Država još uvijek vlasnik 27% poljoprivrednog zemljišta - Monitor.hr
13.04.2015. (17:00)

Gdje je veći kaos?

Država još uvijek vlasnik 27% poljoprivrednog zemljišta

Prema podacima Agencije za poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj 27% od ukupno 2.695.037 ha površina poljoprivrednog zemljišta još uvijek je u državnom vlasništvu. Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a, smatra kako je to mali postotak te tvrdi kako su najveća konfuzija i nemar na djelu kod privatnog poljoprivrednog zemljišta, koje bi trebalo okrupnjavati. Od 1,9 milijuna hektara najveći dio je zapušten, ističe. Glas Slavonije


Slične vijesti

28.04. (11:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

13.04. (12:00)

Navali narode dok nisu kao stanovi

Cijena jednog hektara obradivog zemljišta u Hrvatskoj bila je prosječno 4.491 eura dok je najviša, 283.039 eura, zabilježena na Malti

Iznose za Maltu dakako treba uzeti s rezervom jer odražava tamošnji nedostatak poljoprivrednog zemljišta i pritisak za njegovu prenamjenu u građevinsko, što rezultira višim cijenama. Stvarni lider cijena zemljišta u EU je Nizozemska, na drugom mjestu ljestvice Eurostata s prosječnom cijenom od 178.093EUR-a za hektar. Niske cijene zemljišta zorno pokazuju strukturu proizvodnje, nisku dohodovnost, ali ti to da se Hrvatska kroz tri desetljeća suverenosti nije dovoljno ozbiljno pozabavila stvaranjem boljeg okruženja za poljoprivredu i stanovnike ruralnih prostora. Ako poljoprivrednik posjeduje zemlju, njezin rast cijene automatski povećava njegovu neto vrijednost. Bogatstvo vlasnika raste, barem na papiru. Hipotetski poljoprivrednik u Nizozemskoj prodajom jednog hektara može kupiti traktor, dok naš mora prodati 39 da bi napravio isto. Agroklub

07.04. (14:00)

Jedino što možemo je zelenije živjeti

Regenerativna poljoprivreda rješenje je za klimatske promjene? Dokumentarac ‘Poljubi zemlju’ to promovira, no stručnjaci se baš i ne slažu

Film “Kiss the Ground” autora Josha Tickella i Rebecce Harrell Tickell istražuje kako obnova tla može pomoći u smanjenju emisija ugljičnog dioksida te zagovara regenerativne metode koje mogu obrnuti ovaj proces. No, film se bavi i drugim temama, poput negativnog utjecaja kemijskih pesticida i umjetnih gnojiva na bioraznolikost i kvalitetu tla te povezanosti zdravlja tla s globalnim ekološkim problemima, uključujući dezertifikaciju, poplave i eroziju. Pozitivne kritike o filmu govore kako uspješno predstavlja kompleksne ekološke teme na način koji je razumljiv i zanimljiv široj publici, a pritom je i lijepo snimljen. S druge strane, neki kritičari smatraju da film pojednostavljuje kompleksnost klimatskih promjena i ne nudi dovoljno dokaza o tome koliko regenerativna poljoprivreda može smanjiti emisije CO2. Agroklub

26.03. (13:39)

Zabilježen je rast vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

17.02. (12:00)

I zato jedemo skupo

HUP: Zbog drastičnog pada domaće proizvodnje hrane, ugrožena je nacionalna prehrambena sigurnost

Prema analizi koju su ovih dana izradili čelnica HUP-ova prehrambenog i poljoprivrednog sektora Josipa Filaković i glavni analitičar Hrvoje Stojić, realni dohodak poljoprivrede je lani pao 6,3 posto, na 1,6 milijardi eura, a vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala je 0,3 posto, na 28 milijardi eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u usporedbi sa zemljama regije srednje i istočne Europe, Njemačkom i Italijom. To je čini najizloženijom rastu uvoznih cijena – upozoravaju iz HUP-a. Najveći problem su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Danica

29.01. (12:00)

Kad bi štruca kruha mogla pričati, imala bi puno toga za reći

Globalno se godišnje proizvede 750–800 milijuna tona pšenice, oko 94 kg po osobi

Pšenica, jedna od najstarijih poljoprivrednih kultura, uz kukuruz i rižu čini okosnicu svjetske prehrane. Kina, EU i Indija najveći su proizvođači, dok Rusija prednjači u izvozu. Hrvatska je 2024. proizvela 840.000 tona. Od drevnog Egipta do danas, pšenica je bila simbol bogatstva, uzrok ratova i ključna za opstojnost civilizacija. Prilagodljiva i raznolika, dolazi u tisućama sorti, a najvažnije su meka i tvrda, od kojih nastaju kruh, peciva i tjestenina. Agroklub

26.10.2024. (19:00)

Znanost ide dalje, a mi?

Tjedni pregled novosti iz znanosti: Elektro poljoprivreda, učinkovitija terapija za karcinom prostate, brzi test krvi koji spašava živote na licu mjesta…

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta i sveučilišta u St. Louisu razvijaju metodu “elektro poljoprivrede” koja zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom na solarnu energiju. Ova tehnika pretvara CO₂ i vodu u acetat, kojim se mogu hraniti genetski modificirane biljke, gljive, alge i kvasci u hidroponskom uzgoju. Ovim pristupom bi se poljoprivredna površina mogla smanjiti do 94 %, a metoda omogućuje uzgoj hrane čak i u svemiru. Bug donosi pregled novosti iz svijeta znanosti.

14.10.2024. (13:00)

Ne možeš protiv prirode

Oko 60% europskog tla je u lošem stanju, a ovogodišnje suše, poplave i ekstremni vremenski uvjeti dodatno su uništili poljoprivredna područja

Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija. S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje. Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju. Agroklub