Beskućnikom se ne postaje samo zbog osobnog neuspjeha, već zbog kombinacije sustavnih nejednakosti - Monitor.hr
Petak (18:00)

Garsonijera pod mostom: Prvi red do hladnoće

Beskućnikom se ne postaje samo zbog osobnog neuspjeha, već zbog kombinacije sustavnih nejednakosti

Smještajni kapaciteti za beskućnike u Hrvatskoj imaju oko 450 ležajeva. Službeni podaci iz 2024. govore da kod nas ima oko 800-injak beskućnika, iako je ta brojka vjerojatno puno veća, procjenjuje se da je oko 2 tisuće ljudi bez krova nad glavom i oko 10 tisuća ljudi koji ne žive u adekvatnim uvjetima. Najčešći profil beskućnika je muškarac u 50-ima, narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, srednje stručne spreme i radno nesposoban. Međutim, taj profil se širi zbog gubitka posla, rasta najamnina, bolesti i prekida obiteljskih odnosa. Osim nedostatne evidencije, u Hrvatskoj nema sustava pomoći takvim osobama pokraj hitnih i privremenih reakcija. Zgradonačelnik nudi rješenja: od povećanja fonda priuštivih stanova, snažnijeg sustava prevencije do kontinuirane edukacije stručnjaka i partnerstva institucija.


Slične vijesti

07.11.2025. (18:00)

I redovi za klupu sve duži

Beskućništvo je u porastu diljem Europske unije, a Njemačka je među vodećima

S preko pola milijuna beskućnika, Njemačka prednjači među članicama EU-a. Tamo postoje dvije kategorije beskućnika. Prva je Wohnungslosigkeit. Ona uključuje osobe bez ugovora o najmu, ali koje privremeno žive kod nekog prijatelja, poznanika ili imaju sklonište. Druga kategorija, Obdachlosigkeit, uključuje osobe bez ikakvog skloništa. Do kraja siječnja 2025., u Njemačkoj je bilo 474 700 osoba s privremenim smještajem, a na ulici bez skloništa ih je bilo oko 47 300. Bilježe porast beskućnika od 8 posto, ali djelomično i zbog preciznijih mjerenja. Brojni beskućnici imaju problem s ovisnošću, a čak 79% beskućnika ima mentalne bolesti. Najčešće su depresija i šizofrenija. Nedostaje mjesta u skloništima, za koje postoje liste čekanja. DW

13.10.2025. (15:00)

Zima stiže, a sustav još spava pod mostom

Hrvatska i dalje bez strategije za beskućnike, iako ih je sve više

U Hrvatskoj raste broj beskućnika, ali država i dalje nema strategiju za rješavanje tog problema. Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, evidentirano ih je 803, no stvarni broj procjenjuje se na najmanje 2000. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava da mnogi gradovi ne ispunjavaju zakonske obveze, a Vlada je odbila prijedlog za izradu nacionalne strategije. U Splitu građani pokazuju solidarnost, no sustav ostaje trom, dok su rast troškova života i niske naknade dodatno pogoršali situaciju. Klikaj

17.05.2025. (18:00)

Digitalni vodomjeri su fora, ali empatija je must have!

Pametni i suosjećajni gradovi: Inovacije za one bez adrese

Suvremeni pametni gradovi, osim tehnoloških rješenja za promet i energiju, sve više pokazuju brigu za ranjive skupine, posebno beskućnike. Primjeri iz Genta, San Francisca i San Antonija (2024.) nude modele trajnog smještaja i podrške. Hrvatska, s Pulom kao pozitivnim primjerom “Housing First” modela, tek treba sveobuhvatnu strategiju. Upravitelji zgrada i suvlasnici također mogu doprinijeti prepoznavanjem potreba i suradnjom s lokalnim službama, jer istinski pametan grad gradi se brigom za svakog pojedinca. Zgradonačelnik

30.10.2024. (18:00)

Niste same

U Zagrebu naglo raste broj beskućnica

Teške životne okolnosti često dovode mlade žene do toga da ostanu bez svega što su imale. Posebno zabrinjava činjenica da sve više žena završava na ulici. Glavni uzroci su obiteljske i zdravstvene poteškoće te gubitak posla, a one su posebno izložene riziku od nasilja. Žene su najranjivije. Često ne traže pomoć, misle da mogu same riješiti svoje probleme, a to ih dovodi u još složenije situacije. Imaju vrlo mali sustav podrške i kada završe na ulici, ne znaju kome se obratiti, bojeći se stigme. Mogu pronaći podršku u poludnevnom boravku udruge Dom nade, gdje mogu zadovoljiti higijenske potrebe i dobiti pomoć u ostvarivanju svojih prava. Svakodnevno tamo boravi više od 20 korisnica. Index, HRT

18.10.2024. (10:00)

A stiže i zima

U Hrvatskoj je 2000 beskućnika, a 10.000 ljudi živi u neadekvatnim prostorima

Samo je 420 mjesta u prihvatilištima i prenoćištima. Te brojke temelje se na procjenama, a točan broj teško je utvrditi jer mnogi beskućnici ili nemaju osobnu iskaznicu ili ne zatraže pomoć u prihvatilištima. U posljednje vrijeme među beskućnicima je sve manje radno sposobnih, a sve više starijih osoba s niskim mirovinama i niskim socijalnim naknadama, psihički bolesnih osoba i osoba s intelektualnim teškoćama. Beskućnici su se zbog brojnih, ne samo individualnih, nego i društvenih okolnosti našli u situaciji izrazite socijalne isključenosti – kaže Mreža za beskućnike. Osim smještajnih kapaciteta, beskućnicima, pogotovo onima u manjim gradovima, nedostaje i drugih socijalnih usluga kao što su pučka kuhinja ili dnevni boravak. N1

22.06.2024. (19:00)

Zagrebački bokci

Problemi u prenoćištu za beskućnike u centru Zagreba: trebalo je to biti privremeno rješenje, stanarima prekipjelo

Na adresi u Ilici 29, Grad je preko gradske udruge Dobri dom u veljači otvorio prenoćište za beskućnike, predstavivši ga kao privremeno rješenje preko zime dok se ne preuredi prenoćište na Kustošiji za koje tvrde da su osigurali 500 tisuća eura. Stanari u Ilici svjedoče svemu, od svađa, tučnjava i obavljanja velike nužde u njihovom dvorištu, do puštanja glasne muzike i galame u večernjim ili ranim jutarnjim satima. Naglašavaju da im je žao ljudi koji dolaze ovdje noćiti i da ih ne krive ni za što, no smatraju da njihovo dvorište nije adekvatno mjesto za prenoćište i da ih je Grad “prevario”. Index

22.10.2023. (10:00)

Jer klupa nije krevet

Beskućnici u Hrvatskoj traže zakonske izmjene i osiguran smještaj

Na nedavnom su prosvjedu iz udruga beskućnika od mjerodavnih zatražili otvaranje prenoćišta s najmanje trideset kreveta te ukidanje prekršajnog zakona o skitnji i zakona o osobnoj iskaznici kojim se uvjetuje mjesto prebivališta. Problem je s osobnom da ne možete ništa ostvariti ako niste iz grada u kojem je zatražite. Od države također traže zdravstvenu skrb i zaposlenje. Trenutno je u Hrvatskoj službeno oko 600-tinjak beskućnika, iako ih je teško sve evidentirati. Kod nas djeluje 16 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike u deset županija. U Zagrebu je primjerice na raspolaganju za druženje prostor u udruzi Pet plus, ali gdje korisnici mogu biti samo do 13 sati, nakon čega moraju na ulicu. U Gradu Zagrebu kažu da su upoznati s problemom nedostatka smještaja, no ističu da trenutačni kapaciteti – 150 kreveta na dvije lokacije – nisu popunjeni ni u najhladnijim zimskim danima. Ipak, radi se na širenju kapaciteta. HRT, Index

17.09.2023. (12:05)

Težak život na sjeveru

“Obećana zemlja” više nije obećana: Standard pada, mladi se vraćaju roditeljima, a beskućnika je sve više

Is giving out free money the best way to help homeless people? - Vox

Porast beskućništva odraz je društvene situacije u kojoj je stanovanje poskupjelo, a inflacija destruira životni standard. Prema podacima kanadske Nacionalne agencije za stanovanje (CMHC), od svih zemalja skupine G7 upravo kanadska kućanstva imaju najveće stambene dugove, koji iznose čak 107 posto nacionalnog BDP-a. U takvim prilikama sve više mladih ljudi se žali da više ne mogu plaćati najam stana te se vraćaju roditeljima. Indikativan je podatak iz lipnja da čak 81 posto korisnika skloništa za beskućnike čine odrasli samci koji imaju posao, ali su im primanja preniska da bi mogli plaćati najam stana, a mnogi od njih imaju problema i s kupnjom hrane. Slobodna

10.09.2023. (18:00)

Svi katkad trebamo podršku

Istraživanje u Kanadi srušilo stereotipe o beskućnicima kao neodgovornim i lijenim ovisnicima

B.C. research shows impact of giving homeless people cash : r/canada

Istraživanje provedeno na beskućnicima u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi pokazalo je da će oni dodijeljenom jednokratnom pomoći racionalno gospodariti i da nasuprot stereotipima novac neće potrošiti na poroke, već će povećati kvalitetu svog života. Sve to je preporuke za uvođenje univerzalnog dohotka. Istraživanjem je obuhvaćeno 50 unaprijed selekcioniranih beskućnika u dobi od 19 do 65 godina. Svakome je dana jednokratna pomoć od 7500 kanadskih dolara, a potom se pratilo kako će ih potrošiti. Nisu ih trošili na poroke nego, vrlo racionalno, na podmirenje osnovnih životnih potreba (stanovanje, hrana, odjeća, javni prijevoz), a posljedica svega jest da su skratili razdoblje svog beskućništva u usporedbi s onim beskućnicima koji nisu dobili takav jednokratni vaučer. Novosti

Muhammad Yunus quote: Poor people are bonsai people. There is nothing wrong in...