Države s najviše robotskih radnika - Monitor.hr

Slične vijesti

15.08. (10:00)

Od rada se živi, od doplatka preživljava

Njemačka: Minimalac donosi više od socijalnog doplatka čak i u najgorim scenarijima

Studija WSI-ja pokazuje da i u najnepovoljnijim scenarijima rad za minimalnu plaću donosi više novca od građanskog doplatka. Analiza triju tipičnih kućanstava otkriva da samac na minimalcu ima 557 eura više, samohrana majka 749 eura, a četveročlana obitelj 660 eura više nego na doplatku. Razlike ovise o cijeni stanovanja, ali i u najskupljim gradovima rad se isplati. WSI odbacuje tvrdnje da se od doplatka “dobro živi” te poziva na ulaganje u pristupačno stanovanje i edukaciju radno sposobnih korisnika. tportal

10.06. (21:00)

Rad do groba – sad i službeno preporučeno

Svjetska banka tvrdi da Hrvati “prekratko rade i prerano idu u mirovinu”

Svjetska banka predlaže Hrvatskoj niz mjera za održiviji mirovinski sustav, uključujući postepeno podizanje dobi za umirovljenje na 72 godine. Ističu da Hrvati prekratko rade, što stvara pritisak na sustav. Među prijedlozima su i obavezna isplata iz drugog stupa, ranije prijevremeno umirovljenje te bolje usklađivanje i pravedniji izbor mirovina. Analiza pokazuje kako bi podizanje dobi za umirovljenje najviše doprinijelo stabilnosti sustava, dok trenutno kratki radni vijek i brojni izuzeci pogoršavaju omjer radnika i umirovljenika. N1

20.05. (12:00)

Neki već završe s poslom, a mi još nismo ni kavu popili

Koliko zapravo radimo? Hrvati među marljivijima u EU

Hrvatski radnici s prosjekom od 37,8 sati tjedno među najradnijima su u EU, usporedivi s Češkom i Slovačkom. Radni tjedan u zapadnoeuropskim zemljama, poput Nizozemske i Danske, često traje 30–34 sata, zahvaljujući fleksibilnom radu i visokoj produktivnosti. Ipak, Hrvati rade manje od radnika u Turskoj i Srbiji, gdje radni tjedni premašuju 40 sati. Poslovni

02.05. (22:00)

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal

30.03. (00:36)

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

18.02. (12:00)

Work smarter, not harder

Pet trikova za produktivnost: Kako raditi pametnije, a ne napornije u 2025. godini

  • Koristite prave alate – Tehnologija i automatizacija mogu vam olakšati posao i povećati produktivnost.
  • Radite u intervalima – Fokusirani rad u blokovima (npr. 90 minuta) uz pauze poboljšava učinkovitost.
  • Organizirajte radni prostor – Uredan i funkcionalan prostor smanjuje stres i povećava koncentraciju.
  • Postavite realne rokove – Razbijanje zadataka na manje dijelove smanjuje pritisak i poboljšava planiranje.
  • Izbjegavajte multitasking – Fokusiranje na jedan zadatak odjednom povećava kvalitetu rada i smanjuje pogreške.

Forbes

13.12.2024. (17:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik

18.09.2024. (18:00)

Nigdar ni bilo da ni nekak bilo...

‘Nitko danas više ne želi raditi’ – kratka povijest

@adamrobertbest A brief history of how nobody wants to work anymore. People have been saying the same thing for hundreds if not thousands of years. Credit to Paul Frairie for putting it together, he’s an incredible follow and puts stuff out like this all the time. #work #funny #rant ♬ original sound – Adam Best

04.09.2024. (20:00)

Roboti ionako ne žele ići na more

Osnovni problem algoritmima upravljanog rada jest ideja da se ljudski odnosi i ljudska produktivnost mogu potpuno kvantificirati

Primjena algoritama sve je češća u suvremenim radnim odnosima – gotovo svaka iole digitalizirana tvrtka koristi softvere i uređaj za nadzor pa i modifikaciju ponašanja zaposlenika. Riječ je o procedurama i pravilima ponašanja napisanima matematičkim formulama i prevedenima na računalne jezike, u softverske algoritme, koji više ili manje na daljinu i više ili manje automatski upravljaju radnicima, tako što ih discipliniraju pa i sankcioniraju, ako ne čine ono što je propisano. Na Netokraciji su razgovarali s nekoliko sugovornica na tu temu, a zaključci su kako i takvi automatizirani strojevi zahtijevaju ljudsku asistenciju, poput automatskih blagajni u dućanu, a pitanje je koliko je važan ljudski faktor kakve aplikacije nemaju. A tu je i problem zloupotrebe platformnog rada, zbog čega su na udaru sami radnici, čiji se rad obezvrjeđuje.

27.03.2024. (19:28)

U Austriji radnici po satu zarade triput više nego u Hrvatskoj