Švicarska uvodi poreze i carinu za kupnju električnih automobila
Putnici u električnim vozilima sve češće osjećaju mučninu zbog drugačije dinamike vožnje – trenutačnog ubrzanja i usporavanja regenerativnim kočenjem. Mozak, naviknut na zvukove i vibracije klasičnih automobila, gubi orijentaciju. Nedostatak prethodnog iskustva s takvim kretanjem otežava prilagodbu, sličnu onoj u bestežinskom stanju. Istraživanje sugerira da nije problem u vozilima, već u našem mozgu – i da ćemo se jednostavno morati naviknuti. Revija HAK
Jedan stručnjak tvrdi: Deset godina stari električni automobili su bezvrijedni
Mjesta Grünheide u Njemačkoj i dolina Jadra u Srbiji simboli su otpora protiv “zelene” eksploatacije pod krinkom elektromobilnosti. Aktivisti, uključujući Matthieua Hansena i Heidemarie Schroeder, upozoravaju na štetne posljedice rudarenja litija i gradnje Tesla Gigatvornice. Obećanja o radnim mjestima ostaju neispunjena, dok lokalne zajednice snose ekološke i društvene posljedice. Umjesto rješenja klimatskih problema, elektromobilnost postaje nova forma preseljenog zagađenja. DW
Meta-studija think tanka FÖS, naručena od Climate Alliance Germany, zaključuje da e-goriva nisu održiva zamjena za motore s unutarnjim izgaranjem zbog visokih troškova, ograničene dostupnosti i neučinkovitosti. Čak i uz subvencije, do 2035. neće biti dovoljno e-goriva za klimatske ciljeve. Prednost imaju električni automobili i javni prijevoz. E-goriva bi mogla imati ulogu u zračnom i pomorskom prometu, no njihova proizvodnja zasad je zanemariva. EU planira od 2035. dopustiti samo vozila bez emisija, ali e-goriva teško mogu ispuniti taj kriterij. Revija HAK
Prošle su godine službene vladine statistike pokazale da je gotovo 9 od 10 prodanih automobila bilo na električni pogon. Neupitno je da su veličina i bogatstvo Norveške pogodovali popularnosti električnih vozila. Ta zemlja ima samo 5,5 milijuna stanovnika i jedna je od najbogatijih na svijetu, zahvaljujući rezervama nafte – nakon Rusije, najvećima u Europi. Ipak, te činjenice nisu jedine zaslužne za postignuti napredak. Uspješno je podignuta svijest javnosti, a pripomogle su povoljne državne mjere. Norveška nije naplaćivala PDV ni carinske pristojbe na e-vozila. DW
Obojica su imali iskustva s električnim automobilima, Thomas Alva Edison ih je posjedovao nekoliko, a Henry Ford svake dvije godine kupovao novi Detroit Electric supruzi Clari, koja se odbijala voziti u njegovim bučnim i smrdljivim automobilima. Američke su novine još nekoliko godina najavljivale početak proizvodnje, a onda je priča potonula u zaborav. Po nekima, to je bilo zbog zavjere naftnog lobija i požara u Edisonovoj tvornici, no vjerojatnije je kako njegove nikal-željezne baterije nisu bile dorasle zadatku, pa se Ford ohladio od projekta. Nacional
Aktualne Li-ion baterije koriste tekuće elektrolite s organskim materijalima te nose i opasnost od požara. Separatori koji se koriste za odvajanje elektroda također su skloni oštećenjima i mogu dovesti do kratkih spojeva, uzrokujući eksplozije. Poput konvencionalne Li-ion baterije, ova troslojna čvrsta polimerska baterija također se može koristiti u više sektora, od pametnih telefona, autoindustrije do velikih rješenja za pohranu energije. Karakteristike nove baterije su dekabromodifenil etan (DBDPE) s jedne strane, koji sprečava požar, a može ga i ugasiti ako do njega dođe, dok visoka koncentracija soli litij bis imida (LiTFSI) omogućuje brže kretanje litijevih iona. To pomaže poboljšati brzine prijenosa energije i spriječiti stvaranje dendrita u elektrolitu. Revija HAK
Električni automobili postaju ključni u borbi protiv klimatskih promjena, zahvaljujući smanjenju emisija stakleničkih plinova. Ipak, prepreke poput slabe infrastrukture za punjenje, visokih cijena i ekoloških izazova u proizvodnji baterija usporavaju njihovu masovnu upotrebu. Dok EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., još uvijek moramo riješiti pitanja poput dostupnosti punionica i reciklaže baterija kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal električnih vozila. Monitor
Električni automobili (EV) postaju sve popularniji u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. S obzirom na to da EU planira izbaciti motore s unutarnjim izgaranjem do 2035., električni automobili čine se kao ključno rješenje. Međutim, unatoč brojnim ekološkim prednostima, još uvijek postoji nekoliko izazova koji bi mogli usporiti tranziciju prema potpunoj elektrifikaciji vozila.
Jedna od glavnih prednosti EV-a je smanjenje emisija stakleničkih plinova. Korištenjem električne energije umjesto fosilnih goriva, EV-ovi mogu značajno smanjiti zagađenje zraka u gradovima, što poboljšava kvalitetu života stanovnika. Osim toga, kako se sve više energije dobiva iz obnovljivih izvora, EV-ovi postaju još ekološki prihvatljiviji.
Prema istraživanjima, vožnja električnog automobila može smanjiti emisiju CO2 za čak 50% u odnosu na benzinske ili dizelske motore, pod uvjetom da se električna energija proizvodi iz čistih izvora.
Iako je tehnologija napredovala, infrastruktura još uvijek kaska. Mreža javnih punionica nije dovoljno razvijena, osobito u ruralnim područjima. U nekim zemljama, vozači su i dalje suočeni s nedostatkom brzih punionica i dugim čekanjima za punjenje svojih vozila. To predstavlja značajan problem u zemljama poput Hrvatske, gdje je mreža punionica relativno oskudna.
Također, vrijeme punjenja EV-ova često je dulje u usporedbi s klasičnim točenjem goriva, što može obeshrabriti mnoge potencijalne kupce.
Unatoč subvencijama i poticajima, cijena električnih automobila još uvijek je viša u usporedbi s tradicionalnim vozilima. Iako dugoročno donose uštede na gorivu i održavanju, početna investicija može biti prepreka za mnoge ljude.
Međutim, cijene baterija – najskuplje komponente EV-a – postupno padaju, pa se očekuje da će do 2030. godine cijene električnih automobila biti znatno pristupačnije.
Unatoč ekološkim prednostima, električni automobili nisu potpuno bezgrešni. Proizvodnja baterija zahtijeva ogromne količine litija, kobalta i drugih rijetkih materijala, čija eksploatacija ima značajan utjecaj na okoliš. Osim toga, reciklaža baterija je još uvijek u povojima.
Dok EV-ovi smanjuju emisije tijekom vožnje, njihov cjelokupni utjecaj na okoliš ovisi o tome kako se proizvodi i zbrinjava energija i materijali potrebni za njihovu proizvodnju.
Električni automobili neosporno predstavljaju budućnost prijevoza i ključni su alat u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, kako bismo potpuno iskoristili njihov potencijal, potrebno je uložiti u infrastrukturu, smanjiti cijene i riješiti probleme vezane uz eksploataciju sirovina. Budućnost možda jest električna, ali put do nje je prepun izazova koje još uvijek moramo riješiti.
Automobilska industrija, koja zapošljava 14 milijuna ljudi i čini preko 7% BDP-a EU-a, suočava se s izazovima zbog sporije prodaje električnih vozila i konkurencije kineskih EV proizvođača. Europski zastupnici imaju podijeljena mišljenja o Zelenom planu: neki, poput Hildegard Bentele, traže fleksibilnost u smanjenju CO2, dok Sara Matthieu kritizira autoindustriju zbog nevoljkosti da zabrani motore s unutarnjim izgaranjem do 2035. Većina parlamentaraca ipak se slaže da je nužno zaštititi europsku industriju od subvencionirane strane konkurencije. Revija HAK