350.000 godišnje umre zbog onečišćene hrane - Monitor.hr
07.04.2015. (08:32)

Što unosimo u sebe?

350.000 godišnje umre zbog onečišćene hrane

Sigurnost hrane tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, 7. travnja, kojim Svjetska zdravstvena organizacija želi podići svijest o tom globalnom javnozdravstvenom pitanju svih sudionika u prehrambenom lancu. Zbog konzumiranja onečišćene hrane, procjenjuje se da je u svijetu 2010. godine umrlo 351.000 ljudi, a oboljelih je bilo 582 milijuna, pri čemu su više od 40 posto oboljelih bila djeca mlađa od pet godina. Najviše smrtnih slučajeva izazvalo je trovanje salmonelom, a najviše su bile pogođene afričke zemlje i jugoistočna Azija. HRT


Slične vijesti

08.12.2025. (07:00)

Kad si na listi, ali te nitko ne zove na večeru

TasteAtlas: Hrvatska visoko, ali bez jela u top 100

Svjetska enciklopedija jela i okusa objavila listu: Italija ponovno vodi kao najbolja kuhinja, a paragvajska juha Vori-Vori proglašena je najboljim jelom svijeta. Srbija je 12., a Hrvatska 18. s prosječnom ocjenom 4.35; najbolje ocijenjena hrvatska jela uključuju zagorske mlince, pašku janjetinu i slavonski kulen. Ni jedno hrvatsko jelo nije ušlo u top 100 jela. Istra je među najboljim food regijama (29.), a od gradova su u top 100 ušli Split (74.) i Zagreb (87.). Više na stranici TasteAtlas… Index

17.11.2025. (20:00)

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

12.11.2025. (19:00)

Vraća se više od bumeranga

Kobasice najčešće povučeni prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zbog bakterija

Prema podacima Državnog inspektorata, kobasice su u posljednje tri godine najčešće povlačeni prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj — čak 35 puta, najčešće zbog bakterija poput listerije i salmonele. Stručnjaci objašnjavaju da su fermentirane i sušene kobasice posebno rizične jer se proizvode od mljevenog mesa i često ne prolaze potpunu termičku obradu. Kontaminacija može nastati i zbog začina, aditiva ili loše higijene u procesu proizvodnje. Rizik postoji i kod industrijskih i domaćih proizvoda, a presudna je kontrola higijene i uvjeta proizvodnje. Velika škrtica za Jutarnji

09.11.2025. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

18.10.2025. (19:00)

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto.  O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

21.09.2025. (00:00)

Čuva tajne, ali ne i svježinu

Aluminijska folija nije najbolji izbor za čuvanje hrane

Iako praktična, aluminijska folija nije sigurna za dugotrajno skladištenje hrane. Ne stvara hermetičko brtvljenje, što omogućuje ulazak zraka i razvoj bakterija poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Također može kemijski reagirati s kiselom i slanom hranom, oslobađajući aluminij u jelo. Stručnjaci preporučuju korištenje hermetički zatvorenih posuda, brzo hlađenje hrane, označavanje datuma te pravilno podgrijavanje. Foliju koristite samo kratkoročno i nikako za vruću hranu. Ako sumnjate – bacite, a ne riskirajte trovanje. Index

14.09.2025. (18:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

12.09.2025. (01:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

26.07.2025. (20:00)

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug

23.07.2025. (12:00)

Normalno da mraviš kad ti je ionako sve fuj

GLP-1 lijekovi mijenjaju apetit – ali i okus: manje mesa, više brokule

Lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara ne djeluju samo na osjećaj gladi – mijenjaju i okus hrane. Pacijenti diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, prijavljuju da im postaju odbojni meso, jaja, pržena i slatka hrana, dok rastu preferencije za voće i povrće. Znanstvenici vjeruju da GLP-1 agonisti utječu na mozak, okusne pupoljke i sustav nagrađivanja, smanjujući emocionalnu povezanost s hranom. Studije potvrđuju pad kalorijskog unosa i promjene u prehrambenom ponašanju – što bi mogao biti ključ njihove uspješnosti u mršavljenju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.