"Devet godina vraćamo kredit, a dug nam je veći za 100.000 kn"

Živo blato

"Devet godina vraćamo kredit, a dug nam je veći za 100.000 kn"

“Iz dana u dan, iz godine u godinu, banke nas na sve moguće načine pokušavaju osiromašiti, poniziti i učiniti ovisnima… Današnjim danom plaćamo 33% veću ratu nego na početku kredita, a nakon sedam godina otplate i dodatnog uplaćivanja, trenutačno stanje glavnice je 100 tisuća kuna veće nego u trenutku podizanja kredita”, kaže Splićanka Irena Puljiz, članica Udruge Franak. Ima i pomaka nabolje, kaže ona: “Političari su uspjeli percipirati osiromašene građane kao uništenu srednju klasu jer se do sada smatralo da stambene kredite u švicarskim francima imaju oni koji su najsiromašniji. Većina korisnika tih kredita prije su bili srednja klasa, a sada žive na rubu preživljavanja”. Slobodna

krediti krediti u francima švicarski franak

Kad gotovina leti, HNB reže krila

Za kupiti stan trebat će plaća od najmanje 1074 eura, a vraćaju se i sudužnici

Hrvatska narodna banka postrožila je uvjete kreditiranja zbog zabrinutosti oko rasta gotovinskih kredita. Građani će za stambene kredite smjeti izdvajati do 45%, a za gotovinske do 40% svojih primanja. Banke mogu odstupati od pravila za 20% stambenih i 10% gotovinskih kredita. Ograničen je i iznos kredita u odnosu na procjenu nekretnine na 90%. Mjere će posebno pogoditi srednji sloj građana, dok HNB strahuje od rizika neurednog otplaćivanja. Banke, s druge strane, tvrde da ne vide veće probleme s naplatom kredita. Kritičari ističu da se urednim dužnicima otežava zaduživanje zbog manjeg broja neurednih. Lider

HNB krediti

Kreditni party završava u 23:55

Novi stroži uvjeti za kredite: HNB uvodi “financijske pojaseve za spašavanje”

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je uvođenje novih mjera kako bi se usporio nagli rast potrošačkih kredita, a time i smanjio rizik za građane i financijsku stabilnost. Od 1. travnja uvode se ograničenja na omjer duga i dohotka (45% za stambene, 40% za gotovinske kredite), kao i pravilo da vrijednost stambenog kredita ne smije prelaziti 90% vrijednosti nekretnine. Iako će promjene najviše osjetiti budući korisnici kredita, HNB tvrdi da je mjera preventivna i potrebna kako bi se izbjegle buduće financijske krize. Index

HNB krediti

Talijanska banka prima kolutove sira kao zalog za kredit

banke krediti sir

Novi dug da se pokrije onaj otprije

Ukidanje prešutnih minusa kao dodatni pokretač rasta gotovinskih kredita

Krajem lipnja iznos gotovinskih kredita koji su podigli građani dosegao je 8,7 milijardi eura što je najviše u posljednje tri godine. Kako stoji u analizi analitičara Raiffeisen banke objavljenoj nedavno, rast ove kategorije na godišnjoj razini ubrzava od veljače 2023. godine. U lipnju su se hrvatski građani zadužili za dodatnih 1,1 milijardu eura, odnosno 14,5 posto više. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3 posto, odnosno za 113,2 milijuna eura. Trend porasta gotovinskih kredita manjim dijelom može se povezati i sa prelaskom s prešutnog na dopušteno prekoračenje. Iako postoji zakonska mogućnost otplate duga na 12 rata, onima s ‘ugašenih‘, primjerice, 4000 eura minusa, nova mjesečna rata od 330 eura uz postojeće troškove i kredite često je kap koja prelijeva čašu. Lider

gotovinski krediti krediti prešutni minus zaduživanje

A novci uvijek trebaju

Krediti i kapitalizacija police osiguranja su bolja opcija od raskida ugovora

Pritisnuti besparicom, mnogi razmišljaju o otkupu police životnog osiguranja da bi došli do novca za pokriće svakodnevnih troškova i nagomilanih dugova. No prijevremeni raskid ugovora u pravilu je neisplativ i donosi veće ili manje gubitke. Ako otkupljujete policu nakon isteka polovice osiguranog roka, izvući ćete samo nominalan iznos uplaćene premije – bez ikakve dobiti. Umjesto otkupa police osiguranja možete podići bankovni kredit uz ustupanje police osiguranja kao kolaterala. Riječ je o tzv. lombardnim kreditima, a koji su relativno povoljni i brzo se odobravaju. Ako više ne možete uplaćivati premiju, postoji mogućnost kapitalizacije police. To znači da ugovor o životnom osiguranju i dalje traje, no premija osiguranja više se ne plaća te se osigurana svota smanjuje u skladu s iznosom uplaćene premije. Tportal

krediti polica osiguranja

Dokle ćemo ovako, iz šupljeg u prazno?

U godinu dana Hrvati uzeli milijardu eura novih kredita, rastu minusi i kamate

Hrvatska kovnica novca u 5 mjeseci iskovala 405 milijuna kovanica — eZadar.hr
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal

dug građani Hrvatska krediti zaduživanje

Ugroženo tržište kredita i socijalna pomoć veteranima i starijima

Ministrica financija SAD-a: “Ne podigne li Kongres granicu duga, slijedi katastrofa”

Bewaffnung auf Kredit“: Warum die USA den Ukraine-Krieg gewinnen - FOCUS online

Američka ministrica financija Janet Yellen upozorila da bi neuspjeh Kongresa da podigne gornju granicu vladinog duga, i posljedično neispunjenje obveza, izazvalo “ekonomsku katastrofu” koja bi dodatno povisila kamatne stope u godinama koje dolaze te da bi neplaćanje američkog duga rezultiralo gubitkom radnih mjesta, dok bi se povećao teret otplate kućanstava za hipoteke, zajmove na automobile i kreditne kartice. “Osnovna odgovornost Kongresa je da poveća ili obustavi gornju granicu zaduživanja od 31,4 trilijuna dolara”, naglasila je Yellen. Poslovni

inozemni dug Janet Yellen krediti SAD socijalna davanja

Godine 1987. godišnja inflacija bila je 170 posto, a 1989. više od 1000 posto

Može li inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite građana

Generacije koje su se gradile život osamdesetih godina prošlog stoljeća sjećaju se i “dobre strane” inflacije – kako im je pomogla u otplati kredita za izgradnju kuće ili kupnju i opremanje stana. Ljudi često kažu da je “inflacija pojela kredite”. Marko Pahor, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, objašnjava tadašnja inflatorna događanja i odgovara na pitanje može li se isto dogoditi i danas. “Tko danas ima kredit, ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to događalo u Jugoslaviji osamdesetih godina”, ističe Pahor. N1

inflacija krediti Marko Pahor

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni

HNB kamate krediti

Samo da se zna

Grubišić o subvencijama za stan: To ne daje vlada, nego drugi porezni obveznici koji možda ne mogu do kredita

O vladinim mjerama pomoći za kupnju manjih stanova mladima financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da Vlada sa subvencijama samo dolijeva ulje na vatru. “Koliko mi je poznato, odabrano je 17-18 tisuća kredita uz takvu vrstu intervencije. Vlada je transmisijski organizam. Pomažu drugi porezni obveznici koji možda nisu kreditno sposobni da bi digli kredit za stan. Nerijetko imamo taj scenarij gdje oni koji se nameću kao spasitelji su bili najveći kontributori problemu. Evo sad imamo ograničavanje cijena goriva. Umjesto arbitrarnog ograničavanje cijena, i kad vidite da 60 posto ide državi, možda da se država odrekne svog dijela. Ipak imamo bar jedan dio državne potrošnje koji je upitan i nesuvisao.” N1

Andrej Grubišić krediti

Živo blato