Švicarska uvodi poreze i carinu za kupnju električnih automobila
Rast cijena goriva zbog napetosti na Bliskom istoku ponovno potiče raspravu o prelasku na električna vozila, no automobilska industrija prilagođava planove sporijoj potražnji. Dok proizvođači poput Renaulta, Tesle i Volkswagena ubrzavaju elektrifikaciju i ulažu milijarde u razvoj električnih modela, drugi poput Stellantisa, Volva i Forda usporavaju tranziciju i zadržavaju hibride. Tržište električnih vozila i dalje raste, ali sporije od očekivanja zbog viših cijena, nedostatne infrastrukture za punjenje i gospodarske neizvjesnosti. Proizvođači zato nastoje pronaći ravnotežu između klimatskih ciljeva i tržišne stvarnosti. Lider
Utrka za baterije s čvrstim elektrolitom ulazi u odlučujuću fazu: QuantumScape i Factorial Energy pokreću pilot-proizvodnje, a veliki proizvođači poput Toyote, BYD-a, Nissana i BMW-a najavljuju lansiranja između 2027. i 2030. godine. Ipak, zbog visokih troškova i ograničenih kapaciteta, prve količine bit će male i rezervirane za premium segmente. Masovnija proizvodnja očekuje se tek početkom sljedećeg desetljeća. Čvrste baterije obećavaju veći domet, brže punjenje i veću sigurnost, a analitičari predviđaju da bi oko 2035. mogle postati dominantna tehnologija, dok će se litij-ionske i natrij-ionske baterije pozicionirati u niže tržišne segmente. Revija HAK
Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index
lektrična vozila smanjuju emisije ispušnih plinova, ali troše gume brže zbog veće težine, što povećava zagađenje mikroplastikom. Gume sadrže stotine kemikalija, uključujući toksični 6PPD, čiju zamjenu industrija još nema. I dok proizvođači poput Michelina traže rješenja, jeftine gume s lošim rezultatima preplavljuju tržište. Novi materijali zasad su samo “drugačije loši”. Stručnjaci upozoravaju da bi čestice iz guma do 2050. mogle postati najveći izvor mikrozagađenja vodenih sustava. tportal
Putnici u električnim vozilima sve češće osjećaju mučninu zbog drugačije dinamike vožnje – trenutačnog ubrzanja i usporavanja regenerativnim kočenjem. Mozak, naviknut na zvukove i vibracije klasičnih automobila, gubi orijentaciju. Nedostatak prethodnog iskustva s takvim kretanjem otežava prilagodbu, sličnu onoj u bestežinskom stanju. Istraživanje sugerira da nije problem u vozilima, već u našem mozgu – i da ćemo se jednostavno morati naviknuti. Revija HAK
Jedan stručnjak tvrdi: Deset godina stari električni automobili su bezvrijedni
Mjesta Grünheide u Njemačkoj i dolina Jadra u Srbiji simboli su otpora protiv “zelene” eksploatacije pod krinkom elektromobilnosti. Aktivisti, uključujući Matthieua Hansena i Heidemarie Schroeder, upozoravaju na štetne posljedice rudarenja litija i gradnje Tesla Gigatvornice. Obećanja o radnim mjestima ostaju neispunjena, dok lokalne zajednice snose ekološke i društvene posljedice. Umjesto rješenja klimatskih problema, elektromobilnost postaje nova forma preseljenog zagađenja. DW
Meta-studija think tanka FÖS, naručena od Climate Alliance Germany, zaključuje da e-goriva nisu održiva zamjena za motore s unutarnjim izgaranjem zbog visokih troškova, ograničene dostupnosti i neučinkovitosti. Čak i uz subvencije, do 2035. neće biti dovoljno e-goriva za klimatske ciljeve. Prednost imaju električni automobili i javni prijevoz. E-goriva bi mogla imati ulogu u zračnom i pomorskom prometu, no njihova proizvodnja zasad je zanemariva. EU planira od 2035. dopustiti samo vozila bez emisija, ali e-goriva teško mogu ispuniti taj kriterij. Revija HAK
Prošle su godine službene vladine statistike pokazale da je gotovo 9 od 10 prodanih automobila bilo na električni pogon. Neupitno je da su veličina i bogatstvo Norveške pogodovali popularnosti električnih vozila. Ta zemlja ima samo 5,5 milijuna stanovnika i jedna je od najbogatijih na svijetu, zahvaljujući rezervama nafte – nakon Rusije, najvećima u Europi. Ipak, te činjenice nisu jedine zaslužne za postignuti napredak. Uspješno je podignuta svijest javnosti, a pripomogle su povoljne državne mjere. Norveška nije naplaćivala PDV ni carinske pristojbe na e-vozila. DW
Obojica su imali iskustva s električnim automobilima, Thomas Alva Edison ih je posjedovao nekoliko, a Henry Ford svake dvije godine kupovao novi Detroit Electric supruzi Clari, koja se odbijala voziti u njegovim bučnim i smrdljivim automobilima. Američke su novine još nekoliko godina najavljivale početak proizvodnje, a onda je priča potonula u zaborav. Po nekima, to je bilo zbog zavjere naftnog lobija i požara u Edisonovoj tvornici, no vjerojatnije je kako njegove nikal-željezne baterije nisu bile dorasle zadatku, pa se Ford ohladio od projekta. Nacional