American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima - Monitor.hr
29.02.2024. (18:00)

Ako treba, podcrtat će da bude jasnije

American Fiction: Zanimljiva i kompleksna satira o američkim rasnim odnosima

Film koji kroz situaciju na književnoj sceni opisuje složenost američkih rasnih odnosa i koliko je odnos prema crncima uvijek definiran bijelcima pametan je, zabavan i zanimljiv, a bio bi to još više da se u nekim aspektima ne boji svoje složenosti i suptilnosti. Duboko ukorijenjena, sistemska američka diskriminacija i distanca prema crncima u slučaju takvih kao da nema interesa za njihov glas. Kao da ih američko društvo smatra svojim ‘dosadnim uspjehom’  – nedovoljno ‘posebnim’ da bi išta imali reći o iskustvu takvih crnaca u Americi. Everett i u filmu Jefferson, međutim, naglašavaju poantu koja je i najliberalnijem Amerikancu, čini se, nejasna. I takvi crnci imaju svoje ‘crnačko iskustvo’. Zrinka Pavlić za tportal.


Slične vijesti

Danas (11:00)

Kako je počeo rat u mojoj školi

Gospodin Nitko protiv Putina: Istina kao prva žrtva rata i diktature

Film “Gospodin Nitko protiv Putina” dokumentira hrabar čin Pavela Talankina, koji je riskirajući život snimio indoktrinaciju i militarizaciju ruskog društva tijekom agresije na Ukrajinu. Talankin, nekadašnji školski djelatnik, bilježi pretvaranje obrazovanja u alat propagande prije bijega iz Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu mijenja vid Talankinovog posla: umjesto kreativnih i bezbolnih snimanja filmova i drugog umjetničkog izražavanja, Talankin biva prisiljen snimati kako nastavnici indoktriniraju djecu, kao i skupove podrške agresiji na Ukrajinu, čemu se kategorički protivio. Koliko god proputinovski nastavnik u Prvoj osnovnoj školi u Karabašu djelovao groteskno, toliko je mučna pomisao da nemalo takvih ima i u hrvatskom školskom sustavu koji natežu učenicima slična razmišljanja kao i dotični nesretnik, s drugim predznakom, ali ostalo je vrlo slično, kažu na Ravno do dna

Jučer (00:00)

Fikcija zabavna kao i stvarnost

Mag iz Kremlja: Putin na filmu ispao kao negativac iz serijala o Bondu. Hoće li tako i završiti?

I dok film, kao i roman, prikazuje Baranova, zamišljenu inačicu Surkova, kao osobu naoko blage ćudi, smirenoga načina komuniciranja, ali zato krajnje lukavu, pritajeno okrutnu te sposobnu formulirati nekoliko poteza unaprijed, Putin u ‘Magu iz Kremlja’ djeluje gotovo kao glavni negativac iz filmova o Bondu, čak na rubu karikature. Tako je stalno namrgođen, nepovjerljiv, zarobljen u vlastitom poimanju politike kao gladijatorske arene te frustriran zbog sunovrata Rusije u 1990-ima u drugorazrednu silu razočaranih i besperspektivnih stanovnika. Film je neprijeporno politički upečatljiv jer sve poznate činjenice, kao i niz manje poznatih, ali i one nepoznate o Vladimiru Putinu te o njegovu najvažnijem savjetniku kronološki i dramaturški spaja u koherentnu cjelinu. Ipak, toj se cjelini mogu prigovoriti svojevrsna shemičnost i dvodimenzionalnost jer ono privatno i ono političko u priči međusobno djeluju distancirano, a sam je lik Baranova odveć eteričan za prilike u kojima se profilirao. Boško Picula za tportal

Prekjučer (13:00)

Jaganjci su utihnuli, a ona se i dalje bavi misterijima

Skriveni dragulj u kinima: Jodie Foster u francuskom misterioznom trileru

Francuski film A Private Life (Vie privée), redateljice Rebecce Zlotowski, jedno je od zapaženijih europskih filmskih ostvarenja iz 2025. godine, a nedavno je stigao u domaća kina. Riječ je o misterioznom trileru koji spaja psihološku dramu s elementima napetosti u stilu klasičnih whodunit priča, ali s naglaskom na unutarnji svijet glavne junakinje. U središtu filma nalazi se Jodie Foster, koja ovdje nosi gotovo cijelu priču i još jednom potvrđuje zašto je i dalje jedna od najcjenjenijih glumica današnjice. Više na Journalu.

29.03. (20:00)

Baš kakav nam i treba

‘Projekt Spasitelj’: Filmski hit godine je pametan, topao, smiješan i pomalo blesav

Izrazito simpatičan znanstveno-fantastični spektakl nosi sva dobra i ne tako dobra obilježja filmova ovog zabavnog dvojca – pametan je, duhovit, ima dobru priču i likove, ali je i pomalo okrenut mlađoj publici i manje ozbiljnim očekivanjima. Što uopće nije loše. Film o smaku svijeta koji vas, usprkos svemu, želi malo razveseliti. Kao da vam netko, dok propadate kroz egzistencijalni bunar bez dna, tutne u ruke dekicu, šalicu čaja i kaže: ‘Dobro, grozno je, ali ajde da to ipak riješimo kao ljudi.’ Zrinka Pavlić za tportal…

28.03. (19:00)

Pripremite maramice

Train Dreams: Lak i lijep film o teškom i tužnom životu

Netflixov hit-film lijepa je, nježna i tužna priča o životu jednog usamljenog čovjeka u turbulentno doba ranog dvadesetog stoljeća, ali daleko od svih zbivanja – među drvećem, životinjama i kraj dvije tekućice – rijeke i željezničke pruge. Clint Bentley pri adaptiranju je ove novele Denisa Johnsona iz 2011. godine pokazao laku redateljsku ruku i talent da jedan mali ljudski život, proživljen u jednom od najturbulentnijih razdoblja u ljudskoj povijesti – prikaže istodobno epski i lirski, emotivno i promišljeno. Daleko od svih zbivanja, ratova, historijskih prevrata, tehnoloških revolucija i društvenih previranja, njegov je junak – kojeg s dirljivom suptilnošću glumi sjajan Joel Edgerton – proživio svoju osobnu verziju tog promjenjivog i turbulentnog stoljeća, uzdižući se, tonući i mireći se sa životom koji prolazi tako brzo, toliko je pun tuge i samoće, a ipak te povezuje s nečim većim od sebe samoga.. Zrinka Pavlić za tportal. Bio je nominiran za 4 Oscara, nije dobio nijedan. Još jedan osvrt na Journalu.

17.03. (00:00)

Gosling u cipelama Brucea Willisa

Project Hail Mary: Ryan Gosling i simpatični svemirac spašavaju svijet u zabavnoj i dirljivoj kozmičkoj buddy komediji

Kroz niz flashbackova, otkrivamo da je pozadina priče mnogo mračnija od inače opuštenog tona filma. Naime, Grace je poslan u sustav Tau Ceti kako bi spasio Zemlju od propasti koju uzrokuje tzv. astorfag, mikroorganizam koji se poput solarnog parazita hrani zvjezdanom energijom i prijeti proždiranjem našega Sunca. Izgledi da će preživjeti misiju su ravni nuli, a da će sama misija uspjeti u najmanju ruku očajnički, pa odatle i naziv projekta “Hail Mary”, prema pokušaju dugačkog dodavanja u američkom nogometu u trenucima kad samo touchdown može osigurati pobjedu. Možda se trajanje od preko dva i pol sata može činiti predugačkim za uradak toliko lake atmosfere, ali na golemom platnu IMAX-a u konačnici riječ je o vizualnom spektaklu koji na trenutke može očarati jednako kao i prethodni svemirski epovi ovog stoljeća. Ravno do dna

13.03. (21:00)

Jazz, bunt i jedan vrlo tvrdoglavi klavir

Köln 75: Kako je tinejdžerica organizirala najvažniji koncert Keitha Jarretta

Priča o Veri Brandes, jednoj od najzaslužnijih njemačkih promotorica jazza svih vremena, ujedno je priča o tome kako je jazz u tadašnjoj Saveznoj Republici Njemačkoj pronašao jako utočište, tj. u vremenu dok je u ostatku zapadnog svijeta drmao rock and roll. Njena dramatična borba za afirmaciju na polju na kojem je dotad bilo malo ili gotovo nimalo žena, posebno maloljetnih djevojki odlično je protkana sa životnom i zdravstvenom dramom „odmetnutog“ klavirističkog genija koji je dvaput odbijao Milesa Davisa da se pridruži njegovom bendu, kao što se uz to prikazuju i situacije pod kojim uvjetima su tada jazz glazbenici radili i živjeli na europskim turnejama, koje bi danas vjerojatno s prijezirom odbili mnogi mladi bendovi koji su možda na Bandcampu objavili jedan EP.

Dojam samog Jarrettovog koncerta izvedenog i snimljenog tog sudbonosnog 24. siječnja 1975. godine Fluk je dodatno pojačao time što nije uzeo ni ton s njega, čime je primijenio taktiku mahanja čuturicom vode pred žednima u pustinji, jer nakon gledanja jednostavno morate posegnuti za tim djelom s obzirom koliko vas film u svom finalu napuni emocijama. Zoran Stajčić za Ravno do dna

10.03. (19:00)

Nešto drugo, nešto divlje

Radić o filmu ‘Autocesta zločina’: Cijenim ambicioznost, iako je više obećavao nego što je isporučio

Bart Layton se dosad producentski i autorski uglavnom bavio TV-serijama i TV-filmovima, a u opusu prije “Autoceste zločina” ima samo dva kinonaslova, oba dugometražna i zapažena. Radnja novog filma zbiva se u Los Angelesu, koji se svojim raznovrsnim lokacijama pokušava uspostaviti kao jedan od likova filma, no glavno je težište ipak na troje protagonista – mladom, ali iskusnom, “džentlmenskom” pljačkašu dragulja i virtuoznom vozaču Mikeu, sredovječnom policijskom inspektoru Louu, pravedniku koji uslijed takvog svog karaktera teško napreduje u službi te menadžerici u osiguravajućoj kompaniji, Sharon. Iako osvaja trudom oko profiliranja protagonista, odbijanjem da karakterizaciju podredi akcijskim atrakcijama, u oči mogu upasti spomenuti otvoreni rukavci i motivi ostavljeni tek dotaknutima ili nezaokruženima. Damir Radić za Novosti.

04.03. (21:00)

Kome nije bilo dovoljno šest puta, evo i sedmi

Scream 7: Unatoč potpunoj deflaciji ideja i svježine, franšiza ostvaruje izvrsne rezultate

Premda je već u šestom nastavku bilo jasno da metafilmski jezik i ponavljanje obrazaca radnje toliko puta vidno slabe doživljaj, premještanje radnje iz predgrađa u New York i spomenuti par novih kraljica vriska osigurali su dovoljno zanimljivosti da ostanemo angažirani u priči usprkos razočaravajućem revealu ubojice i zamoru koji je definitivno počeo prijetiti franšizi. Ova potpuna deflacija svježih ideja i šarma koje su raniji filmovi imali trebala bi dovesti do pada interesa među publikom i “Scream 7” bi, po nekoj logici trebao, označiti onaj posljednji čavao u lijesu franšize. Ali gle čuda! Sedmica je ostvarila najbolje rezultate u prvom vikendu prikazivanja od svih dosadašnjih izdanaka serijala. To, naravno, znači da će Hollywood nastaviti musti ovu kravu sve dok će se nešto mlijeka u obliku zelenkastog papira iz nje dati iscijediti. Ivan Laić za Ravno do dna

04.03. (00:00)

Kome nije dosta suza...

Shakespeareov genij, Agnesina tuga i – kuga: ‘Hamnet’ je materijal za Oscara od prve suze

U povijesnoj drami Chloé Zhao tragedija obitelji Shakespeare postaje emotivni i estetski vrhunac godine. Film koji bez zadrške uranja u smrt djeteta i iz nje izvlači umjetnost već se nameće kao ozbiljan kandidat za najvažnije filmske nagrade. Stoljećima se šuška i nagađa – je li ‘Hamlet’ samo fonetski brat blizanac imena Hamnet ili je to bila posveta očinske traume koja se pretvorila u metafizički spektakl? Film Chloé Zhao i koscenaristice Maggie O’Farrell u tom smislu ne piše fusnotu povijesti – on radi performativni eksperiment. Uzima tu hipotezu, zaključa vrata i kaže: idemo živjeti s njom dva sata, pa da vidimo tko će prvi zaplakati. Zrinka Pavlić za tportal