Čovjek koji jede roadkill - Monitor.hr
19.07.2017. (14:11)

Sve je fino kad se dobro skuha

Čovjek koji jede roadkill

Vice ima zanimljivu priču starijeg datuma o čovjeku koji se hrani isključivo životinjama koje nađe mrtve uz cestu, tzv. roadkill. On se zove Arthur Boyt i živi u engleskom gradu Bodmin Moor. Dosad je probao gotovo sve, na ledu čuva smrznutog ježa, vranu, guštere, sovu i mačku spremne za kuhanje, a najčešće jede jazavce i lasice. Počeo ih je jesti jer se bavi taksidermijom, no kaže da sam nikada nije ubio životinju samo kako bi je pojeo, radije jede one koje pronađe već mrtve. Tu je video priča o njemu, imajte na umu da snimka sadrži prizore koje bi neke mogli uznemiriti, poput rezanja mesa i skidanja kože.


Slične vijesti

Danas (18:00)

Manje šećera, više pitanja

Nove američke prehrambene smjernice izazvale kritike zbog mesa, masti i nejasnih poruka

Američke prehrambene smjernice DGA 2025.–2030. izazvale su oštre kritike stručnjaka i nevladinih organizacija zbog prevelikog naglaska na meso, punomasne mliječne proizvode i visoki unos proteina te zbunjujućih poruka o “zdravim mastima”, uključujući maslac i goveđi loj. Kritičari upozoravaju na zanemarivanje znanstvenih dokaza o rizicima crvenog mesa i zasićenih masnoća, kao i izostanak održivosti i okolišnog aspekta. Smjernice se percipiraju kao politički ublažene i prilagođene prehrambenoj industriji. Index

08.12.2025. (08:00)

Kad si na listi, ali te nitko ne zove na večeru

TasteAtlas: Hrvatska visoko, ali bez jela u top 100

Svjetska enciklopedija jela i okusa objavila listu: Italija ponovno vodi kao najbolja kuhinja, a paragvajska juha Vori-Vori proglašena je najboljim jelom svijeta. Srbija je 12., a Hrvatska 18. s prosječnom ocjenom 4.35; najbolje ocijenjena hrvatska jela uključuju zagorske mlince, pašku janjetinu i slavonski kulen. Ni jedno hrvatsko jelo nije ušlo u top 100 jela. Istra je među najboljim food regijama (29.), a od gradova su u top 100 ušli Split (74.) i Zagreb (87.). Više na stranici TasteAtlasIndex

17.11.2025. (20:00)

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

12.11.2025. (19:00)

Vraća se više od bumeranga

Kobasice najčešće povučeni prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zbog bakterija

Prema podacima Državnog inspektorata, kobasice su u posljednje tri godine najčešće povlačeni prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj — čak 35 puta, najčešće zbog bakterija poput listerije i salmonele. Stručnjaci objašnjavaju da su fermentirane i sušene kobasice posebno rizične jer se proizvode od mljevenog mesa i često ne prolaze potpunu termičku obradu. Kontaminacija može nastati i zbog začina, aditiva ili loše higijene u procesu proizvodnje. Rizik postoji i kod industrijskih i domaćih proizvoda, a presudna je kontrola higijene i uvjeta proizvodnje. Velika škrtica za Jutarnji

09.11.2025. (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

18.10.2025. (19:00)

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto.  O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

21.09.2025. (00:00)

Čuva tajne, ali ne i svježinu

Aluminijska folija nije najbolji izbor za čuvanje hrane

Iako praktična, aluminijska folija nije sigurna za dugotrajno skladištenje hrane. Ne stvara hermetičko brtvljenje, što omogućuje ulazak zraka i razvoj bakterija poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Također može kemijski reagirati s kiselom i slanom hranom, oslobađajući aluminij u jelo. Stručnjaci preporučuju korištenje hermetički zatvorenih posuda, brzo hlađenje hrane, označavanje datuma te pravilno podgrijavanje. Foliju koristite samo kratkoročno i nikako za vruću hranu. Ako sumnjate – bacite, a ne riskirajte trovanje. Index

14.09.2025. (18:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

12.09.2025. (01:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

26.07.2025. (20:00)

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug