Utvrđivanje autorstva slike može trajati dugo, no umjetna inteligencija može to učiniti u tren oka. Štoviše, zahvaljujući ovoj pravoj revoluciji, mogu se stvarati i nova remek-djela koja vjerno oponašaju stil starih majstora – opis je nedavno prikazanog dokumentarca na HRT-u.
Uz pomoć novih tehnologija stvoren je i projekt “Rembrandt 2.0”. Umjetna inteligencija je na temelju majstorovih djela stvorila novu sliku, iste poetike i tehnike, naizgled savršenu – ali, kako kažu stručnjaci – lišenu emocija. U dokumentarcu smo vidjeli prikaz rekonstrukcije Rembrandtove “Noćne straže” koji je izvela umjetna inteligencija. Dijelovi odrezani prije 300 godina da bi slika stala između vrata amsterdamske vijećnice, sada su vraćeni zahvaljujući AI-ju koji je “naučio” Rembrandtov stil – osvrt je Borisa Rašete za Novosti.
Društveni eksperiment korisnika @SHL0MS razotkrio je svu apsurdnost predrasuda prema umjetnoj inteligenciji. Objavivši autentičnu Monetovu sliku iz serije “Lopoči” uz oznaku “Made with AI”, potaknuo je lavinu samoprozvanih kritičara na analizu. “Znalci” su revno secirali “AI smeće”, tvrdeći da slici nedostaju dubina, kohezija i ljudska emocija, dok su neki pisali i eseje o tome kako “AI ne razumije svjetlost na vodi”. Eksperiment je potvrdio fenomen heuristike truda: ljudi manje cijene djelo ako misle da iza njega ne stoji ljudski napor, dokazujući da često ne kritiziramo samu umjetnost. PetaPixel
To je zapravo zbirka eseja. Tu se bavim nekim općim društvenim pitanjima, kao što su, na primjer, sloboda, identitet, manipulacija, zločin, totalitarizam, pornografija, kazna i tako dalje, koji se ne raspravljaju na apstraktan način, nego upravo kroz konkretna umjetnička djela u povijesti umjetnosti, od renesanse do danas, istaknuo je Popović na predstavljanju knjige “Umjetnost između ideje i ideologije”. U ovoj knjizi Popović kroz eseje vodi čitatelja kroz povijest umjetnosti, analizirajući radove velikih majstora, ali se ne zaustavlja na prošlosti. Autor se vraća i svojim trajnim preokupacijama: fenomenu nagosti, odnosu tijela i prolaznosti, te vječnim motivima erosa i tanatosa. Pišući o ikonama poput Marilyn Monroe ili analizirajući povijesne anegdote poput one o Michelangelovom falsifikatu, Popović uspijeva kompleksne filozofske teme približiti široj publici, zadržavajući pritom strogu stručnost. Novi list, HRT
Novo istraživanje znanstvenika s UCL-a, objavljeno u časopisu Innovation in Aging, otkriva da bavljenje umjetnošću i posjećivanje kulturnih institucija izravno usporavaju biološko starenje. Analiza podataka 3556 ispitanika pokazala je da tjedni angažman u kreativnim hobijima ili odlasci u muzeje mogu usporiti starenje za 4 %, što je učinak snažniji čak i od redovite tjelovježbe. Znanstvenici ističu da umjetnost smanjuje stres i upalne procese, djelujući na organizam slično prestanku pušenja. Iako korelacija s dugovječnošću zahtijeva daljnja istraživanja, potvrđeno je da kultura značajno doprinosi biološkom zdravlju i kvaliteti života. tportal
Esej na stranici Art Renewal brani prikazivanje akta u umjetnosti kao neophodan pedagoški i izražajni alat. Autor tvrdi da je poznavanje anatomije ključno čak i za crtanje odjevenih figura, dok golotinja omogućuje bezvremenski izričaj oslobođen povijesnog konteksta odjeće. Odgovarajući na kritike o hiperseksualizaciji i lošem utjecaju na djecu, ističe da su čistoća i značenje djela u obradi teme, a ne u nedostatku odjeće. Umjetnička golotinja nije pornografija, već snažno sredstvo za istraživanje ljudske prirode, ranjivosti i ljepote, jednako vrijedno poput pejzaža ili mrtve prirode.
UbuWeb: Kultno mjesto za avangardnu umjetnost. Ovdje ćeš pronaći rijetke filmove, zvučne zapise i tekstove koje ne možeš naći nigdje drugdje – od nadrealizma do suvremenog konceptualizma. digitalni ekvivalent tajne knjižnice sakrivene u podrumu nekog pariškog muzeja – samo što je potpuno besplatna i dostupna svima. To nije samo “web stranica”, već masivni, neprofitni arhiv posvećen svemu što je radikalno, eksperimentalno i često potpuno neshvaćeno u “mainstream” kulturi.
Osnovao ga je 1996. Kenneth Goldsmith kao gerilski arhiv koji prkosi tržišnoj logici. To je riznica u kojoj Salvador Dalí, John Cage i Samuel Beckett koegzistiraju s opskurnim punk performansima i zaboravljenim manifestima. Tu su, primjerice, videi performansa Marine Abramović i Ulaya, tekstualne dokumente s vizualnom poezijom, razni povijesni dokumenti i slično. Njegova snaga leži u anti-komercijalizmu: nema reklama, pretplata ni algoritama. Sve je besplatno i dostupno, od zaboravljenih filmova francuskog novog vala do zvučne poezije dadaista. To nije samo baza podataka, već živi spomenik umjetničkoj slobodi koji čuva ono što bi “mainstream” internet, zbog autorskih prava ili čiste bizarnosti, odavno izbrisao.
Ovaj video donosi analizu slavnog remek-djela “Nighthawks” (Noćne ptice u baru) Edwarda Hoppera iz 1942. godine. Autor istražuje kako je Hopper, čovjek koji je i sam bio bolno sramežljiv i visok preko dva metra, uspio naslikati samu srž urbane otuđenosti. Priča otkriva da slika nije samo prikaz kasnonoćnog bara, već odraz Hopperova tjeskobnog braka s Jo, koja mu je bila jedini model, ali s kojom je često živio u eksplozivnoj tišini. Slika je dovršena samo nekoliko tjedana nakon napada na Pearl Harbor i ulaska Amerike u rat.
Iako Hopper nije slikao ratne scene, autor videa ističe da je opći osjećaj strepnje i užasa koji su Amerikanci tada osjećali “natopio” samu sliku. Video objašnjava majstorsku upotrebu svjetla – tada novonastalog neona – koje likove u baru zatvara poput “uzoraka u tegli”, bez vidljivih vrata za izlaz. Iako se godinama tragalo za stvarnom lokacijom bara u New Yorku, istina je da je on postojao samo u umjetnikovoj glavi, kao spoj sjećanja i filmskog utjecaja. Na kraju, video nas podsjeća da nas Hopperove slike zapravo tješe: pokazuju nam da u svom osjećaju usamljenosti – nismo sami. Great Art Explained
Google Arts & Culture je platforma koja surađuje s više od 2000 kulturnih institucija iz 80 zemalja. Njena najveća snaga je tehnologija ultra-visoke rezolucije (Gigapixel) koja omogućuje da vidite poteze kista jasnije nego u stvarnosti. Osim što nudi virtualne šetnje (Street View) kroz muzeje poput Louvrea ili dvorca Versailles, stranica koristi proširenu stvarnost (AR) kako bi projicirala remek-djela u vaš dnevni boravak. Uz edukativne igre i AI eksperimente, poput pretvaranja vašeg portreta u stil Van Gogha, Google je uspio učiniti visoku kulturu dostupnom, interaktivnom i beskrajno zabavnom svima.
Autistična umjetnica osvojila najprestižnije britansko priznanje i ispisala povijest
Povijest umjetnosti ujedno je povijest cenzure: od ikonoklazma i Michelangelova “krojača gaća” do uklanjanja Banksyjeva murala pred londonskim sudom. Razlozi se mijenjaju – vjera, država, moral, tržište – ali obrazac ostaje isti: ono što vrijeđa nije golotinja ni provokacija, nego izazov autoritetu. Primjeri, od Goye i Daumiera do Ai Weiweija i Serrana, pokazuju da današnje društvo jednako nervozno reagira na umjetnost kao i nekadašnja inkvizicija. Čak je i Muzej zabranjene umjetnosti u Barceloni zatvoren – ne zbog političkog pritiska, nego zbog štrajka radnika, paradoksalno potvrđujući da sloboda i kapital rijetko idu ruku pod ruku. tportal