Ćorić: Poskupljenje plina građani neće osjetiti jer je pojeftinila hrana - Monitor.hr
12.02.2019. (10:30)

Tomislavov recept: Nemojte je kuhati, jedite je sirovu!

Ćorić: Poskupljenje plina građani neće osjetiti jer je pojeftinila hrana

Evo njegovih točnih riječi: “Želim naglasiti i činjenicu da unatoč ovom povećanju cijene plina pozitivan učinak, kako porezne reforme tako i smanjenja poreza na dodanu vrijednost na pojedine segmente hrane, je znatno veći i vjerujem da unatoč činjenici da će doći do povećanja cijene plina od 1. travnja, naša kućanstva ovo povećanje neće prejako osjetiti”. Plin poskupljuje 6,9 posto, u prosjeku 20-ak kuna po kućanstvu. N1


Slične vijesti

12.12.2023. (23:00)

Obećali su manje trošit, ne i proizvodit

Nijedan energetski div ne planira gasiti proizvodnju fosilnih goriva

Zemlje sa značajnom proizvodnjom nafte i plina obavezale su se svesti emisiju štetnih plinova neto na nulu, ali nijedna ne planira u konačnici stati s bušenjem, pokazuje istraživanje neovisne udruge Net Zero Tracker. Na ‘neto nulu‘ obavezalo se 69 zemalja koje proizvode naftu, uključujući naftne divove poput Saudijske Arabije, Sjedinjenih Država, Rusije, Kine i domaćina summita Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), pokazale su informacije koje je Reuters dobio na uvid. Samo tri manja proizvođača nafte, Danska, Španjolska i Francuska, izložila su konkretne planove o prestanku bušenja. Do 2050. globalna potrošnja nafte mora se smanjiti za 60 posto, a upotreba plina za 45 posto kako temperatura na Zemlji ne bi porasla više od 1,5 stupnjeva Celzijusa, poručuju iz UN-a. Lider

25.11.2023. (00:00)

Plin više nije 'in'

Nizozemska i Danska zabranjuju ugradnju plinskih štednjaka u novogradnje

Otprilike 100 milijuna ljudi u EU koristi plinske štednjake, uključujući više od polovice svih domova u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Od 2018. godine postoji zabrana uvođenja plina u novogradnje u Nizozemskoj, a sličnu zabranu ima i Danska. Također, Gradsko vijeće Oxforda najavilo je da će do 2025. zabraniti uporabu plinskih štednjaka u novim zgradama, a to je dio politike ukidanja upotrebe fosilnih goriva i prelaska na zelenu energiju. Green… Osim što sudjeluju u stvaranju sakleničkih plinova, plinski štednjaci također zagađuju zrak u domovima i povećavaju rizik od razvoja zdravstvenih problema kod djece, pokazao je važan izvještaj ekskluzivno objavljen na portalu Euronews. Više od 700.000 slučajeva dječje astme u EU u protekloj godini povezano je s kuhanjem na plin u domu.

09.10.2023. (18:00)

Bit će toplo

Perković: Zima dolazi, cijena plina je stabilna, a Europa je spremna

Iako je EU načelno htjela osamostaliti se od ruskih energenata, to nije mogao biti ni lagan ni brz proces. Nešto što se gradi desetljećima i za što postoje stotine kilometara infrastrukture nije lako ugasiti. Pa ipak, proces odvajanja je počeo. Vremenske prilike prošle zime su pomogle EU da prebrodi odvajanje od ruskih energenata, ali ova zima možda bude puno hladnija od višegodišnjeg prosjeka. Međutim, ove je godine cijena plina relativno stabilna. Pripremljenost Europe na zimu najbolje pokazuje popunjenost podzemnih skladišta plina. S izuzetkom Ukrajine i Ujedinjenog Kraljevstva, skladišta diljem Europe su odlično popunjena. Još uvijek se uvoze nafta i plin iz Rusije, ali puno manje. Branimir Perković za Index.

27.09.2023. (13:00)

Plinski ratovi

Hrvatska: nasiljem protiv rasprave o klimi

Policajci i zaštitari su posegnuli za sredstvima fizičke prisile nad ekološkim aktivistima te prosvjednicima u Omišlju krajem prošlog mjeseca. Vijest o privedenim i ozlijeđenim demonstrantima iz organizacije Extincion Rebellion Zagreb (XR), koji se protive širenju krčkog LNG-terminala, probijala se otad gotovo isključivo na stranice i valove manjih domaćih medija. Policija i vlada nisu se izjašnjavale o onome o čemu se ionako i nije izvještavalo, dok su aktivisti očajnički nastojali skrenuti pažnju na tu potiskivanu problematiku. Teme su zapravo dvije: nasilje koje su pretrpjeli aktivisti te činjenica da izostaje šira rasprava o energetskoj i klimatskoj politici u kontekstu daljnje upotrebe fosilnih goriva u RH. Prevladavajuće znanstveno stajalište je da plinska industrija šteti klimi. DW

12.09.2023. (00:00)

Mala pomoć planetu

RNG – prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad. Nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda. RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. No, problem nastaje kada se u to uplela politika Lider

01.09.2023. (09:00)

Rezulat je izjednačen

Blaga zima spasila Europu, ali Rusija se i dalje dobro drži u trgovini plinom

Više od 50 godina Rusija je bila pouzdan opskrbljivač Europske unije zemnim plinom. Ispunjavala je svoje ugovorne obveze čak i na vrhuncu Hladnog rata. Onda se dogodio napad na Ukrajinu. No, Gazprom je zatvorio Sjeverni tok 2, koristeći isporuke plina kao oružje. No Europa je izbjegla energetsku krizu zahvaljujući blagoj zimi, smanjenoj potrošnji plina i većem uvozu ukapljenog plina (LNG) iz cijelog svijeta. Zbog toga je ruska ruska strategija ispala potpuni promašaj. Za Rusiju, koja je dvije trećine svog izvoza plina isporučivala u Europu, odluka o zatvaranju Sjevernog toka 1 bila je autogol. Moskva vidi Kinu kao alternativu velikom europskom tržištu, ali to zahtijeva izgradnju novih plinovoda. No, za to će trebati barem nekoliko desetljeća. Unatoč svemu, Rusija je sa 16 posto udjela i dalje drugi najveći opskrbljivač Europske unije ukapljenim plinom. DW

24.07.2023. (20:00)

A je to biznismeni

Kako je HEP izgubio milijune na trgovini plinom

HEP je tijekom lipnja 2023. godine ostao bez desetak milijuna eura jer su prirodni plin proizveden na hrvatskim nalazištima morali prodati znatno ispod nabavne cijene. Usprkos detaljnim pojašnjenjima, ključno pitanje ostalo je neodgovoreno. Niti nakon što su javnosti prezentirani relevantni podaci, nije jasno jesu li HEP-ovi gubici rezultat kriminala ili nesposobnosti. Većina plina koji je HEP platio skupo, a prodao bagatelno završila je kod Prvog plinarskog društva (PPD) u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca. U danima koji su prethodili sjednici saborskog Odbora za gospodarstvo, čelnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a, Davor Filipović i Frane Barbarić, međusobno su si predbacivali krivnju za aferu. Barbarić tvrdi kako je na vrijeme obavijestio Ministarstvo, no priloženi dopisi mu ne idu u prilog. S druge strane ministar Filipović ili nije znao što piše u Uredbi ili je mislio da je može ignorirati. Faktograf

15.06.2023. (22:00)

Ima izgleda dosta tog mulja

Sarajevo se rješava plina, uskoro bi se mogli grijati na vodu

Proizvodnja toplinske energije iz otpadnih voda i električne energije iz otpadnog mulja – Butile, te formiranje fonda za financiranje utopljavanja stambenih objekata fizičkih osoba i jedinica kolektivnog stanovanja, dva su značajna projekta koje pokreće Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Na postrojenju Butile instalirat će se toplinske pumpe koje će koristiti otpadnu vodu za proizvodnju toplinske energije koja će se u sistemu Toplana koristiti kao zamjenski energent za uvozni energent – plin. N1

03.06.2023. (00:00)

Ne žele da plin više bude 'in'

Neizvjesna plinska budućnost Hrvatske

Najmlađa članica Europske unije još uvijek odmjerava trošak napuštanja fosilnih goriva i rizik svoje ovisnosti o njima. Posjedujemo i svoja ležišta nafte i plina, premda to nitko više ne spominje, jer je riječ o resursima koji su kroz politički kriminal prepušteni jednoj inozemnoj kompaniji. Pokraj klimatskih aktivista, zabrinjava i nedavna studija Bloomberga koja kazuje kako su nove investicije u Europi glede LNG terminala budući promašaji. Zelena akcija, inače, početkom ove godine predstavila je stručnu studiju „Deplinofikacija Hrvatske” koja navodi kako do 2035. možemo dekarbonizirati sektore toplinarstva i električne energije, uz povrat troškova do 2037. godine. Rješenje vide u dizalicama topline, obnovljivim izvorima energije i mjerama energetske učinkovitosti. DW

06.04.2023. (16:00)

Ekipa protiv bojlera

Profesor Neven Duić: Kako izbaciti plin iz Hrvatske

Studija deplinofikacije Republike Hrvatske koju je za Zelenu akciju izradio tim pod vodstvom profesora Fakulteta strojarstva i brodogradnje Nevena Duića mjesecima je predmet rasprave u medijima, ali i na drugim forumima. Studija kreće s polazišta da je potreba da se Hrvatska dekarbonizira, pa i kroz izbacivanje plina, ne samo kao dio šire europske politike, nego i zbog nacionalnog interesa. Obuhvaća sektore proizvodnje struje, industrije, transporta i grijanja, iz kojega je najsloženije izbaciti plin. Osim prijedloga proširenja toplovodne mreže za oko 3.000 kilometara i ubrzanja (prespore) obnove zgrada, studija procjenjuje troškove ugradnje dizalica topline, vjetroelektrana i solara potrebnih samo za eliminaciju plina, ali i troškove elektrolizatora i pohrane vodika koji su potrebni industriji. Faktograf