Berecki: The kidney project - prva uspješna implantacija kompaktnog aparata za dijalizu - Monitor.hr
13.11.2021. (12:00)

Spašavanje života

Berecki: The kidney project – prva uspješna implantacija kompaktnog aparata za dijalizu

Ovaj tjedan Berecki nam donosi vijesti s polja medicine, tj. njezina napretka, a u članku možete saznati kako fukcionira nagrađeno otkriće. Donosimo dio teksta: Umjetni bubreg se ugrađuje u trbušnu šupljinu pacijenta, pri čemu se spaja na tri „priključka“: ulazna cijev se priključuje na trbušnu aortu, pa kroz nju u aparat ulazi pacijentova krv pod normalnim tjelesnim tlakom koji „progurava“ krv preko sustava membrana u hemofilteru i bioreaktoru. Pročišćena krv se kroz izlaznu cijev odvodi nazad u pacijentovu cirkulaciju (u trbušnu venu), a otpadna tekućina (mokraća) se trećom cijevi odvodi u pacijentov mokraćni mjehur. Piše Igor Berecki za Bug


Slične vijesti

04.03. (14:00)

Jedno je zabava, drugo je ok

Testovi osobnosti – pseudoznanost ili korisna alatka za procjenu karaktera

Od analitičkih alatki koje suvremeni human-resources timovi koriste za analizu kvalitete kandidata za posao pri ocjenjivanju i regrutiranju novih uposlenika, daleko najpopularniji test osobnosti je takozvani Myers-Briggsov indikator tipa (MBTI), kojega trenutno koristi 89 kompanija s popisa Fortune 100. MBTI tipologija bazira se na Jungovim “Psihološkim tipovima”, uz naznaku  da je u stvarnom životnim situacijama „…svaki pojedinac iznimka od pravila“, iako se upravo ta njegova teorija uzela zdravo za gotovo i razvila u današnju uobičajenu metodu, iako nije znanstveno osnovana. Iako to sve djeluje prvoloptaški razumno i logično, MBTI nema statistički vjerodostojnu pouzdanost uspješnosti u predviđanju kako će se ljudi zaista ponašati u pojedinim zanimanjima.

Pokraj MBTI testa, tu je FFM test koji se bazira na tzv. “Big Five” elementima: ekstrovertnost, savjesnost, susretljivost, otvorenost prema novim iskustvima i neuroticizam. Testovi osobnosti temeljeni na ovom modelu otkrivaju stupanj („postotak“) u kojem pojedina osoba posjeduje svaku od ovih pet karakteristika. Iako vam neće sugerirati koji su poslovi za vas, pruža značajan uvid u razne aspekte vašeg karaktera. I k tome znanstveni dokazi koji sugeriraju da je tih istih pet osobina u jednakoj mjeri relevantno u različitim kulturama i nacionalnostima. Igor Berecki za Bug.

18.12.2023. (23:00)

It's trying to communicate

Da bi ostvarili komunikaciju s vanzemaljcima, možda nije loše vježbati – s kitovima

Ako baš želite ostvariti komunikaciju s izvanzemaljskom inteligencijom, ali niste naišli ni na njezin trag, što vam preostaje nego komunicirati s onim što je na Zemlji toj inteligenciji najbliže, recimo – s kitom. Grbavi kitovi su iznimno inteligentni. Imaju složene društvene odnose i sustave, organizirano surađuju u aktivnostima, pa čak i izrađuju alate, a poznato je da komuniciraju – pjesmama i društvenim frazama. Razgovarati s kitovima pokušao je tim istraživača, no o poslanim porukama možemo samo nagađati. Unatoč realnom riziku da je razgovor naposljetku bio samo oblik totalnog fijaska u pokušaju komunikacije između dvaju životinjskih vrsta, istraživači su ipak uzbuđeni postignutim rezultatima. Bug

06.12.2023. (15:00)

Ma idi k IARC-u

Berecki: Aspartam (ipak) ne uzrokuje rak

Ako niste dugogodišnji svakodnevni konzument par desetaka litara dijetalnih gaziranih pića, nemate razloga za brigu… a vjerojatno ni tada. Aspartam je umjetni zaslađivač koji se široko koristi u niskokalorijskim, dijetalnim gaziranim pićima, a nedavno je klasificiran kao „moguće kancerogen za ljude“. Među ostalim tvarima i spojevima kojima je uz aspartam dodijeljena ta klasifikacijska oznaka našli su se benzin, dizelsko gorivo, ispušni plinovi motora s unutrašnjim sagorijevanjem, kloroform, DDT i olovo. Službena priopćenja koje IARC (Međunarodna agencija za istraživanje raka, ogranak WHO-a) objavljuje o svojim revizijama klasifikacija kancerogenosti su – sve od svojih začetaka pa do danas – omiljena ciljna domena senzacionalistički nastrojenih medija, posebice u „sezoni kiselih krastavaca“. Razlog je vrlo jednostavan: IARC-ova priopćenja u pravilu spadaju među najveće promašaje u domeni znanstvene komunikacije s medijima i javnošću. Igor Berecki za Bug.

27.11.2023. (18:00)

Za bolju i kvalitetniju krv

Google, Nobel i GMO u udruženom poduhvatu protiv anemije

Nedavno odobrena CRISPR terapija mogla bi iz korijena promijeniti pristup liječenju nasljednih anemija: beta-talasemije i anemije srpastih stanica… ali tehnologija je složena i skupa. Još je 2019. Googleova matična korporacija Alphabet Inc. pokrenula investicijski fond Google Venture i udružila se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics, bilo je najavljeno kako je tim udruživanjem formiran impresivan temeljni fond za pokretanje start-up projekta razvoja genske terapije usmjerenog na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama svijeta. Tako je prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji odobrena za kliničku primjenu terapiju koja koristi CRISPR za liječenje genske bolesti. Ta terapija, nazvana Casgevy, liječi će krvna oboljenja — anemiju srpastih stanica i β-talasemiju. Ovo službeno odobrenje za početak kliničke primjene je značajno jer u zakonskom smislu po prvi puta otvara vrata daljnjoj primjeni CRISPR terapije izvan laboratorija, u bolničkoj praksi, i to za potencijalno liječenje mnogih drugih genetskih bolesti. Bug

14.12.2021. (18:00)

I to se događa, da!

Berecki: Neuobičajene komplikacije preboljenja COVID-19 – sindrom nemirnog – da prostite – š***a

Do sada se nije obraćalo previše pozornosti na mogućnost uzajamne povezanosti COVID-19 i sindroma nemirnih nogu (i anusa), pa su takva stanja bila vjerojatno manje i rjeđe dijagnosticirana nego što se zaista pojavljuju. Stoga bismo trebali obratiti veću pozornost na slične slučajeve kako bismo detaljnije razjasnili uzajamni odnos između COVID-19 i nemira u anusu”, zaključuju autori ovog znanstvenog teksta. Dakle, ukoliko ste preboljeli COVID-19, a sada osjećate stalni neugodni nemir… kako da kažem… tamo dolje, jel’te…, možete volontirati za znanost: javite se na adresu Tokyo Medical University Hospital, Department of Infection Prevention and Control, 671 Nishishinjuku, Tokyo, 160-0023, Japan. Tamo će vam dr. Itaru Nakamura rado napraviti kolonoskopiju i u cilju napretka znanosti detaljno proučavati vaš nemirni anus. Piše Igor Berecki za Bug

30.11.2021. (18:00)

Pizzerija duhova

Berecki: Mirko, pazi, pizza Pazzi!

O robotskom restoranu autor piše: Riječ je o restoranu-pizzeriji Pazzi – Robots e Gusto. U njoj gladni posjetitelj treba samo odabrati željenu pizzu na touchscreen displeju i cijeli robotski sustav se pokreće kako bi u što kraćem roku isporučio narudžbu. Kapacitet pizzerije je 80 pizza na sat, dakle jedna savršeno pripravljena pizza svakih 45 sekundi. Prema „izlaznim anketama“, kupci su vrlo zadovoljni i rado se vraćaju u Pazzi. Ključ za to je razumna cijena za visoku kvalitetu, raznovrsnost izbora na jelovniku i atraktivnost robotike koju je u pizzeriji moguće gledati „na djelu“, u svim fazama priprave pizze. Posebnost koncepta zrcali se i u igri riječi sadržanoj u imenu pizzerije: anagramirana “pizza” je “pazzi” – što na talijanskom znači “luckast, blesav”. Piše Igor Berecki za Bug

21.11.2021. (13:00)

Dnevna doza dobre kolumne

Berecki: Zdravstvene posljedice usamljenosti

Kako autor kolumne kaže: Sažeto na najosnovniju poruku koju možete izvući iz ovog teksta: osjećaj usamljenosti (patološke reakcije na samoću) nije samo stvar psihe, već i vrlo jasno mjerljiv, znanstveno dokazan uzrok lančano povezanih tjelesnih poremećaja imunosti, hormonalne ravnoteže, krvnog tlaka i neuroloških funkcija, koji izravno povećavaju rizik od kroničnih bolesti i prijevremene smrti. Pročitajte cijeli članak kako biste se obrazovali o najnovijim spoznajama o utjecaju usamljenosti na naše zdravlje. Piše Igor Berecki za Bug

 

01.11.2021. (15:00)

Pitaj M za epidemiološke mjere

Berecki: Epidemiološka anliza filmova o Jamesu Bondu – infektološko i ostalo zdravlje agenta 007

U duhovitoj kolumni temeljenoj na stvarnim istraživanjima, kolumnist donosi detalje rada koji je nominiran za Ig Nobelovu nagradu za 2022. godinu: I na kraju (ali ne i najmanje važno!), tu je i pitanje seksa. James Bond je oduvijek bio i ostao neodoljiv ženama – Graumans i sur. su u 25 filmova precizno detektirali 59 Bondovih “sudjelovanja u intimnim aktivnostima”, što je zavidni prosjek od 2,4 spolna odnosa po filmu. No pritom baš i nije osobito angažiran po pitanju prakticiranja sigurnog seksa. I ne samo što doslovce nijednom (barem koliko je moguće utvrditi iz priloženog filmskog materijala) ne koristi prezervativ, nego je i vrlo ležeran u pogledu utvrđivanja spolnog zdravlja svojih partnerica. Piše Igor Berecki za Bug

24.10.2021. (19:00)

Pitaj doktora

Berecki: Prebolio sam COVID-19, trebam li se svejedno cijepiti?

Na pitanje koje muči mnoge pedijatar-internist te kolumnist nakon iscrpne analize legitimnih istraživanja te jasnih primjera piše: Zaključak je, čini se, jasan i jednostavan: varijabilni imunološki odgovori na infekciju, niža razina neutralizacije delta-soja i jasan porast zaštitnih protutijela osoba koje su prethodno preboljele COVID-19 nakon cijepljenja vrlo sigurnim i visoko učinkovitim cjepivima, snažni su argumenti u korist cijepljenja preboljelih. Piše Igor Berecki za Bug

17.10.2021. (22:00)

Poslastica za znatiželjne čitatelje

Berecki: Liječenje teškog oblika depresije personaliziranim moždanim implantatom

U zanimljivu članku pedijatar-internist upoznaje nas s najnovijim dosezima neurostimulacijske medicine te slučajem pacijentice Sarah čiju su depresiju otklonili personaliziranim moždanim implantatom1: Današnje suvremene tehnike neurostimulacije i neuromodulacije minuciozan su alat u rukama stručnih terapeuta. Umjesto prislanjanja metalnih tanjurastih elektroda na sljepoočnice, laserskom preciznošću se izravno u ciljane moždane regije implantiraju mikroelektrode tanje od vlasi kose, a nekadašnje elektrošokove s neshvatljivo visokim voltažama i amperažama zamijenili su mili- i mikrovoltažni impulsi s frekvencijama i jačinama koje u potpunosti odgovaraju vrijednostima kakve sâmi neuroni koriste prilikom fiziološkog prijenosa živčanih impulsa. Piše Igor Berecki za Bug