Cijene nekretnina u EU porasle 53 %, Mađarska prednjači s trostrukim rastom

Tko ima stan, ima zlato – ali ga više ne može otkupiti

Cijene nekretnina u EU porasle 53 %, Mađarska prednjači s trostrukim rastom

Između 2015. i 2024. godine, cijene nekretnina u EU porasle su 53 %, a u Mađarskoj čak tri puta. Island, Litva i Portugal također bilježe značajan rast. Istovremeno, najamnine su u prosjeku porasle za 26,7 %, dok su troškovi stanovanja, uključujući režije, narasli više od 40 %. Irska je najskuplja, a mladi Hrvati napuštaju roditeljski dom najkasnije – s 31,8 godina. N1

stanovanje troškovi

Antituristički vodič kroz priuštivo stanovanje (plastenici uključeni)

Stanovanje za sve: splitski projekt KO-101 među najboljima u Europi

Projekt KO-101 – Affordable Heterotopia mladog arhitekta Sandija Terzića, finalist prestižne europske nagrade EUmies Young Talent 2025, radikalno preispituje pojam stanovanja u eri turistifikacije i nekretninskog kaosa. Kao kritika urbanog rasapa i suvremenih ekonomskih modela, KO-101 predlaže novu tipologiju otporne i priuštive stambene zajednice. Inspiriran radio-kodovima i kolektivnim duhom, projekt nudi gusto modularno naselje čija kralježnica nisu neboderi, već plastenici – prostori društvene proizvodnje, okupljanja i samodostatnosti. Uz pametnu montažnu izgradnju, prilagodljive stanove i mogućnost kriznog režima, KO-101 pokazuje da arhitektura može biti i društveni aktivizam. Ako treba, i na Mars. Vizkultura

arhitektura održivo stanovanje priuštivo stanovanje stanovanje

Život pod krovom (i kreditom)

Europljani petinu prihoda troše na stanovanje, Hrvati nešto manje

Prema Eurostatu, građani EU u prosjeku troše 20% raspoloživog dohotka na stanovanje, s velikim razlikama među državama. Grčka prednjači s 35,2%, dok Hrvatska spada među zemlje s nižim udjelom (14,4%), iako cijene nastavljaju rasti. Inflacija, smanjena ponuda i rast cijena najma dodatno otežavaju situaciju. Od 2010. do 2023. cijene najma u EU porasle su 22%, a u Hrvatskoj su 2023. prešle europski prosjek. Stanovanje više nije samo osnovna potreba – sve više postaje financijski izazov. tportal

stanovanje

To je kao da stanuješ u tvrtci prije nego u kući

Nitko ne želi živjeti u zaštićenim zgradama, njihovo održavanje je izazovno

Hrvatska je prepuna starih i povijesnih zgrada. U 128 gradova koliko ih imamo, nema niti jednog koji nema zaštićenu zgradu ili zgradu koja nije kulturno dobro. To je naša povijest, naše naslijeđe. Od Varaždina do Dubrovnika, Iloka i Pule, hrvatski gradovi obiluju zgradama starima i po nekoliko stotina godina. Dio takvih zgrada su za javnu namjenu, no dio je u vlasništvu građana. Održavanje takvih zgrada je izazovno, pogotovo jer većina njih nije do sada bila adekvatno održavana. Da bi se to uspjelo, potrebno je investicijsko održavanje, što je iznimno skupo. Dolazi do objedinjenja vlasništva u tim zgradama i komercijalne svrhe tih zgrada, primjerice, postaju hoteli ili apartmani. Te su zgrade u centrima gradova. One ne zadovoljavanu nikakve graditeljske norme kao što su fizika zgrade, statika, protupožarna sigurnost… Stanovnici takvih zgrada, primjerice, u Šibeniku i Zadru masovno se iseljavaju. Zgradonačelnik

kulturna baština stanovanje zaštićene zgrade zgrade pod kulturnom zaštitom

Stanovi prazni, a kuće pune - tko tu pije tko tu plaća?

Čak 958.000 stanova u Hrvatskoj nije u funkciji stanovanja, a kućanstva su prenapućena

Rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavljajući Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine. Riječ je o strategiji s brojnim mjerama kojima bi stan u Hrvatskoj trebao postati jeftiniji, a najamnina priuštivija. Međunarodni monetarni fond (MMF) je procijenio da Hrvatskoj nedostaje 232.750 stambenih jedinica. Hrvatska se sa stopom prenapučenosti kućanstva od 34,4 posto nalazi u skupini država Europe s velikim postotkom prenapučenosti – prosječan stanovnik Hrvatske raspolaže s 1,2 sobom, dok je prosjek EU-a 1,6 soba. Prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj je 2,67 (treći najveći broj članova kućanstava u EU), dok je prosjek EU-a 2,3. tportal

Branko Baćić kućanstvo priuštivost stambenog prostora stan stanovanje

Stambena kriza: Kad kvadrati bježe brže od plaće

Javno-privatna partnerstva kao ključ rješenja stambenih izazova u Hrvatskoj

Hrvatska se suočava s izazovom rastućih cijena nekretnina i manjkom pristupačnih stanova, čime postaje teško pomiriti socijalno i komercijalno stanovanje. Socijalno stanovanje osigurava pristupačne domove za najugroženije skupine, no suočava se s ograničenim financiranjem i birokratskim preprekama. S druge strane, komercijalno stanovanje nudi profitabilnost, ali cijene često nadmašuju mogućnosti prosječnih građana. Moguće rješenje leži u javno-privatnim partnerstvima, kao u primjerima iz Austrije i Njemačke, gdje suradnja privatnog sektora i lokalnih vlasti osigurava pristupačne stanove uz očuvanje tržišne dinamike. Zgradonačelnik

javno-privatno partnerstvo socijalni stanovi stan stanovanje

Zabranili Airbnb, a stanarine su još uvijek na dijeti

Ukidanje kratkoročnog najma nije rješenje za poboljšanje priuštivosti stanovanja

Unatoč ograničenju kratkoročnog najma u New Yorku, cijene stanarina nisu značajno pale. Stručnjaci poput Kennyja Leeja ističu da 18.000 stanova koji su povučeni iz kratkoročnog najma nije dovoljno da promijeni tržište s preko 3,5 milijuna stambenih jedinica. Problem leži u širem nesrazmjeru između ponude i potražnje, koji jedna mjera ne može riješiti. Primjeri iz drugih gradova, poput Irvinea ili Lisabona, pokazuju sličan trend – iako kratkoročni najam igra ulogu, nije čarobno rješenje za visoke cijene stanovanja. Lider

najam stanovanje

Stanogradnja: između statusa i stresa

Kako stanovati, a ne bankrotirati?

Stanovanje se od osnovne potrebe pretvorilo u statusni simbol, a priuštivost je sve veći problem. Na ArhiBau konferenciji 2024. raspravljat će se o priuštivom stanovanju i mogućim rješenjima. Iako Hrvatska ulaže u poticajnu stanogradnju, nedostaju socijalni stanovi i povoljni najmovi. Primjeri iz Nizozemske, Danske i Austrije pokazali su kako uravnotežiti socijalne i tržišne potrebe, dok Slovenija godišnje ulaže 100 milijuna eura u gradnju stanova za najam. Ova međunarodna iskustva mogu pomoći Hrvatskoj u razvijanju održivijih stambenih rješenja. Zgradonačelnik

ArhiBau konferencija stanogradnja stanovanje

Ako ga uvaže

Umjesto poreza na nekretnine, predlaže se porez na višak nekretninskog bogatstva

Oko 40 posto stambenog fonda trenutno ne služi stanovanju. Prijedlogom novog zakona vlasnik koji stan želi iznajmljivati na rok kraći od mjesec dana morao bi dobiti suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika. Za udruge i opoziciju ovaj prijedlog ne rješava ništa. Dok se iznajmljivači već bune, iz građanskih inicijativa i političkih opcija koje godinama ukazuju na problem nedostatnosti stambenog prostora zbog odanosti diktatu masovnog turizma kažu da se radi o kozmetičkoj mjeri. Ili, riječima članova inicijative Stanari zajedno, koji zahtijevaju hitno zaustavljanje registracije stanova kao apartmana u višestambenim zgradama i provođenje deapartmanizacije u primjerenom roku, Vladin prijedlog nije ništa drugo doli pucanj u prazno. Tamara Opačić za Novosti.

apartmanizacija iznajmljivanje stanovanje Tamara Opačić

Ipak nismo toliko loši

Stanovanje u Hrvatskoj priuštivije nego u prosjeku EU, udio stanovnika s dugovanjima najniži ikad

To se može mjeriti stopom preopterećenosti troškovima stanovanja koja pokazuje udio stanovništva koji živi u kućanstvu u kojem ukupni troškovi stanovanja predstavljaju više od 40 posto raspoloživog dohotka. Udio takvih stanovnika u Hrvatskoj je, prema podacima Eurostata za 2022. godinu na najnižim razinama u Europi (2,6 posto), udio troškova stanovanja u ukupnom raspoloživom dohotku iznosio je 15,1 posto, a 30,2 posto građana Hrvatske u riziku je od siromaštva, a udio Hrvata koji živi u kućanstvima s dospjelim dugovanjima za stambeni kredit, stanarinu ili komunalne usluge iznosi 12,5 posto i najniži je ikad. Najveće stope preopterećenosti troškova stanovanja u gradovima zabilježene su u Grčkoj (27,3 %) i Danskoj (22,5 %), a najniže u Slovačkoj (2,3 %) i kod nas (2,6 %). Zgradonačelnik

Eurostat stanovanje životni troškovi

Za drugarstvo

Novi model stanovanja u Križevcima pokazat će je li to put prema jeftinijim životnim troškovima

Bude li sve teklo po planovima, u Križevcima će za dvije i pol godine na prostoru sadašnje vojarne biti nova stambena zgrada s 36 stanova za otprilike stotinu stanara. Model stambenog zadrugarstva, koji razvijene zemlje Europe njeguju već desetljećima, a neke poput Njemačke, Austrije i Švicarske čak i stotinu godina, sada se pojavljuje i kod nas. Jedinica lokalne samouprave pod povoljnim uvjetima ustupit će stambenoj zadruzi zemljište na korištenje na rok od 50 do zakonski maksimalnih stotinu godina. Najam stanova u takvim zgradama ne bi smio biti veći od 30 posto primanja člana strambene zadruge, a barem je 20 posto povoljniji od tržišnih uvjeta. Zadruga je ovdje pravna osoba čiji članovi uplaćuju određenu cijenu za najam i sve troškove. Ističe se kako to nisu socijalni stanovi, a budući stanari morali bi biti sposobni plaćati najam, koji bi, kad se sve supa zbroji i oduzme, trebao biti manji nego u pitanju vlasništva stana, odnosno postojećih modela stanovanja – podstanarstva ili otplaćivanja kredita za novi stan. N1

stambena zadruga stanovanje zadružno stanovanje

Tko ima stan, ima zlato – ali ga više ne može otkupiti