposobnosti NASA-e da detektira opasne asteroide nakon nedavne uzbune zbog objekta 2024 YR4. NEO Surveyor, dizajniran za rano otkrivanje prijetnji infracrvenim zračenjem, mogao bi prepoznati do 40% objekata koje sadašnja tehnologija propušta. Znanstvenici upozoravaju da bi drastično smanjenje budžeta moglo paralizirati centre za istraživanje i oslabiti američku poziciju u globalnoj obrani od asteroida, unatoč potencijalu umjetne inteligencije za poboljšanje praćenja. tportal

20.05. (20:00)

Fleksibilno radimo, kruto živimo

Šonje: Koliko radimo i zašto toliko radimo

S 37,8 sati u prosjeku na tjedan, Hrvati na glavnom poslu provedu približno jednako vremena kao Slovenci (38,0), Česi (37,8) i Slovaci (37,9), i to ne računajući pauze. Važno je uzeti u obzir i razlike u vremenu koje ljudi provedu putujući s posla i na posao. S prosječnih 24 minute u jednom smjeru stojimo relativno dobro – samo Grci (20) te Talijani i Portugalci (21) putuju u prosjeku kraće. Društvo može birati između većeg dohotka i više slobodnog vremena, no taj izbor čine pojedinci kroz vlastite odluke o radu. Obrazovanje i tehnologija ključni su alati za oba cilja – bilo za veće plaće, bilo za više dokolice. Ipak, neki ljudi, bilo zbog nužde ili ambicije, odlučuju raditi više poslova, što često znači i više učenja i ulaganja truda. Hrvatska bilježi snažan porast radne aktivnosti žena, osobito u mlađoj i starijoj dobi, što upućuje na sve veću fleksibilnost radnih aranžmana i kombiniranje tržišnog rada s obiteljskim obavezama. Iako su ovi procesi u početnoj fazi, očekuje se da će u idućih 10-15 godina dovesti do konvergencije s europskim prosjekom, uz fleksibilnije ugovore i moguće smanjenje prosječnog broja radnih sati. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.05. (19:00)

Ako ti samo "zahvale" – bolje provjeri jesi li i dalje zaposlen/a

Zahvaliti vs. zahvaliti se: Jedno znači reći “hvala”, a drugo raskinuti suradnju ili odbiti

Zahvaliti i zahvaliti se nisu sinonimi. Možda neki rječnici nisu sasvim jasni po tom pitanju, ali postoji nijansa razlike između glagola zahvaliti i njegova povratnoga oblika. Zahvaliti znači reći nekome hvala. Na primjer, dobili ste poklon za rođendan i onda ste toj osobi zahvalili. S druge pak strane, zahvaliti se znači ne, hvala. Drugim riječima, to znači pristojno odbiti ponuđeno. Na primjer, netko vas ponudi kolačem, ali vi ste već siti pa kažete: Ne, hvala odnosno, zahvalite se osobi koja vas nudi slasticom. Lektoriranje

20.05. (18:00)

Tko pod tuđim jamu kopa, možda gradi apartman

Ustav bez temelja: Bespravna gradnja jede obalu lopatom i člankom 3.

Unatoč zakonima i Ustavu koji štite prirodu, bespravna gradnja duž obale, osobito na Murteru, cvjeta kao nikad prije. Građevine niču bez dozvola, a spajanje na infrastrukturu ide bez problema. Institucije šute, dozvole se dijele šakom i kapom, a kazne ne djeluju. Arhitekti i ustavni stručnjaci traže da se zaštita prostora uvede u Ustav kao posebna kategorija, upozoravajući na sustavnu korupciju i kulturnu apatiju. Više od milijun ilegalnih objekata postavlja pitanje – volimo li prostor ili samo vlastitu kvadraturu? Poslovni

20.05. (17:00)

Brze i kratke

  • Kina: Podržavamo dijalog Rusije i Ukrajine. Trump: Povlačimo se ako ne bude pomaka (Index)
  • Kilogram trešanja 8 eura: Jesu li cijene visoke ili plaće male? “Onome tko kupuje uvijek je preskupo, onome tko prodaje prejeftino ili bar taman” (HRT)
  • Kralj Charles III. zauzeo 238. mjesto najbogatijih ljudi u Britaniji s bogatstvom od 640 milijuna funti (Poslovni)
  • Vatikan ima operativni deficit od 83 milijuna eura i manjak u mirovinskom fondu od 631 milijun eura (Poslovni)
  • Prodaja pesticida u EU pala za dodatnih 9 posto u 2023. (Agroklub)
  • Na poljudskim je tribinama u 18 prvenstvenih susreta zabilježeno ukupno 396.498 gledatelja, što daje prosjek od 22.028 gledatelja po utakmici, Hajduk zahvalio navijačima na rekordnoj sezoni (Index)
20.05. (16:00)

Konačno znamo kad autobus stvarno dolazi, a ne kad bi trebao

Pametni ekrani stigli na stajališta: Točni dolasci, manje čekanja

U sklopu modernizacije prometne infrastrukture, na Glavnom kolodvoru i desetak drugih lokacija u gradu postavljeni su digitalni ekrani koji u stvarnom vremenu prikazuju dolaske i odlaske vozila javnog prijevoza. Sustav koristi GPS tehnologiju za točne informacije, uključujući kašnjenja, promjene trasa i obustave linija. Projekt je rezultat suradnje grada i tehnoloških partnera, a cilj mu je unaprijediti korisničko iskustvo, smanjiti gužve i povećati učinkovitost gradskog prometa. Poslovni

20.05. (15:00)

N'bava kua!

Robi K.: Prosjaci i pinovi

Onda smo mi došli na red na blagajnu. Ona teta Tonka je uzimala stvari i tukla je u kasu. Onda je ona na kraju rekla: „Četrespet euri! Plaćate li u kešu ili sa karticon?“ Dida je rekao: „Sa karticon!“ Onda se zakočijo. Onda je još tako stajao zakočen. Onda je rekao: „Asti iruda, zaboravija san pin!“ Teta Tonka je rekla: “A ništa, ondašte morat platit sa kešon!” Dida je rekao: “Neman toliko keša uza se, ženska glavo! Nisan Rokfeler da odan okolo sa četrespet euri u žepu!” Teta Tonka je rekla: “Pa pođite dignit na bankomat!” Dida je podviknijo: “Tonka! Kako ću dignit keš na bankomat kad san zaboravija pin?”

Onda su rulja u redu počeli brontulavat i beštimavat. Govorili su da koji je ovo ku… način i da neće oni po dana čekat. Onda je uletijo onaj barba Bruno šta je šef od Studenca. On je didi rekao: „Žaj mi je, fosilac, al moraćeš ostavit robu na blagajni! Paš je uzet kad se vratiš sa kešon ili sa pinon!“ Dida je podviknijo: „Šta, posla bi me doma u Nečujam bez kruva i mlika?! Učinija bi da crknen od gladi, samo zato šta san star i nemoćan?“ Barba Bruno je rekao: „Pa nisan ja kriv šta te pukla skreloza, čoviče!“ Dida je dreknijo: „Nije mene pukla nikakva skreloza, nego si ti, Bruno, guba kapitalistička! Ja bez spize kući ne iden!“ Novo oglavlje iz Bilježnice Robija K.

20.05. (14:00)

Nomen est omen

Jergović: Kratka povijest hrvatskog imenovanja – od kraljice Jelisave do pape Lava

Običaj je da svaki narod, ili svaka kultura, papu može posvojiti i zvati ga vlastitom varijantom njegova imena, ako takva varijanta postoji. U hrvatskom jeziku je u prošlosti bio običaj da se tako posvajaju i imena tuđih i vlastitih vladara i dostojanstvenika. Tako su tragičnu austrijsku caricu i ugarsko-hrvatsku kraljicu Elizabetu Bavarsku hrvatska glasila onoga doba, a s njima i građani, zvali Jelisava, a njezina su muža zvali Franjo Josip, premda se on inače drukčije zvao. Na isti način su posvajali i preimenovali britanske kraljeve i kraljice. U papinom slučaju za takvo što postoji još jedan razlog. Nakon što se mise ne govore na latinskom, nego je svakom narodu vraćeno pravo na njegov jezik, te na izricanje svetih riječi i formula na njegovu jeziku, ni papa ne bi trebao biti stranac. Ili mu ime barem ne bi trebalo biti strano. Miljenko Jergović za svoj blog.

20.05. (13:00)

Radio je pa nestao

Stečaj Radija 101: Kraj jedne legende na 101 MHz

Radio 101 prestao je emitirati 31. svibnja 2021., a Trgovački sud u Zagrebu istovremeno je otvorio i zaključio njegov stečaj. Vlasnik tvrtke nije podmirio troškove postupka, a imovina nije dovoljna ni za osnovne troškove. Vjerovnik i bivši zaposlenik Ilko Dugandžić prijavio je tražbinu i zatražio istragu protiv bivšeg vlasnika zbog sumnje u nezakonite radnje, uključujući manipulacije imovinom i pravima na žig Radija 101. Poslovni

20.05. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

20.05. (11:00)

Brze i kratke

  • Analiza Sky Newsa: Putin je nadigrao i ponizio Trumpa (Index)
  • Gotovo polovica saborskih zastupnika sudjelovala je ove nedjelje na lokalnim izborima u utrci za načelnike, gradonačelnike ili župane. Dok će neki morati pričekati još dva tjedna da vide kakva im je sudbina, neki su već osigurali mandate u lokalnoj samoupravi, a neki već znaju da napuštaju Sabor (tportal)
  • Na dragovoljno vojno osposobljavanje u vojarnu u Požegi stiglo je 133 mladića i 29 djevojaka iz svih krajeva Hrvatske među kojima i četvero vrhunskih sportaša (N1)
  • Pada još jedan mit: Nijemci rade manje nego većina drugih (DW)
  • Tenkovi umjesto automobila, vojna vozila umjesto traktora – nije neuobičajeno da tvornice koje su nekoć proizvodile traktore ili neke druge industrijske proizvode mijenjaju djelatnost i dio kapaciteta usmjeravaju ili potpuno prelaze na proizvodnju vojne opreme (Lider)
  • Boško Picula: SDP-u se u nedjelju 18. svibnja 2025. dogodila ‘gorka Rijeka’, ali je ova, nesumnjiva najveća izborna promjena na aktualnim lokalnim izborima u Hrvatskoj puno više od lokalnog događaja (tportal)
20.05. (10:00)

Svemir u ledu – galaktička verzija zamrzivača

Prvi put pronađen vodeni led izvan Sunčevog sustava

Pomoću teleskopa James Webb, znanstvenici su prvi put nedvosmisleno otkrili vodeni led izvan Sunčevog sustava – i to u disku ostataka oko mlade zvijezde HD 181327, udaljene 155 svjetlosnih godina. Riječ je o kristalnom ledu, istovjetnom onom u Kuiperovu pojasu. Otkriće sugerira da se planetarni sustavi širom galaksije mogu razvijati na sličan način kao naš, s ledom koji igra ključnu ulogu u formiranju planeta. Index

20.05. (09:00)

Tko najbolje izračuna, možda i slavi

HNL: Prvi put nakon 1996. godine tri kluba mogu osvojiti titulu u zadnjem kolu

Što se tiče kalkulacija, najjednostavnija je ona da će Rijeka biti prvak ako pobijedi bez obzira na rezultate drugih utakmica, a ako ne pobijedi, otvara se niz drugih mogućnosti. Stranica Football Meets Data objavila je rezultate simulacija zadnjeg kola, a prema izračunima najviše šanse za titulu ima upravo Rijeka. Momčad s Rujevice uvjerljiv je favorit i ima 67 posto šanse za naslov, Dinamu se daje 27 posto, a Hajduku šest posto. Slično je i za četvrto mjesto, koje vodi u Europu. Trenutno najviše šansi za to ima NK Varaždin. Index… sve kalkulacije ovdje