Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti - Monitor.hr
Danas (18:00)

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

 


Slične vijesti

02.12. (10:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

30.11. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

22.11. (20:00)

Od ugljena do vjetra – tko će povući čep?

COP30 u Belemu: plan za kraj ere fosilnih goriva na stolu

Na COP30 u Belemu raste podrška za plan postupnog napuštanja fosilnih goriva, s ciljem smanjenja emisija i prelaska na čistu energiju. Oko 80 zemalja, uključujući bogate i siromašne, želi uključiti plan u konačni sporazum, dok EU još traži jednoglasnu podršku članica. Brazil podržava ideju, ali nacrt završnog dokumenta plan tek navodi kao opciju. Otpor dolazi od proizvođača nafte, poput Kine, Saudijske Arabije i Irana. Aktivisti i ugrožene države, poput Maršalovih Otoka, traže jaču formulaciju kako bi plan stvarno ubrzao energetsku tranziciju. DW

  • Güttler, šef DHMZ-a: Bez jasnih odluka na COP-u, a temperature rastu (HRT)
22.11. (19:00)

Nije baš wellness paket

Kako bi izgledao svijet topliji za 3 stupnja? Znanstvenici: To bi bila katastrofa

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

12.11. (11:00)

Drveće se ne brani PowerPointom

Sukob na COP30: starosjedioci probili osiguranje tražeći zaštitu Amazone

Deseci pripadnika starosjedilačkih zajednica probili su se u prostor COP30 summita u brazilskom Belemu, sukobivši se sa zaštitarima i zahtijevajući konkretnu klimatsku akciju te zaštitu amazonskih šuma. Nosili su transparente s porukama „Naša zemlja nije na prodaju“ i „Ne možemo jesti novac“. Dva zaštitara su lakše ozlijeđena, a prosvjednici su se ubrzo razišli. UN i brazilske vlasti pokrenule su istragu incidenta. Predsjednik Lula da Silva ranije je istaknuo važnost starosjedilačkih zajednica u očuvanju Amazone i njihov većeg uključivanja u klimatske pregovore. tportal

09.11. (21:00)

Sad kad se i močvarama digne cijena...

Povratak vlažnim močvarama u Njemačkoj – ekologija susreće poljoprivredu

Henning Voigt i njegov otac u Njemačkoj ponovno navlažuju močvarna zemljišta, obrađujući 350 hektara za proizvodnju siana i bioplina. Močvare pohranjuju trećinu globalnog ugljika i sprječavaju emisiju CO₂, ali isušene danas pridonose više zagađenja nego svjetski zračni promet. Povratak vlažnim površinama otežava poljoprivrednicima osiguranje prihoda, dok tržište za proizvode močvarnih biljaka još nije razvijeno. Subvencije EU-a i partnerstva s tvrtkama poput Otto Versanda pomažu, a njemačke politike predviđaju očuvanje močvara do 2050. godine, istovremeno naglašavajući potrebu financijske motivacije za poljoprivrednike. DW

03.11. (20:00)

Plan B: ako već ne spašavamo planet, barem ga zasjenimo

Znanstvenici upozoravaju: zatamnjivanje Sunca moglo bi pogoršati klimatske promjene

Ideja o „hlađenju Zemlje“ ispuštanjem aerosola u atmosferu, koja oponaša učinke vulkanskih erupcija, sve je kontroverznija. Znanstvenici s Columbia Climate School upozoravaju da modeli stratosferskih aerosolnih injekcija (SAI) ne uzimaju u obzir brojne neizvjesnosti i rizike – od poremećaja monsuna do kiselih kiša. Iako se istražuju alternativni materijali poput dijamantne prašine, praktični problemi i ekološke posljedice ostaju neriješeni. Umjesto „zatamnjivanja Sunca“, stručnjaci ističu da se planeta može spasiti samo smanjenjem emisija i prelaskom na čistu energiju. Index

02.11. (17:00)

Kad priroda pokaže zube, a Hrvatska nema kišobran

Zelena tranzicija: Hrvatska među najranjivijima na klimatske rizike u EU

Hrvatska je 17. u EU po ekonomskim gubicima od ekstremnih vremenskih uvjeta od 1980. do 2024., upozorio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša Aljoša Duplić. Zemlja trpi sve češće suše, poplave i požare, a unatoč napretku u recikliranju i zaštiti prirode, vrste i staništa i dalje nestaju. Emisije iz prometa rastu, a onečišćenje zraka ostaje problem u kontinentalnim gradovima. Duplić naglašava da Hrvatska mora ubrzati prelazak na kružno gospodarstvo, obnovljive izvore i zelenu infrastrukturu kako bi smanjila ranjivost i povećala otpornost na klimatske promjene. tportal

23.10. (10:00)

Lagano postaje luksuznija od doručka

Klimatske promjene podižu cijene kave

Globalna proizvodnja kave raste sporo, dok cijene rastu vrtoglavo zbog klimatskih promjena, ekstremnih vremenskih uvjeta i troškova proizvodnje. Brazil i Vijetnam vodeći su proizvođači, a SAD najveći potrošač. Hrvatska uvozi najviše iz Slovenije i Italije, s rastućim trgovinskim deficitom. Arabica dominira tržištem, ali osjetljivost na suše i bolesti smanjuje prinose. Realni uvoz Hrvatske stagnira, a nominalni se povećava, potvrđujući da rast cijena smanjuje domaću potrošnju. Klimatske promjene i dalje će utjecati na globalne cijene kave. Lider

16.10. (09:00)

Isteklo pet do dvanaest

Znanstvenici upozoravaju: planet prešao prvu klimatsku točku bez povratka

Prema izvješću 160 znanstvenika, svijet je dosegnuo prvu nepovratnu klimatsku prekretnicu – masovno izumiranje koraljnih grebena. Rekordno topli oceani izbjeljuju više od 80% grebena, čime nestaje ključno stanište i prirodna zaštita obala. Stručnjaci upozoravaju na moguć kolaps oceanskih struja i urušavanje drugih Zemljinih sustava, poput amazonske prašume i ledenih ploča. Politike su, kažu, nespremne za takve nagle promjene. Ipak, nada postoji u ubrzanom prelasku na čistu energiju – no samo ako svijet djeluje odmah, prije nego što more dođe po sve nas. CNN, Index