Čiji su birači ljudi sa socijalnog ruba? - Monitor.hr
01.11.2015. (21:57)

Očigledno ničji

Čiji su birači ljudi sa socijalnog ruba?

Koliko su utemeljena obećanja te na što bi se morala obvezati buduća vlast kako bi se suzbio porast siromaštva, smanjenje broja beskućnika i gladnih, Tportal je upitao stručnjake iz tog područja, organizacije civilnih društava i humanitarne organizacije koje ulažu napore u smanjenje tog gorućeg problema. Po riječima Nine Žganeca, predsjednika Hrvatske mreže protiv siromaštva, većina političara se vrlo slabo dotiče socijalnih mjera koje će poduzeti, a još manje od kuda će to i s koliko novca financirati, pa se stječe dojam da socijalnom pitanju nisu pristupili dovoljno analitički, već je to neka vrsta ukrasa političkim programima, što pokazuje da u razumijevanju socijalne politike i njene uloge u društvu postoji ogromna rupa.


Slične vijesti

03.06. (20:00)

Nema šaranja, i basta

Problem s glasačkim listićima s dodanim porukama: Jedan poništen, a drugi priznat

GONG je reagirao na jučerašnju odluku Ustavnog suda koji je, ističu, ‘preglasavanjem sa samo jednim glasom razlike donio izrazito kontroverznu odluku kojom je ispravno zaokruženi listić s nečitkom porukom proglasio nevažećim, poništavajući jasno izraženu biračku volju’. Nikola Grmoja je objavio dvije fotke dva različita glasačka listića, koji su, iako s uredno zaokruženim jednim brojem, nadopisani s nekom kratkom porukom. Jedan je proglašen važećim, a drugi ne. Zakon o lokalnim izborima propisuje da je važeći glasački listić onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg je kandidata birač glasao. Listić u Zadru bio je ispravno zaokružen, samo je uz njega na dnu listića bila je nečitko napisana riječ, najvjerojatnije “ne može” ili “neće”. Bez obzira na nejasnu poruku na dnu listića, jasno je za koga je birač glasao – poručuju iz GONG-a. Index

02.06. (20:00)

Ili se barem najavite, da se ne potroši toliko para

Zbog niske izlaznosti na izbore postavlja se pitanje: Treba li glasanje biti obavezno?

U svijetu postoji više zemalja gdje je glasovanje na izborima obvezno, dok u Hrvatskoj to nije slučaj. Prema najnovijim podacima, obvezno glasovanje primjenjuje se u različitim državama s različitim stupnjevima provedbe i kaznama za one koji ne ispune svoju građansku dužnost. Ukupno 21 zemlja u svijetu ima zakone o obveznom glasovanju, ali samo 10 zemalja aktivno ih provodi. Tu su Argentina, Australija, Belgija, Brazil i druge. Kodex… Postavili to pitanje i na Forumu, rasprava je zanimljiva, pročitajte.

16.05. (16:00)

Nema izlike: izbori stižu i do vašeg kreveta

Lokalni izbori su u nedjelju, glasati možete i od kuće

U nedjelju biramo župane, načelnike, gradonačelnike i vijeća, a glasački listići bit će u četiri boje. Oni koji ne mogu doći na biralište zbog bolesti ili nemoći mogu glasati od kuće, ali to moraju najaviti izbornoj komisiji do 12 sati na dan izbora. Slijepi, nepismeni i osobe s oštećenjima mogu glasati uz pomoć druge osobe. Ako nemate važeću osobnu, trebat će vam tzv. plava potvrda za glasanje koju izdaje nadležni ured. ePodravina

16.10.2024. (13:00)

Nije to baš samo tako

UNESCO dao prijedloge za transparentniju i bržu javnu upravu uz AI, no…

Umjetna inteligencija ima potencijala u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa, poput chatbota koji ljudima odgovara na pitanja o izbornim programima, obavještava građane o razvoju zakona i slično. Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. No, sve ovisi o moralnom kompasu samih političara. I Trump je nedavno pao na foru vlastitog pobornika, a povjerovao je i u laž da migranti u Springfieldu jedu mačke i pse i sam postao predmet sprdnje. Na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Preostaje da se uspostave regulatorni okviri i nadzorni mehanizmi, obrazovanje javnosti i pravna odgovornost Big Tech industrije. Netokracija

14.09.2024. (10:00)

Kandidat bez karaktera

Đikić: Napadna beskonfliktnost

Primorčeva kampanja svodi se na ovu podjelu poslova: premijer Plenković i njegov udvornički ministarski zdrug napadat će predsjednika Milanovića s nastojanjem da ga uvuku u kontinuiranu kavgu, dok će Primorac s namještenim osmijehom širiti apstrakcije poput zajedništva, ljubavi i budućeg blagostanja.

Opisana predizborna strategija, koju HDZ nikad dosad nije prakticirao, mogla bi se možda ispostaviti uspješnom jedino pod uvjetom da Milanović upadne u zamku i da se počne ponašati kao da mu je protukandidat Plenković, a ne Primorac. Čak i kad bi učinio tu vrstu pogreške, još uvijek ostaje problem Primorčeva političkog profila: nije dovoljno biti antipod Milanoviću u pogledu retorike i imati podršku HDZ-a da bi se pobijedilo u predsjedničkoj utakmici. Ivica Đikić za Novosti

19.08.2024. (01:00)

Neka igre počnu

Jokić: Američki poučak – Kako će na Trumpovom testu proći naši kandidati

Dok je u srpnju nakon što je zapucano na njega Trump gotovo već sjedio u Ovalnom uredu Bijele kuće, sredinom kolovoza značajno zaostaje za kandidatkinjom demokrata. Politika je najdinamičnija ljudska djelatnost koja zahtijeva trajnu prilagodbu. Trendovi iz SAD-a mogli bi imati odraz i na predsjedničke izbore koji nam predstoje u Hrvatskoj. Za očekivati je da nam slijedi sadržajnija kampanja u kojoj će se od kandidatkinja i kandidata zahtijevati jasnoća stavova o određenim pitanjima. Premda su predsjedničke ovlasti u Hrvatskoj ograničene, za očekivati je odgovore na pitanja o dolasku stranih radnika, učinkovitosti zdravstvenog sustava, obrazovanju, gospodarstvu, služenju vojnog roka, pravima žena… Ovi izbori bi ujedno mogli biti obilježeni i promjenom u razini političke komunikacije u odnosu na prethodne četiri godine. Selak Raspudić i Primorac će učiniti sve da Milanovića dovedu u situaciju konflikta znajući da tada on gubi, a oni dobivaju. U SAD-u pobjeđuju oni koji su jasniji u stavovima i koji su se spremni prilagoditi. Ukoliko to ne učinite sigurno gubite bez obzira zovete li se Donald, Dragan, Kamala, Marija ili Zoran. Boris Jokić za tportal.

08.05.2024. (22:00)

Vole fake news

Krajnje desne stranke dominiraju borbom za birače na društvenim mrežama

Stručnjaci upozoravaju da se ove stranke često koriste lažima i zavjerama kako bi manipulirale ključnim pitanjima poput migracija i okoliša. Istraživanja pokazuju da populističke stranke privlače znatno više pratitelja na platformama poput TikToka, gdje se dezinformacije brzo šire. Europska unija vidi takve kampanje kao ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima, dok stručnjaci ističu da je važno podići svijest o manipulaciji informacijama. (24sata)

06.05.2024. (00:00)

Sabor bi nam bio nešto lijeviji

Trenutni izborni zakon je manjkav, GONG pojasnio kako bi izgledala pravednija raspodjela izbornih jedinica

Gong na svojim stranicama ističe da bi se na taj način dobilo šest logičnih cjelina – Slavonija, Dalmacija, Zagreb bez sjeckanja kao mjesto gdje živi najveći broj ljudi, Rijeka s Istrom i gorskim Kotarom, Sjeverna Hrvatska s Međimurjem i Zagorjem te Središnja Hrvatska s Karlovcem i Siskom. Smatraju da bi se njihovim modelom barem djelomično ujednačio nesrazmjer između broja osvojenih mandata i ukupnog broja glasova. Neke velike stranke, poput HDZ-a, dobile bi manje mandata, a neke manje, poput Možemo i IDS-a, više. Poštenije bi bilo da je izborni prag 4, a ne 5 posto glasova, tako bi sabor bio raznovrsniji po broju manjih stranaka. Index

29.04.2024. (21:00)

I onda se ljudi ljute na mene kad kažem da je Hrvatska Ali Express verzija normalne zemlje

Andrassy: Političari su preslika naroda, a narod je u većini slučajeva jednako “isti“

Dva i pol tjedna kasnije, o Mataniću ni M, o žrtvama ni ž – i onda će ljudi opet pitat zašto nisu prijavile, zaljubljeni u ideju da je sve baš jednostavno kad “samo” prijaviš. Zlostavljači su i dalje u najboljem slučaju trodnevna priča koja pada u zaborav čim se vremenska prognoza promijeni iz toplog u hladno – s tim da se oko prognoze ipak bunimo s malo više strasti. Nego, izbori. Jeste bili? Jeste zadovoljni rezultatima? I najvažnije, koga možemo tužit za onaj potres mozga koji kaže da važeća putovnica nije relevantan dokument, pa su ljudi koji su došli s njom morali po dodatnu cedulju da bi mogli dat glas? I onda se ljudi ljute na mene kad kažem da je Hrvatska Ali Express verzija normalne zemlje – a kako da nazovemo zemlju u kojoj putovnica vrijedi za sve, osim za izbore? Vi mi recite, ja ću rado prihvatit prijedlog. Andrea Andrassy za miss7