Trump je u četvrtak navečer rekao da će odluku o eventualnom izravnom uključenju u sukob donijeti u roku od dva tjedna. Time, navodno, želi dati prostor diplomaciji dok se istovremeno procjenjuje može li i to moćno američko oružje postići efekt kakvom se nadaju, a u ovom je trenutku otklonjena mogućnost korištenja američkog taktičkog nuklearnog oružja u uništavanju iranskih postrojenja. Prije nešto više od dvadeset godina, američki predsjednik George W. Bush također je izbore osvojio „izolacionističkom“ kampanjom, da bi se našao suočen s dvojbom razvija li Irak nuklearno oružje ili ne koja ga je, bez konkretnih dokaza, dovela do rata koji je imao posljedice koje nisu prevladane ni do danas. Uspostavilo se, naknadno, kako tog oružja u Iraku nije bilo. Te su katastrofalne posljedice uključivale 4 480 mrtvih američkih vojnika i još oko 32 tisuće ranjenih, dok je u Iraku poginulo preko 100 tisuća civila. Financijska je šteta bila najmanje 806 milijardi dolara. Rušenje Iraka dovelo je do ISIL-a. Faktograf…

• Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević u razgovoru za RTL analizirao je posljedice eskalacije sukoba na Bliskom istoku: ističe kako rat između Izraela i Irana ide u prilog Rusiji, jer odvlači pažnju međunarodne zajednice s ukrajinske krize (Nacional)

• Iran spreman za diplomaciju kad završe izraelski udari, osudili šutnju europskih sila (N1)
• Zelenski otkrio da razvijaju novo oružje: ‘Suprotstavit ćemo se rojevima ruskih dronova’ (tportal)
• Prosječna neto plaća u pravnim osobama RH za travanj iznosila je 1439 eura, što je realno niže za 1,2 posto u odnosu na ožujak, oko 147.000 zaposlenih radi za ‘crkavicu’, odnosno manje od 812 eura neto mjesečno (Danica)
• Počinju upisi u srednje škole, neki idu na prijemni. Kraj hiperinflacije odlikaša? (tportal)
• Pola stoljeća filma koji je ubio jedno čudovište tek da bi stvorio drugo – Ralje su izašle 1975. godine u ovo vrijeme (Index)

On je Kostas Nebis, predsjednik uprave Hrvatskog telekoma koji je na toj funkciji proveo šest mjeseci, do 1. srpnja prošle godine. U tih šest mjeseci na račun mu je sjelo ukupno čak 1,4 milijuna eura! Potom je 1. srpnja preuzeo funkciju čelnika telekoma u Grčkoj, također u vlasništvu Deutsche telekoma. Kostas Nebis je lani primao fiksnu bruto plaću od otprilike 32.000 eura mjesečno. Isplaćena mu je jednokratno i kratkoročna stimulacija za 2023. u iznosu 284.000 eura bruto. No, to nije sve: dobio je i dugoročnu stimulaciju u iznosu od 465.000 eura za razdoblje 2020.-2023. godine. Tu su i dodatne pogodnosti (auto, stan, osiguranje…) koje su lani iznosile 81.500 eura za pola godine. I ne, to i dalje nije sve: šef uprave HT-a lani je dobio i dionice kompanije Deutsche telekom vrijedne 132.000 eura te dionice HT-a u iznosu od 123.000 eura bruto. Danica

Festival suvremenog cirkusa CirkoBalkana na savskom nasipu i ove je godine ponudio jedinstvenu kombinaciju izvedbene umjetnosti, aktivizma i privremene utopije. Umjetnici poput belgijske trupe les Vélocimanes Associés pomiču granice realnosti i publike, dok žongliranje postaje čin otpora protiv kapitalizma, fizike i zaboravljenih prostora. Iako u zraku lete loptice, a ne molbe za prostor, umjetnici ističu da gradska uprava nije dovoljno otvorena za rješavanje njihovih prostorno-institucionalnih problema. Dok Grad broji kvadrate, Cirkobalkana broji trikove, čunjeve i – godine borbe. H-alter

Da ne bude zabune zbog naslova: Ne uklanja CO2 izgaranje, već proizvodnja! Ključ je u nusproduktu glicerolu. Novo istraživanje pokazuje kako se glicerol, uz pomoć katalizatora (cirkonijev i nikal oksid), može iskoristiti za simultanu proizvodnju mliječne i mravlje kiseline. U tom procesu, vodik oslobođen iz glicerola reducira CO2 u mravlju kiselinu. Optimalni uvjeti (visoki tlak CO2, temperatura) ključni su za visoki prinos. Ova tehnologija ne samo da troši značajne količine CO2 (143 tisuće tona godišnje u testiranoj skali), već i stvara profit prodajom nastalih kiselina koje se koriste u industriji i poljoprivredi. Dakle, biodizel ne “jede” CO2 iz auspuha, već se pametnom kemijom CO2 iskorištava pri njegovoj proizvodnji! Nenad Raos za Bug

Kajkavskim govornicima je jasno da je u samom nazivu “fest” skrivena riječ “puno”, a toliko jazza se i očekuje na otvorenom u gradu na sjeveru Hrvatske i ove godine. Isječak je otprije dvije godine, a za ovu godinu su već najavljeni Zdenka Kovačiček i Chui, Denis Razz Adjustable Group feat. Lovro Mirth i EuroCubans. Sve je u dva dana, i to 4. i 5. srpnja u centru grada, po drugi put na novouređenom trgu (prošle godine je preseljeno u zatvoreni prostor jer je u tijeku bilo Europsko prvenstvo u nogometu). Facebook event

Od napada militantne islamističke skupine Hamas na Izrael 7. listopada 2023., izraelska vojska intenzivno ratuje u Pojasu Gaze. Nakon toga uslijedili su izraelski zračni napadi na Libanon kao odgovor na prekogranične napade raketama i dronovima koje je izvela skupina Hezbolah, i sada na Iran. Proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi izraelskih šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21% više nego prethodne godine. Bit će to najveći proračun u izraelskoj povijesti i uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu Kako bi ublažila financijski teret, izraelska vlada povećala je poreze. Porez na dodanu vrijednost (PDV) za većinu roba i usluga porastao je s 17% na 18% početkom godine. Povećani su i zdravstveni doprinos koji se odbija od plaća zaposlenika, kao i doprinosi za nacionalno osiguranje. Izrael je tehnološka velesila i u slučaju skorog prestanka sukoba gospodarstvo bi se moglo brzo oporaviti, vjeruju. No, sve ovisi o tome koliko će ratovi trajati. DW

• Izraelci tvrde da gađaju samo vojne ciljeve u Iranu: “Njima su meta civili” (N1)
• Iransko superoružje koje može doseći Tel Aviv za sedam minuta: Što znamo o raketi Sejil (tportal)
• Pakistan nominirao Trumpa za Nobelovu nagradu za mir: “Spriječio je širi sukob” (Index)
• The Economist: Vučić je na koljenima, prosvjedi u Srbiji ne jenjavaju (Nacional)
• 10 aplikacija za kojima je svijet poludio u 2024. godini (Index)

Snimanjem izraza lica beba prvi su put evidentirani dokazi po kojima one, dok su u majčinoj utrobi različito reagiraju na razne mirise i okuse. Koristeći 4D ultrazvučne snimke stotinu trudnica liječnici su proučavali na koji način reagiraju njihove nerođene bebe nedugo nakon što su njihove majke pojele određene namirnice. Bebe su bile izložene okusima mrkve i kelja koje su konzumirale njihove majke. Fetusi koji su bili izloženi okusu mrkve reagirali su “smiješkom”, a oni koji su bili izloženi okusu kelja reagirali su grimasom koja je izgledala poput “plakanja”. Novo bi otkriće moglo dodatno pridonijeti razumijevanju načina razvoja ljudskih receptora okusa i mirisa, kazali su znanstvenici Laboratorija za neonatalna i istraživanja fetusa Sveučilišta Durham. Znanstvenici vjeruju i u to da ono što majke jedu za vrijeme trudnoće može utjecati na preferencije okusa beba po rođenju, ali i na uspostavljanje zdravih prehrambenih navika i smanjenje izbirljivosti kada su određene namirnice posrijedi. Klikaj

Petnaesto izdanje Fantastic Zagreb Film Festivala 26. lipnja na Ljetnoj pozornici Tuškanac otvara britanski horor triler ‘Ukleta cesta’ redatelja Babaka Anvarija s Rosamund Pike u glavnoj ulozi, a do 6. srpnja publiku očekuje bogat program atraktivnih premijera i kultnih žanrovskih klasika. Ističe se niz žanrovski raznolikih filmova: španjolska SF drama Beskonačno ljeto u režiji Miguela Llansa, koji će i osobno predstaviti film; nadnaravni horor 1978. braće Onetti; ukrajinska SF drama Ti si moj svemir; španjolski neo-noir fantasy triler Kit te dokumentarac o Davidu Lynchu Welcome to Lynchland, prikazan premijerno u Cannesu. tportal

O novoj čelnici MI6 vrlo se malo zna, što je u skladu s njihovim motom – ‘Semper occultus’, tj. ‘Zauvijek tajna’. Također, šef je jedina osoba iz te tajne službe poznata javnosti. Prije nego što je Metreweli došla na njezino čelo, bila je generalna direktorica za tehnologiju i inovacije, pa su je također oslovljavali s ‘Q’. U intervjuu za Financial Times prije tri godine, u kojem je citirana pod pseudonimom Ada da bi zaštitila svoj identitet, Metreweli je otkrila da je još u djetinjstvu željela biti isključivo špijunka. Preteča ove službe nastala je 1909. godine kao posrednik između vojske i mornarice i tada je imala dva zaposlenika i budžet od 2 tisuće funti. Prema izvještaju SIS-a za 2021.-2022. piše da im je iznosio – 3,711 milijardi funti. tportal

RTL je objavio da se u srijedu na sastanku MUP-a i organizatora koncerta uspostavilo da nije dokazano da 500 tisuća ljudi stane na Hipodrom. Organizator je u svom elaboratu računao bruto površinu Hipodroma, a ne neto. To znači da nisu uračunali u to koliko ljudi stane u odnosu na pozornicu koja je poput zgrade s 12 katova. Menadžer Barišić je za N1 ustvrdio da su sve korekcije odmah učinjene, te da ne postoji zabrinutost da se koncert neće održati prema svim zadanim uvjetima. U MUP-u neslužbeno kažu da nema dozvole dok se taj dio ne riješi, a na stolu je čak i opcija da se naredi organizatoru da smanji broj ljudi koji mogu prisustvovati koncertu. No, organizatori kažu da su ograde proširili i da je sada sve u redu te da stane svih pola milijuna ljudi. Oni su računali prema prostorima u kojima se održavaju koncerti u zatvorenom. A to je jedan čovjek na 0.65 kvadrata jer za open air koncerte ne postoji pravilnik. N1

Studija nizozemskih psihologa pokazuje da žene češće preferiraju više muškarce, dok muškarci nisu toliko osjetljivi na visinu partnerica. Iako parovi često završe slične visine, žene su zadovoljnije kad su znatno niže, a muškarci kad su tek malo viši. Vjeruje se da viši ljudi imaju veću samouvjerenost i sreću, dok niži, osobito muškarci, pokazuju nezadovoljstvo visinom. No, sve je to relativno – visinske preferencije nisu univerzalne, a osobine karaktera na kraju ipak nadvisuju centimetre. Psychology Today

• Putin kaže da je “zabrinut” zbog mogućnosti izbijanja trećeg svjetskog rata (N1)
• U centru Zagreba došlo do prometne nesreće, autom se prevrnuo na bok, očevici primijetili kako je iz auta ispala boca (Index)
• Jelena Lovrić: Thompsonijada – Smije li se Zagreb blokirati zbog jednog koncerta? (Nacional)
• Svaki drugi kruh kojeg pojedemo je iz uvoza (Danica)
• Neodrživa turistička destinacija dijelit će nagrade za održivi turizam – Hrvatska će prema novom sporazumu dobiti znanstveni Centar za istraživanje i razvoj održivog turizma i nagradu za održivi turizam (Lider)
• Kreće rekonstrukcija paviljona 28 Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu, važnog djela Miroslava Begovića koje 25 godina stoji prazno i zapušteno (Jutarnji)

Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja

• Iran prijeti blokadom Hormuškog tjesnaca, Izrael otkriva slabosti u Željeznoj kupoli, a Trump oklijeva između potpore Izraelu i izolacionizma, što dodatno pojačava globalnu nesigurnost.
• Na G7 samitu u Kanadi Trump prerano odlazi, ostale lidere ostavlja da potpišu deklaraciju o deeskalaciji iransko-izraelskog sukoba, a najveći incident postaje kolutanje očima Meloni prema Macronu.
• Trumpova administracija fokusira NASA-u na solo misije na Mjesec i Mars, čime sabotira europske projekte ExoMars i Mars Sample Return te prekida međunarodnu suradnju na Lunar Portalu.
• Orban je zabranio LGBTQ+ Pride u Mađarskoj, uvodeći kazne i nadzor s kineskim kamerama za prepoznavanje lica, dok liberalni gradonačelnik Budimpešte tvrdi da će se povorka ipak održati unatoč pritiscima i prozivkama EU i Hrvatske.
• Ruska grupa Wagner kontrolira diktatore u Africi dok tisuće mladih žena rade u nehumanim uvjetima u tvornicama dronova u Tatarstanu, često bez plaće i kontakta s obiteljima, što je izazvalo istrage afričkih zemalja i podiglo Interpol, otkrivajući moderno ropstvo povezano s ratnom ekonomijom.
• Elon Musk i Pavel Durov vode privatne demografske ratove: Musk ima 14 djece i aktivno regrutira žene za surogat-majke, dok Rus koji je vlasnik Telegrama, donirajući spermu, ima preko 100 biološke djece širom svijeta i odredio je da njegova djeca ne smiju pristupiti njegovom bogatstvu 30 godina — tehnološki milijarderi koji vlastitim genom žele zaustaviti pad nataliteta u doba algoritama
• Kineska solarna industrija, nekad simbol zelene revolucije, danas se guši zbog prekomjernih kapaciteta i žestoke konkurencije koja ruši cijene, uz milijarde dolara gubitaka, iako već prebacuju fokus s proizvodnje na skladištenje energije, pitanje je je li kasno za spas sektora koji se pretvara u “silicijsku blokadu.”

tportal

Matija Dedić svirao je s doista brojnim ljudima s hrvatske i regionalne glazbene scene, u vrlo vrlo širokom žanrovskom, stilskom i estetskom rasponu. Ali nije svirao ni iz egzistencijalne potrebe, ni iz gladi za novcem i slavom. Nije svirao zato što bi bio tezgaroš. O, kako li je samo Matija bio daleko od toga da bude tezgaroš! Dalje je od toga bio nego i rođeni njegov otac! Matija je za sve te ljude svirao zato što je bio nagodan. To je bosanski izraz koji nema sinonima, a znači nešto veoma važno. Nagodan je čovjek s kojim se lako možeš nagoditi oko nečega što ti je važno. Prvi koji su u svoje misli i rečenice ugrađivali tu riječ, htjeli su se, vjerojatno, nagoditi oko međe ili oko kupovine i prodaje. Riječ je, međutim, dragocjenija oko onog što nije ni tako čvrsto, a ni materijalno.

Ogroman dio svoje radne energije i kreativnosti Matija je posvetio Arsenu Dediću. Dok je Arsen još bio živ, i poslije, dok je snimao i skoro punih deset godina naokolo izvodio album “Matija svira Arsena”. Nikad i nigdje nije on tržio djelo svoga oca. Naprosto zato što mu nije trebalo: sam je bio prebogat znanjem, talentom i kreativnošću. Ali je, svirajući Arsena, čuvao uspomenu, transformirao Arsena Dedića u tom vremenu njegove tjelesne neprisutnosti, i na neki je način tako bio Arsenov “pijanist iz usluge”. Zašto je to radio? Zato što je bio nepopravljivo dobar i drag. I zato što se to na neki način od njega očekivalo. Miljenko Jergović za svoj blog

Prema međunarodnom sporazumu iz 1968. godine, poznatom kao Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), službeno pravo na posjedovanje nuklearnog naoružanja imaju samo pet država: SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Osim njih, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja također imaju nuklearno oružje, iako nisu potpisnice NPT-a ili su iz njega naknadno istupile. Izrael se široko smatra državom koja također posjeduje nuklearno oružje, no službeno to nikad nije priznao ni zanijekao. NPT predviđa da države mogu razvijati civilni nuklearni program, ali strogo zabranjuje širenje vojnog nuklearnog kapaciteta izvan pet priznatih nuklearnih sila. Većina država članica UN-a, uključujući Iran, potpisale su taj sporazum i time se obvezale da neće razvijati ili nabavljati nuklearno oružje. Izrael, zajedno s Indijom, Pakistanom i Južnim Sudanom, nije potpisao NPT. Time je izbjegao zakonsku obvezu razotkrivanja svog nuklearnog programa i dopuštanja međunarodnih inspekcija. Index