Agrokor 11. najveća tvrtka u srednjoj Europi, još 12 hrvatskih u 500 najvećih

Agrokor je 11. na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi, a sve skupa 13 hrvatskih tvrtki našlo se na listi konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. Zauzevši 1. mjesto među hrvatskim i 1. mjesto među tvrtkama regije, te napredujući s 22. na 11. mjesto na listi 500 srednjoeuropskih tvrtki najbolji plasman i ove godine pripao je Agrokor Grupi s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje. Procjenjuje se da će konsolidirana grupa na godišnjoj razini generirati u idućim godinama preko 7 milijardi eura prihoda što bi Agrokor svrstalo u top 10 Srednje Europe. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka popela se za jedno mjesto te se pozicionirala na 11. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje zauzevši 21. mjesto.

Poljaci i dalje vode – prvi je PKN Orlen

Unatoč značajnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici. Najveća kompanija Srednje Europe i dalje je poljska naftna tvrtka PKN Orlen s 21,1 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 13,3 milijardi eura prihoda, dok je na trećoj poziciji i dalje češka Škoda (11,5 milijardi eura). Poljske tvrtke su nastavile dominirati Deloitteovom ljestvicom 500 najvećih te čine više od jedne trećine ukupnog broja tvrtki koje su se ove godine uvrstile na ljestvicu.

40 ex-Yu tvrtki

Na listu 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi ove se godine plasiralo 40 tvrtki iz Adria regije od kojih je sedam novih i četiri manje nego 2014. Među sedam novih tvrtki na ovogodišnjoj ljestvici nalaze se: HSE Group, Mercator-S, JP Srbijagas, Zagrebački holding, Nelt Co., Podravka te Lidl Croatia. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (17) iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 13 tvrtki te Srbija sa 7. Za razliku od prošle godine, kada je imala 4 predstavnika na listi, BiH ih ove godine bilježi 2, a Makedonija 1.

Tri najveće tvrtke iz Adria regije ove su godine Agrokor grupa s ostvarenih 6,4 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 3,8 milijardi eura prihoda i Mercator grupa koja je lani ostvarila 2,6 milijardi eura prihoda. INA je zabilježila pad prihoda od 20% zbog niže prodaje prirodnog plina i ukupno niže prodaje naftnih derivata i pada cijena derivata te je 2015. završila na 4. mjestu u regiji i 53. na ukupnoj listi.

Hrvatske tvrtke na listi i ove godine dolaze uglavnom iz energetskog sektora (4) te iz potrošačkog sektora i transporta (7). Za Agrokorom na 11. i Inom na 53. mjestu ove godine slijedi Konzum, koji se našao na 91. mjestu. Za njima slijede HEP (93.), Roglić Group (143.), T-HT Group (232.), HEP-Operator (244.), Atlantic Grupa (312.), Adris Grupa (318.), Petrol Croatia (358.), Zagrebački holding (451.), Podravka (477.), Lidl Croatia (484.). U odnosu na prošlogodišnju godinu, Podravka je s 496 milijuna eura prihoda u 2015. ove godine ušla u društvo 500 najvećih Srednje Europe. Uz Podravku treba istaknuti i Lidl Croatia koji se s rastom prihoda od 13,1% uvrstio na 484. mjesto ljestvice.

Najveća banka – poljski PKO BP

Osim liste 500 najvećih tvrtki, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava. Kao i prošle godine, prvo mjesto i dalje pripada poljskoj PKO BP bank uz rast ukupne aktive od 7,4% u odnosu na 2014. godinu. Od hrvatskih banaka Zagrebačka banka zabilježila je najveći rast aktive (6,9%) u odnosu na prethodnu godinu te se pozicionirala na 11. mjestu s imovinom od 16,8 milijardi eura. Prethodnih su godina Hrvatska i Slovenija imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, dok su posljednje četiri godine na listu ušle samo četiri. Privredna banka Zagreb je na 25. mjestu s imovinom od 10,3 milijardi eura, Erste banka na 31. mjestu s imovinom od 8,9 milijardi eura, dok se iz Slovenije NLB Group plasirala na 19. mjesto, s imovinom od 11,8 milijardi eura.

Najveći osiguravatelj – opet Poljaci

Među osiguravateljima već petu godinu za redom nije bilo značajnijih promjena u strukturi najvećih igrača. Na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih 4,4 milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Što se tiče osiguravatelja iz Hrvatske, najbolji plasman i dalje ima Croatia osiguranje na 21. mjestu regionalne ljestvice s ostvarenih 388,5 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije, a slijedi ga Allianz Zagreb koji je ove godine 49. na listi s 155,8 milijuna eura ukupne bruto zaračunate premije.

Na trenutnu sliku donekle utječu nepovoljni rezultati tvrtki iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena. Nasuprot tome, tvrtke iz sektora proizvodnje ostvarile su visoki rast od 7,4%, kao i one iz potrošačkog sektora i transporta, kod kojih je rast iznosio 4,1%. Izrazito brzi rast prihoda u sektoru proizvodnje najvećim dijelom je posljedica rasta automobilske industrije s prosječnim povećanjem prihoda od 12,9%. Dva su sektora s izostankom većeg rasta posljednjih godina pokazala ohrabrujuće znakove. Tako je najveće povećanje prihoda, koje doseže čak 19%, zabilježeno u građevinarstvu. Znanost života i zdravstvo također bilježe povećanje prihoda uz srednju vrijednost od 5,7% u 2015. godini.

Loš početak 2016.

Podaci za prvo tromjesečje 2016. godine govore o mogućem zaustavljanju uglavnom pozitivnih kretanja zabilježenih 2015. godine, s obzirom na prosječan pad prihoda u prvom tromjesečju 2016. godine od 3,3 posto, izraženo u eurima. „Promatrajući ukupnu sliku koju pruža analiza ovogodišnje rang-ljestvice, može se zaključiti da je 2015. godina bila relativno dobra godina za najveće srednjoeuropske tvrtke“, naglašava Marina Tonžetić iz Deloittea. „Ipak, tromjesečni rezultati i makroekonomski podaci govore o blagom padu entuzijazma. No, valja naglasiti da prvo tromjesečje nije uvijek točan pokazatelj za cijelu godinu.“

Sve tvrtke uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 685 milijardi eura prihoda, što je povećanje od 1,7% u odnosu na lanjskih 682 milijardi eura. Da bi se uvrstile na ovu listu, tvrtke su trebale ostvariti minimalni prag od 473 milijuna eura (3% više nego protekle godine) koliko iznosi prihod 500-te rangirane kompanije.

Agrokor

Super biznis! Bilo bi šteta da se sad to... hm... nekome dalje proda?

Fortenova odlučila: Podravka preuzima Belje, PIK i Vupik

Podravka preuzima Fortenovin agrar, objavljeno je u petak na Zagrebačkoj burzi. Podravka je pozvana u finalizaciju pregovora o kupnji poljoprivrednih kompanija Fortenova grupe kao preferirani partner. Sukladno tome, Podravka i Fortenova grupa potpisale su Ugovor o ekskluzivnosti kojim se potvrđuje da je Podravka preferirani partner, a temeljem kojeg će Podravka uplatiti i 15 milijuna eura pologa za ovo preuzimanje. Dovršetak procesa prodaje uslijedit će nakon dodatnih pregovora i usuglašavanja kupoprodajnog ugovora te dobivanja svih potrebnih odobrenja regulatornih tijela u Hrvatskoj i regiji. Danica, Poslovni

Agrokor Fortenova Podravka

Kad misliš da ne može gore, oni te još jednom iznenade

Krušelj: Megaafera oko Agrokora prema kojoj se poznate malverzacije vezane uz plin čine gotovo beznačajnima

Oborena optužnica protiv bivšeg privatnog vlasnika najveće hrvatske tvrtke znači da bi mu država zbog pravno neutemeljenog oduzimanja vlasništva mogla keširati odštetu od fantastičnih sedam milijardi eura. Takva je cifra u kontekstu posljedica neke sudskog spora nezapamćena u hrvatskoj povijesti i mogla bi u najdoslovnijem smislu dovesti do državnog bankrota. Time se sudbina i materijalni status svakog od nas običnih građana dovodi u pitanje, jer su ugroženi svi državni projekti i transferi, plaće državnom i javnom sektoru te mirovine. Jednom riječju, zastrašujuće. Riječ je o neviđenoj blamaži ionako problematičnog DORH-a, glavna je državna odvjetnica dozvolila nelegalno vještačenje, i to osobi iz KPMG koja za to nije ni kvalificirana. Posljedica je toga i aktualiziranje ‘afere Borg’, s obzirom da su savjetnici za svoje problematične usluge oko ‘lexa Agrokor’ iz tvrtke izvukli jednako tako glavobolnih dvjestotinjak milijuna tadašnjih kuna. Premijer Plenković, koji ih je angažirao i po osobnoj liniji, našao se u novim nevoljama, većim i od ionako impozantnih dosadašnjih. Željko Krušelj za Glas Podravine komentira nekoliko afera koje su se dogodile u samo nekoliko dana.

Agrokor Željko Krušelj

Umjesto na sudu, mogli su se susretati na otvorenjima novih tvornica

Šajatović: Vlada i krupni poduzetnici trebaju transparentno razgovarati

U cijeloj priči nema nevinih. Ivica Todorić nikad neće priznati da je razvijajući Agrokor pristao igrati iznimno rizičnu utakmicu. Bio je najambiciozniji poduzetnik u Hrvatskoj i jedan od tri najambicioznija u regiji. U akvizicije i modernizacije išao je s velikim iznosima posuđenog novca. Agrokor je širenje financirao uz dvoznamenkaste godišnje kamatne stope. Kad se tijek novca zakomplicirao, dogodili su se rubno prihvatljivi odnosi s dobavljačima. Da se s Ivicom Todorićem razgovaralo i usklađivalo u desetljeću prije kobne 2017., ili bi mu se pomoglo da ima nerizične financije ili bi ga se na neki način prikočilo. Bilo bi bolje za obje strane. Ekipi iz Banskih dvora ne može se oprostiti to što su oni koji su pisali lex Agrokor poslije na konzultantskim poslovima, u provođenju izvanrednog zakona, naplatili stotine milijuna kuna. Tako je državna intervencija trajno kompromitirana i bit će veliko iznenađenje ako u nekom trenutku politički i pravno ne dođe na naplatu većini aktera. Miodrag Šajatović pojašnjava za Lider.

Agrokor kolumne Miodrag Šajatović

Tko se zadnji smije naslađe se smije

Klauški: Slavlje Ivice Todorića pokazuje da se Hrvatska koprca između korupcije i nekompetencije

Ivica Todorić slavi svoju veliku pobjedu. Ali to je kao udarac na prazan gol. Svaka velika zvjerka, izrasla u političkoj ili ekonomskoj džungli u modernoj Hrvatskoj, mogla je biti sigurna da će u jednom trenutku, na jednom koraku, u jednoj fazi, na jednoj karici pravosudnog lanca, čitav proces puknuti i procedura se slomiti… Paradoksalno, u državi koja bi bila očišćena od korupcije i čije bi pravosuđe bilo kompetentno, a što Ivica Todorić svojim izjavama neizravno zaziva, upravo bi on najteže opstao. Ovako, slavi pobjedu pravne države u državi za koju je govorio da je pod utjecajem političke korupcije. A dok on slavi, hrvatski građani očajavaju. Piše Tomislav Klauški za 24 sata

Agrokor Ivica Todorić kolumne Tomislav Klauški

To je tako kad si se namjerio na Gazdu

Ključan dokaz protiv Todorića izuzet iz suđenja o Agrokoru

Knjigovodstveno-financijsko vještačenje Ismeta Kamala iz KPMG-a Poljska, koje predstavlja ključni dokaz protiv bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i ostalih osumnjičenih, izbačeno je iz spisa. Vještačenje je plaćeno čak 1.3 milijuna eura, što ga čini najskupljim u hrvatskoj povijesti, a sada je definitivno proglašeno nezakonitim, zato što ga je djelomično sastavljao i sam Kamal. Naručeno vještačenje trebalo se odnositi samo na zaključak, a ne donijeti cijeli nalaz i mišljenje. Osim toga, tvrtka je u sukobu interesa jer je istovremeno radila za izvanrednu upravu Agrokora, odnosno za vladu, kao i za samog Todorića. Index

Agrokor Ivica Todorić

Sad se pravdaj kako znaš i umiješ

Priča o Todoriću je postala ozbiljna. Od Hrvatske bi mogao dobiti 7 milijardi eura

Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske, a ako Hrvatska izgubi taj spor, novac bi se uplaćivao direktno iz proračuna. Na tom istom sudu Hrvatska je nedavno izgubila spor protiv mađarskog MOL-a. Todorić tužbu nije podnio kao fizička osoba, već su to učinile njegove nizozemske tvrtke Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., preko kojih je držao Agrokor. Tužba počiva na tezi da su ove dvije strane tvrtke bile prisiljene prenijeti kontrolu nad Agrokorom na državu te im je time nezakonito oduzeto ulaganje. Na to ih je prisilila hrvatska država svojim odlukama u vrijeme kada je vlada HDZ-ovog šefa Andreja Plenkovića rješavala krizu u Agrokoru. Za sada nije poznato koliko bi točno mogao trajati ovaj postupak, no sigurno će trajati nekoliko godina. U svakom slučaju, odluka arbitražnog suda bit će obvezujuća i konačna kako za tužitelja Todorića, tako i za tuženika Hrvatsku, a gubitnička strana nema pravo žalbe na presudu. Index

Agrokor Ilko Ćimić Ivica Todorić

Mi ovdje, istina, odavno znamo da nam je vlast nesposobna

Ante Tomić: DORH se opet obrukao: Mogli su dobiti jednako nezakonito vještačenje Agrokora i po nižoj cijeni

Dokument koji je Ismet Kamal Državnom odvjetništvu napravio za više od osam i po milijuna kuna mnogi bi ovdje, uvjeren sam, daleko manje naplatili. Na primjer, Feđa Klarić, fotoreporter Slobodne Dalmacije, ima puno vremena otkako je prije nekoliko godina otišao u penziju. On bi mogao jednako beskorisno vještačiti “Agrokor” za tri milijuna, a našlo bi se možda i jeftinijih. Mnogo bi zubara, mesara, postolara i piljara koji prodaju špinat i batate pristalo po nižoj cijeni zakurac istraživati Todorićev kriminal. Čak bih i ja, koji ne vladam sa sve četiri temeljne računske operacije, za koju stotinu hiljada znao napisati vještačenje koje će Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu proglasiti nezakonitim dokazom. Slobodna

Agrokor Ante Tomić blog Ismet Kamal

Zemlja miruje

Lijepa para od ugara

U 2020. u Hrvatskoj je pod ugarom bilo 28.865 hektara zemlje, od čega oko 82 posto u sustavu poticaja. Zemlja na ugaru zapravo je zemlja koja miruje, radi se o obradivom zemljištu na kojem nema poljoprivredne proizvodnje, ali se za njega, iz ekoloških razloga, posljednjih godina mogu dobiti poticaji. Zanimljivo je da je jedan od najvećih korisnika tih poticaja Belje plus, s 211 hektara zemlje pod ugarom. Belje plus (dio Fortenova grupe) lani je ostvarilo pravo na 100.731.629 kuna potpora, od čega je u kategoriji Plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (mjeru u koju spada zemlja na ugaru) ostvarilo pravo na 19.832.466 kuna potpora. Novosti…

Agrokor Belje Fortenova poljoprivreda poticaji ugar

Nadmudrivanje s Gazdom? Neće proći

Todorić kreće u rat s ‘izdajnikom’ Marićem – dokazivat će da je borgovcima pomogao da mu otmu firmu

Todorić smatra da postoji puno dublja pozadina Marićeva angažmana oko Agrokora te da su Vlada i skupina Borg preko Marića izvlačili tajne informacije iz Agrokora. Iako je kaznenu prijavu protiv Marića prvi put najavio na svom Facebook profilu prije četiri mjeseca, u kolovozu 2021., Todorić je za podnošenje kaznene prijave čekao, po vlastitom uvjerenju, pravi trenutak. Nacional je u posjedu mailova u kojima su bili opisani mogući scenariji za “micanje” Todorića iz uprave Agrokora. Glavna teza koju broker Korunić u njima nastoji provući je da će situacija oko Agrokora srušiti cijenu državnih obveznica, i to direktno upućeno Mariću. Todorić to smatra krunskim dokazom za kriminal ministra Marića. Nacional

afera Borg Agrokor Ivica Todorić Zdravko Marić

Milijardu na sat

Slovenija oduzela sve dionice Mercatora bivšem Agrokoru, po modelu prometnih kazni

Slovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja privremeno je Fortenovi, bivšem Agrokoru, zaplijenila sve dionice Mercatora, zbog ranije odluke da Fortenova plati kaznu od skoro 54 milijuna eura zbog neprijavljivanja koncentracije kada je Ivica Todorić kupio malu tvrtku za vodu u Sloveniji. Kažu iz Fortenove da je “odluka donesena bez suda, a pozivajući se na zakon o prometnim prekršajima kojim se kažnjavaju fizičke osobe koje nisu iz Slovenije. U tim slučajevima se strancima plijene vozačka ili automobil dok ne plate kaznu kako se ne bi skrio ili pobjegao. Pravni subjekt koji posluje u Sloveniji ne može se ni skriti ni pobjeći”. Mercator trenutno vrijedi 140 milijuna eura. 24 sata…

Agrokor Fortenova Mercator