Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
U slast
Apel za kulinarsku modernizaciju
Moderna, brza, procesuirana hrana je katastrofa. U to nas barem uvjeravaju naslovi novina i časopisa, televizijski kulinarski program i nagrađivane kuharice. Žalopojke o mlinovima i ciglenim pećnicama znak su sofisticiranosti, dok se obrušavamo na vrhovni simbol moderne kuhinje – McDonald’s. I ja sam odrasla na kulinarskom ludizmu, koji nije samo stvar hrane, već supkultura, moralna i politička misija. No kao povjesničarka ne mogu prihvatiti njihov crno-bijeli prikaz kulinarske povijesti i sadašnjosti, piše Jacobin o ljudskom uzgoju i preradi hrane kroz povijest.
