Predrag Pale je više od 30 godina profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, a mnogi ga znaju kao čovjeka koji je uveo internet u Hrvatsku. Kaže da vještina računanja na pamet ili na papiru polako nestaje, što je više znak promjena nego činjenice da ljudi postaju gluplji. Za korištenje složenijih alata ipak treba imati neke vještine. ChatGPT je prije svega komunikacijski alat i to vrlo ugodan za ljude, i iako može biti koristan u brojnim stvarima, ne bi ga trebalo koristiti za ozbiljne i važne stvari poput medicinskih savjeta, donošenja zakona i slično. Mnogi već sada smatraju da živimo u svijetu laži, no to bi napretkom tehnologije moglo postati i još naglašenije. Internet je unatoč brojnim nedostatcima i opasnostima, i dalje fascinantna stvar. Najvažnije je razvijati kritičko razmišljanje. HRT
Tomašević je u uvjerljivom vodstvu u Zagrebu, za kojih 15 tisuća glasova (prema rezultatima u 20 sati). Iva Rinčić vodi u Rijeci ispred bivšeg SDP-ovca Marka Filipovića. Za čelno mjesto Vukovara u drugom krugu lokalnih izbora borili su se kandidat DP-a i HDZ-a Domagoj Bilić te Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista. Pavliček proglasio pobjedu. Ivica Puljak izgubio je u Splitu, novi gradonačelnik bit će Tomislav Šuta iz HDZ-a. HDZ je izgubio Koprivničko-križevačku županiju, koju preuzima SDP, dok je u Varaždinskoj pobijedio, ali za dlaku. Boris Miletić pobijedio je u Istri, a Peđa Grbin postaje gradonačelnik Pule. Index
Novo istraživanje pokazuje da roditelji život doživljavaju smislenijim od onih bez djece, ali su često manje zadovoljni. Ključne razlike ovise o spolu, društvenim okolnostima i politici podrške roditeljima. Skandinavske zemlje prednjače zahvaljujući učinkovitijim mjerama i kulturi jednakosti. Najveći teret i dalje nose žene. Sociologinja Marita Jacob poručuje: djeca nisu samo odgovornost roditelja, već zajednički društveni projekt – i nije sramota prihvatiti pomoć. DW
Viktor Ivančić za Novosti.
Bend Linkin Park nastupio je na Allianz Areni u Munchenu na otvorenju finala Lige prvaka između PSG-a i Intera u Münchenu. Nakon smrti Chestera Benningtona, frontmena benda 2017., Linkin Park nije nastupao sve do prošle godine kada su u rujnu najavili da im se priključuje pjevačica Emily Armstrong. Izveli su i neke nove hitove, kao i neke stare. 24 sata
Lider piše o nekadašnjim novinarima koji su uspjeli kao poduzetnici: napustili su redakcije i pokrenuli vlastite biznise – od PR agencije i izdavaštva do startupa i medijskog konzaltinga. Iako su promijenili sektor, zadržali su novinarsku strast, vještine i radne navike koje sada uspješno primjenjuju u poduzetništvu. Svi ističu da je novinarstvo bila odlična škola za biznis, a povratka u redakciju – nema na vidiku.
Himnu je 1992. skladao Tony Britten, britanski skladatelj, na narudžbu UEFA-e. Inspiraciju je crpio iz “Zadok the Priest“, krunidbene himne koju je skladao George Frideric Handel 1727. godine za britansku kraljevsku ceremoniju. Himnu je izveo Royal Philharmonic Orchestra, a pjeva je Akademski zbor iz Londona. Tekst je na tri jezika – engleskom, njemačkom i francuskom – službenim jezicima UEFA-e. Himna se svira na početku svake utakmice Lige prvaka, kada igrači izlaze iz tunela i staju na travnjak.
Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, europski nogomet imao je ozbiljan problem s huliganizmom i nasiljem na stadionima – pogotovo u Engleskoj i Italiji. Tragični događaji poput Heysel tragedije 1985. u kojoj je poginulo 39 ljudi, zauvijek su promijenili pristup organizaciji utakmica. UEFA je shvatila da, ako želi da Liga prvaka postane elitno natjecanje, mora mijenjati ne samo pravila igre, već i emocionalni ton publike i igrača. UEFA je željela stvoriti atmosferu po uzoru na operu ili kraljevski događaj, umjesto da publika utakmicu doživljava kao ratno bojište. Zato su angažirali Tonyja Brittena da napiše glazbu koja podsjeća na svečanost, uzvišenost i zajedništvo. Prošle godine su je nešto promijenili, na nezadovoljstvo većine (Sportske novosti)…
Katolički templari i čuvari institucije obitelji iz mrijestilišta Opus Dei imaju za vas u ponudi novu sjajnu stvar: homeschooling. Što je to “homeschooling”? U najkraćemu, to bi bilo “kućno obrazovanje”, odnosno ono što bi se na hrvatskom reklo “obrazovanje kod kuće”. Najnoviji turbokatolički tik-tok izazov. Za razliku od tradicionalne škole, koncept homeschoolinga, međutim, ne podrazumijeva visoku školsku spremu roditelja, pače ne podrazumijeva nikakvu njihovu kompetenciju: za obrazovanje kod kuće roditelji trebaju imati samo prezir prema školi kao praonici mozga, djetetov izvod iz matične knjige rođenih i pismenu namjeru u tri primjerka da ga obrazuje kod kuće. itko neće provjeriti da li, na primjer, ćaća Hinko – koji je svog malog naumio školovati za centarfora Real Madrida, a malu da se dobro uda – uopće i sam ima završenu osnovnu školu. Kad bi to, uostalom, bila prepreka za homeschooling, bilo bi to flagrantno kršenje temeljnog prava ljudi na školovanje vlastite djece, samo zato što su nepismeni. Boris Dežulović za Novosti.
Naše je gospodarstvo preslabo da iluziju socijalnog optimizma – koje ove promjene nose – podrži. Živimo u državi u kojoj od 8,5 mlrd. eura koliko je sustav mirovinskog osiguranja „težak“, iz Državnog proračuna u taj sustav transferiramo 3,6 milijardi. Deficit mirovinskog sustava – pišljivih 3,6 milijardi. Eura. Nekih 42 posto. Danas. A s povećanjima, 13. mirovinama, izmišljenim staževima za žene, stvar će biti gora. Uvjereni ste da je PDV u Hrvatskoj 25 posto. Nije, varate se. PDV iznosi 17 posto. Preostalih osam postotnih poena cijena je mirovinskog sustava u svakoj robi i usluzi koje u Hrvatskoj kupujemo. Trećina prihoda od PDV-a odmah se uplaćuje u proračun HZMO-a. I to za ovako jadne mirovine. A kad mirovinska prava krenemo povećavati, te iste robe i usluge morat će biti još skuplje. Jer ćemo više novca morati uplatiti u mirovinski sustav. Teret se prebacuje na mlade, koje – navodno – želimo privoliti da ostanu u Domovini. Samo, dok sustav postaje neodrživ, a deficiti gutaju proračun, teško će baš oni htjeti žrtvovati svoju budućnost radi ostvarenja loših obećanja političara. Viktor Gotovac za Nacional
Dok domaći vlakovi redovito kasne, Hrvatskom povremeno protutnje luksuzni vlakovi poput Golden Eaglea i Majestic Imperatora. S uslugom na razini hotela s pet zvjezdica i cijenama do 37.000 eura po osobi, oni kroz Hrvatsku samo prolaze – bez ukrcaja. Iako plavi vagoni podsjećaju na Titov “plavi vlak”, riječ je o ekskluzivnim putovanjima za turiste dubljeg džepa. Jedini koji se zaustavlja je vlak za Opatiju, simbolično naslanjajući se na habsburšku baštinu. tportal
[Yesterday, Zagreb, Croatia] Pilot error? Also, is there any physical damage after a manoeuver like this one, should the blades be completely switched?
byu/InIlloUnoUnum inHelicopters
Nagradu Grada Zagreba dobili su književnik Damir Karakaš, akademski redatelj Krešimir Dolenčić, redatelj Nebojša Slijepčević, glumica, filmska i kazališna redateljica Lana Barić, Psihomodo pop, Darko Rundek. Nagradu Grada Zagreba dobili su i prof. dr. sc. Nikica Gilić, Zvonimir Gračan, kipar, te Monika Herceg, spisateljica i urednica. Također, Umjetnička organizacija Zagrebački solisti, te Mimi Vurdelja, voditeljica programa zdravstvene skrbi i prehrane vrhunskih sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora… HRT
List Chicago Sun-Times iz Illinoisa objavio je popis knjiga za plažu pomoću ChatGPT-ja. Navedni pisci su poznati i priznati, ali nikada nisu objavili navedena djela. Piše to Boris Beck za Večernji list. O halucinacijama chatbotova govori se kad lažne podatke predstavljaju kao istinite, ali i kad odgovor zapravo nije netočan, no nije relevantan za postavljeno pitanje ili ne slijedi dane upute. Hakirani chatbotovi mogu usisati s interneta razne ilegalne podatke i tako olakšati kriminalne ili obmanjujuće aktivnosti. Organizirane su i debate ljudi i umjetne inteligencije, u kojima se pokazalo da je chatbot veoma uspješan u uvjeravanju. “Ako se uvjerljiva umjetna inteligencija može primijeniti u velikim razmjerima, možete zamisliti vojske botova koje mikrociljaju neodlučne birače.” Cijeli tekst na Narodu
Kineski znanstvenici otkrili su da smjesa vode i alkohola mijenja strukturu ovisno o koncentraciji i temperaturi. Kod 31 % alkohola nastaje nova mrežasta struktura molekula, a povećanjem temperature raspadaju se klasteri vode, pojačavajući dojam jačine pića. Zato hladno vino „klizi“, dok toplo peče – ne samo zbog alkohola, već i zbog mikroskopske kemije. Hladnoća umrtvljuje okusne pupoljke, a molekularne promjene skrivaju oštrinu alkohola. Ukratko, temperatura nije samo stvar ukusa, nego i molekularne magije. Nenad Raos za Bug