Abdominalna mast je opasnija za razvoj raka nego što se mislilo - Monitor.hr
16.08. (16:00)

Abdominalna mast je opasnija za razvoj raka nego što se mislilo

Nova studija Njemačkog centra za istraživanje raka (DKFZ) otkriva da bi prekomjerna težina mogla biti odgovorna za do 11,5% slučajeva raka, što je znatno više od prijašnjih procjena (2–8%). Prethodna istraživanja podcijenila su rizik jer je sam razvoj raka često uzrokovao gubitak težine prije dijagnoze, ali i zbog oslanjanja na BMI. Nova analiza prati opseg struka i omjer struka i bokova: nakupljena abdominalna mast djeluje poput žlijezde, luči adipokine i potiče kronične upale te rast tumora. Žene su posebno ugrožene zbog utjecaja masnog tkiva na hormone poput estrogena. Prevencija pretilosti ključna je za prevenciju raka. DW


Slične vijesti

03.03. (07:37)

Oko 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu

31.01. (13:00)

Imamo frižider, nemamo plan

Prehrana, otpad i zdravlje: cijena loših navika

Suvremena prehrana sve se više udaljava od kuhanja i umjerenosti, a posljedice su vidljive u rastu otpada, zdravstvenih problema i opterećenju okoliša. U Hrvatskoj se godišnje po stanovniku baci oko 72 kilograma hrane, dok trećina ukupno proizvedene hrane završi u otpadu. Istodobno, Hrvatska je pri vrhu Europe po pretilosti, a velik dio ljudi s probavnim tegobama nema dijagnozu. Stručnjaci ističu da rješenje nije u radikalnim promjenama, već u svjesnijem planiranju, kupnji i odnosu prema hrani kao dijelu održivog načina života. HRT

18.01. (16:00)

Injekcija radi dok traje pretplata

Nakon prestanka GLP-1 terapije kilogrami se u pravilu vraćaju

Metaanaliza 37 studija objavljena u The BMJ pokazuje da je povrat tjelesne mase nakon prestanka GLP-1 terapije očekivan, a ne izniman ishod. Prosječna brzina povratka iznosi oko 0,4 kg mjesečno, dok se kod semaglutida i tirzepatida penje na oko 0,8 kg, uz gubitak većine metaboličkih koristi unutar 1–2 godine. U usporedbi s bihevioralnim programima, lijekovi donose veći početni učinak, ali i višestruko brži povrat težine. Zaključak je jasan: bez dugotrajne primjene ili plana održavanja, GLP-1 terapija nije trajno rješenje nego privremena farmakološka pomoć. Igor Berecki za Bug

13.01. (23:00)

Mozak je preuzeo kuhinju

GLP-1 revolucija: kako tableta mijenja odnos prema hrani

Hrvatska je zemlja debelih ljudi. Jedan, i to veći dio, debeo je zbog toga što nema novca da se zdravo hrani. Drugi su debeli jer nemaju vremena da kuhaju pa jedu što stignu. Treći su pak debeli jer jedu po banketima, službenim ručcima i marendama i nemaju vremena da se bave trčanjem, planinarenjem ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću. Istovremeno, djeca idu u školu bez doručka, ali s malim džeparcem za pecivo u obližnjem dućanu. Pecivo po pecivo, prehrana bez dovoljno povrća i proteina, mobitel umjesto sporta i kretanja, i eto okruglaste dječice po školama. Ozempic smanjuje apetit i stalno razmišljanje o hrani, što je problem kod mnogih pretilih osoba.

Optimist bi pomislio da se nakon nekoliko injekcija i postizanja željene težine s tretmanom može prestati, a pesimist bi odmah znao da to nije tako. Da bi se zadržali efekti ovih lijekova, terapija se ne smije prekidati. Drugim riječima, trebaju se uzimati čitav život. Zbog toga se ljudima koji nisu pretili, ali su debeli, preporuča promjena životnih navika u smjeru zdrave, umjerene prehrane kombinirane s mnogo fizičke aktivnosti. Upornim držanjem tih mjera oni će se naviknuti na nov režim života i moći će bez napora i patnje nastaviti s njim. Ali velik gubitak težine u kratkom vremenu nosi sa sobom i neke posljedice. Milorad Milun za Novosti

04.01. (18:00)

Bez plana B, vaga se osveti

Osobe koje koriste Ozempic mogu razviti ovisnost o ovom lijeku

Nakon prestanka terapije osjećaj gladi vraća još jači, a s njim i neželjeni kilogrami, što upućuje na to da bi pacijenti mogli razviti doživotnu ovisnost o ovim popularnim injekcijama, piše Futurism. Ovakva iskustva potvrđuju i istraživanja koja pokazuju da pacijenti nakon prestanka uzimanja lijeka često vrate velik dio izgubljene težine. To implicira da će mnogi korisnici svoju pretilost morati tretirati kao kronično stanje koje zahtijeva doživotnu terapiju. no, ključno je da pacijenti imaju “izlaznu strategiju” koja uključuje usvajanje zdravijih životnih navika još dok su na terapiji. Takve promjene mogu pomoći u održavanju postignute težine i nakon prestanka uzimanja lijekova. Index

27.10.2025. (00:00)

Porcija tuđeg mišljenja kojeg nismo naručili

Život s predrasudama: Vedrana Pribičević o borbi s kilogramima i okrutnošću društva

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević godinama trpi uvrede i prijetnje zbog pretilosti, čak i na radnom mjestu. Iako je svjesna zdravstvenih rizika, ističe da ljudi ne bi smjeli nametati tuđa rješenja. Od djetinjstva se bori s neshvaćanjem liječnika i društvenim stigmatiziranjem, a psihičke posljedice bile su teške. Prekretnica su joj postali susreti na bazenu s ljudima koji su joj pružili podršku i poštovanje. Danas otvoreno govori o predrasudama i važnosti empatije prema onima koji žive s prekomjernom težinom. HRT

09.09.2025. (09:00)

Kad farmacija radi posao javnog zdravstva, a ministarstvo objašnjava da je to samo edukacija

Ozempic: od lijeka za dijabetes do nacionalnog programa mršavljenja bez odluke države

Osim što rješavaju važno pitanje prošlog i ovog stoljeća, kako bez dosad nužne muke prilagoditi tijelo društvenim idealima, ovi lijekovi legitimiraju ideju da tržište samo sebe regulira kroz inovacije, a ne kroz demokratske ili javnozdravstvene odluke. Riječju, da farmakologija može popraviti kapitalizam. Bavimo se, međutim, prozaičnim pitanjem: Kako je Ozempic, kao lijek namijenjen liječenju dijabetesa tipa 2, u Hrvatskoj u rekordnom roku postao hit? Industrija je djelovala na dvije razine, prvo kroz masovno medijsko skriveno reklamiranje off–label upotrebe u liječenju debljine, koja u Hrvatskoj u okviru obaveznog zdravstvenog osiguranja nije dopuštena. Država se u to uklopila zauzimanjem licemjernog stava: istovremeno zadržavajući liječenje debljine u domeni privatnog zdravstva i zatvaranjem očiju pred očito raširenom off–label upotrebom u toj sferi.

Cijeli sadržaj nedvojbeno upućuje na to da debljina nije posljedica načina života, pa stoga u domeni socijalne medicine, nego neurokemijskih procesa kojih se ne treba stidjeti i koji se, srećom, mogu farmakološki riješiti. Stoga je najbolje da se oni koji žele smršavjeti obrate liječnicima koji će to, očito, osigurati. Mnogi od njih rade u javnom sektoru, najčešće kao liječnici obiteljske medicine. Nataša Škaričić za Novosti

22.07.2025. (14:00)

Debljina izlazi iz ormara – s punom znanstvenom biografijom

Pretilost na 11 načina: nova genetika briše stari kalup

Nova genetska studija otkriva da pretilost nije jedno stanje, već najmanje jedanaest različitih bioloških endotipova – od hormonalnih i imunosnih poremećaja do razlika u inzulinskoj regulaciji. Analizom podataka više od dva milijuna ljudi, znanstvenici su identificirali 743 genetske regije povezane s debljinom. Ovakav pristup otvara put personaliziranim terapijama i ruši stereotipe o pretilosti kao isključivoj posljedici loših navika. Umjesto jedne dijagnoze za sve, medicina se sve više okreće nijansiranom razumijevanju – jer isti kilogrami mogu imati vrlo različite korijene. Igor Berecki za Bug

12.01.2025. (11:00)

Tableta umjesto teretane

Inovativni lijekovi za pretilost: manje nuspojava, veći uspjeh

Farmaceutska industrija intenzivno razvija nove lijekove za mršavljenje, s ciljem smanjenja nuspojava i povećanja učinkovitosti. Popularni lijekovi poput Ozempica i Wegovyja, temeljeni na GLP-1 agonistima, iako učinkoviti, izazivaju mučninu i gubitak mišićne mase. Nova generacija lijekova, poput onih koji ciljaju receptor NK2R, obećava značajno smanjenje tjelesne težine bez neugodnih nuspojava. Prema studijama, ovi lijekovi mogu smanjiti težinu za 10 do 25 posto godišnje, otvarajući vrata novim terapijama za milijune pretilih i dijabetičara. Lider

22.04.2024. (21:00)

Probaj, ništa loše ti se neće dogoditi

Povremeni post – pomaže u mršavljenju te mijenja moždane funkcije

Pretilost je globalni zdravstveni problem, a prema WHO, više od 1.9 milijardi odraslih osoba u svijetu ima prekomjernu tjelesnu težinu, a više od 650 milijuna je pretilo. Znanstvenici posljednjih godina sve više istražuju dijetu popularnu pod nazivom povremeni post (intermittent fasting). Povremeni post je prehrambeni režim u kojem se razdoblja posta i unosa hrane izmjenjuju na razne načine. Istraživanje provedeno tijekom 62 dana na 25 dobrovoljaca s dijagnozom pretilosti je pokazalo da povremeni post pomaže u mršavljenju te mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom. Najzanimljivije je što su se promjene u moždanoj aktivnosti odigrale u regijama koje su važne u regulaciji apetita i ovisnosti. Znanstvenici smatraju da bi specifičan utjecaj na određene dijelove mozga mogao biti koristan u kontroli unosa hrane. (Index)