Andrija Štampar, tko je to? - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (16:00)

Kad udruga nema zaposlenih, ali ima više keša od prosječnog startupa – znate da nešto ne štima

Medicinska moć izvan kontrole: kako profesori pretvaraju javno zdravstvo u privatni biznis

Tekst Nataše Škaričić za Novosti otkriva kako dio uglednih liječnika koristi javne funkcije za stvaranje privatnih poslovnih mreža kroz formalno neprofitne stručne udruge. Te organizacije, iako predstavljene kao akademske i javnozdravstvene, često služe kao platforme za komercijalne aktivnosti financirane industrijskim donacijama, bez transparentnosti i bez zaposlenih. Analiza dvaju medicinskih područja pokazuje isti obrazac: koncentracija moći, outsourcing prema povezanim privatnim firmama i akumulacija velikih viškova. Sustav nadzora praktički ne postoji, a rezultat je rast privatnog sektora na teret javnog zdravstva.

13.11. (18:00)

Oko za oko, sustav ni za što

Nikica Gabrić u Briefingu: Hrvatsko zdravstvo treba reformu, a ne izgovore

Prof. Nikica Gabrić poručio je u Briefingu da hrvatsko zdravstvo ne funkcionira jer nema kontrole rada i odgovornosti. Kritizirao je dvostruke angažmane liječnika u državnim i privatnim bolnicama te poručio da bi evidencija prisutnosti riješila mnoge probleme. Dotaknuo se i abortusa i priziva savjesti liječnika koji nije motiviran moralnim načelima koliko politikanstvom i biznisom. Odbacio je politiku kao osobni interes, govorio o manjku mladih liječnika i potrebi integracije stranih radnika. Upozorio je na opasnost političkog etiketiranja, moguće geopolitičke manipulacije na Balkanu te zaključio da će čovječanstvo, ako ne ovlada umjetnom inteligencijom, postati suvišno. Također, tvrdi da u Srbiji vlast ruše sa Istoka, a ne sa Zapada. Jutarnji

03.11. (12:00)

Čekanje do besvijesti (ili barem do sljedećeg ministra)

Najdulje liste čekanja u hrvatskim bolnicama: reumatolog i ultrazvuk dojke na vrhu

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

23.09. (09:00)

Kad euri zavrte stetoskop, patriotizam u bijeloj kuti proradi

Povećanje plaća u zdravstvu privlači liječnike nazad u Hrvatsku

Nakon godina odlazaka u inozemstvo, trend se okreće – sve više liječnika vraća se u Hrvatsku. Ove godine prvi put od 2013. vratilo ih se više nego što je otišlo (49 naspram 39). Razlog su veće plaće: specijalisti prosječno zarađuju 2500–3000 eura, a s dežurstvima i do 9000 eura, uz dodatne prihode u privatnim klinikama. Ipak, najveći problem ostaje preopterećenost sustava i previše radnih sati, jer na Zapadu slična primanja dolaze uz manji radni angažman. Danica

15.08. (22:00)

Kad zdravstveni sustav dobije temperaturu – a farmaceuti mjere novčanik

Škaričić: Ulaganja u zdravstvu nisu lijek za korupciju

U zdravstvu se dnevno procesuira neograničeni broj sofisticiranih odluka vezanih za investicije, financiranje, pravednu i smislenu raspodjelu sredstava. Trebamo li ovoliko bolnica? Jesu li te bolnice funkcionalne? Kako lijekovi dospijevaju na listu HZZO-a? Kako tretiramo skupe lijekove? Na koji način nabavljamo skupu medicinsku tehnologiju? Krstičevićeva teza da više ulaganja znači bolji zdravstveni sustav promovira naivnu pretpostavku da je sistem neutralan kao Loto bubanj, a da se novac automatski pretvara u jednaku zdravstvenu korist za sve građane.

Ukratko, koncept prava na zdravlje kao suvremena meta vrijednost sadrži bug: u ime tog prava stvaraju se ogromni fondovi s javnim sredstvima namijenjenima preventivi i kurativi, a ti su fondovi meta predatorskih apetita profitno orijentiranih dionika zdravstvenog sustava, proizvođača lijekova, medicinske tehnologije I svega što se koristi u procesu liječenja. Zdravstveni budžeti stoga svugdje pucaju po šavovima. Teško je naći sektor u kojemu se tako jasno vidi ovisnost kapitala o javnim izvorima prihoda, kao i nemoć da se pritisak kapitala i profitnog interesa u zdravstvu kontrolira. Stvar je u tome što svi – lijevi i desni – žele tehnološki napredak medicine, bolje, skuplje i čudesnije lijekove ne pitajući se o stvarnom smislu svega što tržište nudi, dok je socijalna medicina u kapitalističkoj hijerarhiji marginalizirana. Nataša Škaričić polemizira s tezama Miše Krstičevića, za Novosti…

31.07. (16:00)

Razvrstavanje po hitnosti

Zdravstvena revolucija u Grčkoj: Narukvicama sa QR kodom smanjili vrijeme čekanja u bolnicama za 30 posto

Ministarstvo zdravstva Grčke izvijestilo je da je uvođenjem novog digitalnog sustava trijaže u javnim bolnicama značajno smanjeno vrijeme čekanja na hitnu medicinsku pomoć. Ključnu ulogu u tom procesu imaju narukvice s QR kodom koje pacijenti dobivaju odmah po dolasku u hitni prijem. Po dolasku u bolnicu pacijenti dobivaju narukvicu s jedinstvenim QR kodom koji ih prati kroz sve faze medicinske skrbi. Pomoću tog koda bolnički sustav procjenjuje hitnost zdravstvenog problema i određuje prioritet liječenja. Pacijenti u svakom trenutku mogu skeniranjem narukvice provjeriti koliko je osoba ispred njih i koliko će još čekati na pregled. Pacijenti s ozbiljnim i životno ugrožavajućim stanjima ne čekaju, te da se u bolnicama koje su već preuzele ovaj sustav sada vidi više reda i smirenosti jer pacijenti znaju što ih očekuje. Tportal

16.07. (21:00)

Ministar zdravstva, pacijent sustava

Škaričić: Optužnica koja ništa (bitno) ne mijenja

Detalji upravo podnesene optužnice otkrivaju tri važne stvari; prva je da je Turudić proširenjem istrage usvojio sve bitne elemente iz rješenja EPPO-a, što je još jedna potvrda da su europski tužitelji u ovoj korupcijskoj aferi bili korak ispred hrvatskih institucija progona. Drugo i mnogo bitnije je da USKOK i DORH ne mogu rješavati korupciju u hrvatskom zdravstvu, odnosno, da mogu pokupiti samo površinski sloj. Možda se čini smjelo ministra zdravstva udruženog s kriminalcima tretirati kao površinski sloj, ali upravo je obrnuto; šokantnost i eksplicitnost kriminala opisanog optužnicom govori da on nije moguć bez sistema ogrezlog u korupciji. U nekom drugom okruženju ne bi mogli zamisliti ministra koji komotno šeta po najvećim državnim bolnicama i nudi ekstremno skupe uređaje, uz skromnu nadoknadu koju će isplatiti njegovi poslovni pajdaši. Nataša Škaričić o USKOK-ovoj optužnici, za Novosti. Index i tportal donose detalje optužnice.

15.06. (19:00)

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

04.06. (18:00)

Bolnica Sveti Džep

U akciji USKOK-a uhićen liječnik koji je primao mito za operacije preko reda, lažna bolovanja…

Povezuje ga se s primanjem mita za koje je, zajedno s ostalim osumnjičenima, omogućavao operacije preko reda na listama čekanja, neosnovana bolovanja, kao i lažnu dokumentaciju s kojom se moglo odgoditi odlaske na izdržavanje zatvorskih kazni. Istražitelji su snimali pacijente koji su k njemu dolazili na preglede. Radi se o kirurgu specijaliziranom za ortopedske probleme u bolnici Sveti Duh. Novac su navodno prikupljali medicinski tehničari. Uhićeno je deset osoba, od toga ih je šest povezano s bolnicom Index

31.05. (21:00)

Srce u helikopteru, zdravstvo na aparatima

Drama u bolnici ukazala na problem nedostatka liječnika: “Ugledni liječnik imao srčani, u bolnici nije bilo kardiologa”

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.