Doktor znanosti na burzi: Ono kad aktivno tražiš posao koji zapravo ne želiš dobiti

Sve za naknadu, naknadu ni za što

Doktor znanosti na burzi: Ono kad aktivno tražiš posao koji zapravo ne želiš dobiti

Kulturpunkt donosi priču kroz koju zapravo mnogi prolaze za vrijeme nezaposlenosti. U ovom slučaju autor je planirao završiti doktorat, primati naknadu od HZZ-a i poslije tražiti posao (iako je i tada radio, ali honorarno). No, da bi primao naknadu morao se javljati na natječaje i ići na intervjue za zaposlenje. Za koje je uglavnom bio prekvalificiran. No, uvidio je i da poslodavci kod kojih je išao na razgovor nisu imali u planu ponuditi mu zaposlenje… Kroz niz komičnih i pro forma razgovora – od administracije do kazališnog šaptača – analizira rigidnost sustava, rastuću birokratizaciju kulture i inflaciju tradicionalnog koncepta sigurnog zaposlenja. Tekst razotkriva kako suvremeno tržište rada degradira ljudsko dostojanstvo, pretvarajući egzistencijalno pitanje u ponižavajuće i otuđujuće natjecanje.

HZZ Luka Ostojić nezaposlenost posao

Slušaj svoje srce, ali uzmi u obzir i preporuke Zavoda...

HZZ savjetuje studente i učenike: Previše je ekonomista, pravnika, medijskih tehničara, dizajnera…

HZZ je još prošle godine objavio dokument Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za predstojeću školsku, odnosno akademsku godinu, u kojem navodi u kojim bi programima trebalo povećati ili smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata. Preporuke se temelje na praćenju, analizama i predviđanjima potreba tržišta rada. Dok su najtraženija zanimanja i dalje zidari, konobari, medicinske sestre, kuhari, mesari, vozači kamiona i prodavači, na području nekoliko županija navedeno je koja su zanimanja suficitarna: u Zagrebu su to modni i grafički dizajneri i tehničari, ekonomisti, fizioterapeuti i web dizajneri, a u Splitu ne fali automehatroničara, upravnjaka, kemičara, povjesničara i pravnika. U Osijeku preporučuju smanjiti broj budućih frizera, cvjećara, građevinaca i likovnih umjetnika. Slično je i u Rijeci i Zadru. N1

deficitarna zanimanja HZZ suficitarna zanimanja zanimanja

Manje novca, više mjera: kreativna štednja na tržištu rada

Vlada odobrila mjere HZZ-a za 2026.: 125 milijuna eura i nova potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Vlada RH usvojila je Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., s proračunom od 125,32 milijuna eura – 37 milijuna manje nego 2025. Ključna novost je potpora za zapošljavanje osoba s invaliditetom na pola radnog vremena (do 24 mjeseca, do 75 % plaće). Ostale mjere uključuju potpore za zapošljavanje, pripravništvo, samozapošljavanje (7–20 tisuća €), vaučere za obrazovanje, javne radove te očuvanje radnih mjesta, posebno u prerađivačkoj industriji zbog rasta minimalne plaće. Lider

HZZ mjere zapošljavanja potpore

Samo nije rečeno na teret čijih leđa

Plenković predstavio kompenzacijske mjere za poslodavce zbog podizanja minimalca

Premijer Andrej Plenković izjavio je u uvodu sjednice Vlade da je odlučeno da se iznos minimalne bruto plaće od iduće godine podigne za 130 eura na 970 eura, porast će i studentska satnica na 6,06 eura, a najavljene su i kompenzacijske mjere za poslodavce kako bi se održala njihova ekonomska aktivnost i sačuvala radna mjesta. Za svakog radnika koji trenutno prima minimalnu plaću, poslodavac će moći tražiti kompenzaciju između trenutnog i budućeg iznosa minimalne plaće što je ukupno 390 eura po radniku – te će se mjere moći ostvariti putem zavoda za zapošljavanje (HZZ-a). HRT

Andrej Plenković HZZ minimalna plaća poslodavci

Postaju velikodušniji

Sprema se novi zakon. Naknada za nezaposlene i nakon sporazumnog otkaza, ali i za strane radnike

U javno savjetovanje upućen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada čije su glavne novine da se donekle podiže naknada za nezaposlene, međutim, prije svega se širi njezin obuhvat, i to na radnike iz trećih zemalja, strane radnike, koji će se novim zakonom također imati pravo prijaviti na burzu i primati naknadu, ali i na sve radnike koji se na burzu vraćaju temeljem sporazumog otkaza ugovora o radu. S obzirom na to da naknadu za nezaposlene prima tek 20 posto prijavljenih na burzi, intencija ovih izmjena je da se proširi obuhvat, da se do naknade dođe lakše, odnosno ide se na manje stroga i rigorozna pravila, u skladu s preporukama Vijeća EU-a i NPOO-a. Novi list… Iz HZZ-a odgovorili forumašu na upit, pojasnivši kako to ne znači da će svatko tko da otkaz imati pravo na naknadu, već onaj koji otprije ima pravo na naknadu, ali je zbog zaposlenja u međuvremenu nije iskoristio…

HZZ naknade za nezaposlene nezaposleni

Za osla uvijek ima posla

Na burzi i dalje previše ekonomista, nedostaje zdravstvenih radnika

I dalje je previše osoba sa završenim srednjoškolskim i visokoobrazovnim smjerovima ekonomije, poslovne ekonomije i upravnih studija, a najviše nedostaje stručnjaka s područja medicine, sestrinstva i logopedije. Među najtraženijima su diljem Hrvatske i mnoga zanimanja iz STEM-a, odnosno matematike, strojarstva, elektrotehnike, informacijskih tehnologija i računarstva, ali i iz psihologije te ranog i pedagoškog odgoja. Previše je pak mjesta na fizioterapiji i u turizmu. Iz HZZ-a napominju da su preporuke kvalitativne, stoga ne predlažu kvantitativna povećanja ili smanjenja broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata, no dodaju i da su pri sastavljanju preporuka u obzir uzeli i strategije i planove gospodarskog razvoja. Lider

burza rada Hrvatski zavod za zapošljavanje HZZ

Nezaposlenost naša svagdašnja

Uz bok Italiji, šesti smo u Europi po stopi nezaposlenosti

Hrvatska je u lipnju bila šesta među zemljama Europske unije (EU) po stopi nezaposlenosti, pokazalo je u četvrtak objavljeno izvješće Eurostata… U Hrvatskoj je pak sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u lipnju iznosila 8,8 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža nego u svibnju. Bez posla je, prema Eurostatovim podacima, bila ukupno 161 tisuća građana Hrvatske, čime se njihov broj smanjio za tri tisuće u odnosu na svibanj. U odnosu na prošlogodišnji lipanj ta je brojka povećana za 43 tisuće… Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj u lipnju je stagnirala na mjesečnoj razini u odnosu na prethodni mjesec na 23,7 posto, a na godišnjoj je razini poskočila za 6,8 postotnih bodova. Index

Hrvatska HZZ Index nezaposlenost

Dolazi zima

Raste nezaposlenost, krajem listopada više od 180 tisuća ljudi bez posla

Krajem listopada bile su registrirane 180.404 nezaposlene osobe, što je za 6.8 posto ili 11.470 osoba više u odnosu na kraj rujna, ali i 20.1 posto ili 45.299 osoba manje u odnosu na kraj listopada prošle godine. Dnevni podaci HZZ-a, pak, pokazuju da se broj nezaposlenih nastavlja povećavati i tijekom studenog, s obzirom na to da je trenutačno nezaposlenih 182.454, a objavljeno je 13.868 slobodnih radnih mjesta. Index

HZZ

Drugi pogled

Milijun mjesečnih naknada iz HZZ-a bačeno u vjetar?

Zadatak HZZ-a je da što više skrati vrijeme do pronalaska novog posla i da samim time uštedi novac iz proračuna od naknada za nezaposlene. 2,9 milijardi kuna nije malo novca, to je milijun naknada od po 3.000 kn, to je plaćenih milijun mjeseci nerada. No HZZ više funkcionira kao socijalna služba, piše Liberal.hr.

HZZ nezaposlenost

Nova radna snaga

HZZ: U Hrvatskoj u srpnju 170 tisuća nezaposlenih

Krajem srpnja ove godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 170.127 nezaposlenih osoba, što je 0,6 posto ili 939 osoba više u odnosu na kraj lipnja, a 21,6 posto ili 46.962 osobe manje u odnosu na kraj srpnja prošle godine, objavio je HZZ. U srpnju je tako, nakon pet uzastopnih mjeseci pada broja nezaposlenih na mjesečnoj razini, ponajviše pod utjecajem sezonskih kretanja odnosno zapošljavanja u turizmu i ugostiteljstvu, broj nezaposlenih povećan. Na to je ponajviše utjecala činjenica da se po završetku školske godine dio srednjoškolaca završnih razreda koji ne nastavljaju školovanje prijavio na Zavod za zapošljavanje. Jutarnji

HZZ zaposlenost

Prema očekivanjima

Deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za ljude s fakultetom

Srednja.hr na HZZ-u je utvrdila deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj za visokoobrazovane u ožujku. Najviše se traži diplomiranih ekonomista i to čak 529. Inače, ljudi s diplomom ekonomije na tržištu rada fluktuiraju unutar zakona velikih brojeva, prema kojem ih se puno traži, ali puno diplomiranih ekonomista i gubi posao. Na drugom mjestu su diplomirani liječnici, zatim slijede pravnici, diplomirani građevinski inženjeri, profesori matematike, agronomi, učitelji u osnovnoj školi, diplomirani inženjeri, profesori glazbenih predmeta u srednjoj školi i diplomirani strojarski inženjeri. Srednja.hr

HZZ studenti

Sve za naknadu, naknadu ni za što