Dug u EU raste, Hrvatska među najboljima po omjeru duga i BDP-a

Ali sad znamo zašto se kaže kad je netko "dužan k'o Grčka"

Dug u EU raste, Hrvatska među najboljima po omjeru duga i BDP-a

Prema podacima Eurostata, javni dug u eurozoni i cijeloj EU porastao je u proteklih godinu dana, a omjer duga i BDP-a u eurozoni dosegnuo je 88,5 posto. Najzaduženije su Grčka, Italija i Francuska, dok najniže omjere imaju Estonija i Luksemburg. Hrvatska se ističe pozitivno s omjerom od 57,2 posto, znatno ispod EU prosjeka te boljim rezultatom od Slovenije i Mađarske. Iako je apsolutni dug blago porastao, rast BDP-a nadmašio je zaduživanje, pa je omjer duga pao. Danica

BDP državni dug

Diplome na lageru, uhljebi na akciji

Podobnik: BDP kod nas sada raste, ali rastao je i u Grčkoj prije sloma

Govoreći o strukturi hrvatskog gospodarstva, ekonomist i šef udruge Glas poduzetnika Boris Podobnik za N1 naglasio je da korijeni problema leže u obrazovanju. “Ako više nije potrebna fakultetska diploma, to znači da fakulteti proizvode studente koji nisu potrebni tržištu. A ako imate višak takvih studenata, dok u isto vrijeme nedostaje inženjera, to može povećati korupciju”, kaže. Rumunji i Bugari rade na smanjenju državnog aparata, a smatrali smo da smo ispred njih. Oni su simbol najkorumpiranijih i najzaostalijih u Europi, ali i oni su shvatili da u krizi moraš reagirati i smanjiti državni aparat. Kod nas se državni aparat širi. To je zapravo stranačka vojska koja se hrani i koja će na izborima osigurati pobjedu. To je oblik samoodržanja, ali za državu i naciju to nije najbolje rješenje…

BDP Boris Podobnik

Europski prvaci u plaćama, ali ne na semaforu

Šonje: Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Hrvatska je „mala Njemačka“ u usporedbi s Rumunjskom i Francuskom – fiskalno disciplinirana zemlja gdje je prinos na državne obveznice niži od francuskog prinosa. Međutim, kvarenje fiskalnog položaja Hrvatske traje već treću godinu zaredom i poziva na oprez. Promatranje strukture rashoda otkriva dvije neuralgične točke: s udjelom plaća (13,0% BDP-a) i intermedijarnih rashoda (7,6% BDP-a) u javnom sektoru, Hrvatska je pri vrhu EU i snažno odstupa od usporedive skupine zemalja. Kada bi plaće i intermedijarni rashodi u Hrvatskoj bili na razini europskog prosjeka, ukupni rashodi opće države bili bi za oko 4,5% BDP-a (oko tri milijarde eura) manji. To znači da Hrvatska vlada, njezine institucije i lokalna uprava i samouprava ima veliki prostor da kroz povećanje efikasnosti i kvalitete upravljanja istovremeno smanje deficit, porezno opterećenje i povećaju socijalne transfere građanima. A tako nešto je moguće napraviti samo u dobrim vremenima. Velimir Šonje za Ekonomski lab

BDP fiskalizacija Velimir Šonje

Raste i trava dok se ne pokosi

Šajatović: Zašto Hrvatska nema ciljani rast BDP-a

Europska komisija morala bi imati instrumente za određivanje i kontrolu dogovorenog rasta. Do toga je, istina, dug put. Ali do tada bi Bruxelles mogao nametnuti državama članicama, kad već nameće sve do neodvojivih čepova, da u tekuću godinu izađu s ciljanom stopom rasta. Ali onda nastupe neoliberalni ekonomisti: nije na državama da planiraju rast, one samo trebaju stvarati uvjete da biznis lakše radi. Pa će se na kraju vidjeti kakav će biti BDP. Nije čudno što većina europskih političara na vlasti, uključujući hrvatske, obožava takav pristup. Kako bi rekla ekipa iz ‘Alana Forda’: ‘Ništa ne obećavamo i to izvršavamo.’ Ugodna je to pozicija. Kina si je odredila rast od 5 posto za ovu godinu, a to isto ima i SAD, Indija, pa i Poljska. Dok ostali europski političari, uključujući hrvatske, ne izađu iz zone komfora i ne vežu mandate uz brojčano obećani rast BDP-a, neminovni su porazi u globalnim nadmetanjima. Miodrag Šajatović za Lider.

BDP kolumne Miodrag Šajatović

S juga s ljubavlju – Njemačka konačno pušta gas

Šonje: Neuvjerljiv oporavak gospodarstva EU, ali ipak – oporavak

Gospodarstvo EU stagniralo je 2023. i 2024., a rast su vukle južne zemlje poput Španjolske, Italije i Hrvatske, dok je Njemačka zapela u blagoj recesiji. Sada ipak pokazuje prve znakove oporavka. Ukupni rast EU-a iznosi 1,4%, no taj broj iskrivljuje Irska s nerealnim skokom od 10,9%. Oporavak je krhak, ali ga podupiru fiskalna ekspanzija, rast osobne potrošnje i pad cijena energenata. Ako sve pođe po planu, rast BDP-a mogao bi doseći 1,5% do 2% 2025., dok se SAD usporava zbog Trumpovih carina i vlastitih problema. Velimir Šonje za Ekonomski lab

BDP Velimir Šonje

Može se smatrati i svojevrsnim čišćenjem

Recesija: opće smanjenje gospodarske aktivnosti

Recesija je stoga dio ekonomskog ciklusa, koji podrazumijeva rast, vrhunac i pad praćem spomenutim smanjenjem gospodarskih aktivnosti. Ako se BDP smanjio dva uzastopna tromjesečja, to se naziva tehničkom recesijom. Ako se BDP smanjuje dulje vrijeme, to se naziva ekonomskom recesijom. Država je može pokušati ublažiti ulaganjem , čime stvara dodatnu potražnju a može i ublažiti poreze. Recesija na prvi pogled ne zvuči poželjno. No ona također može potaknuti pozitivna kretanja i rekonstruirati tržište. DW

BDP recesija

Podesi algoritam i vozi – sektor ti više ne treba

PwC: Umjetna inteligencija bi do 2035. mogla povećati globalni BDP za 15 posto

PwC-ova analiza otkriva da umjetna inteligencija može globalnu ekonomiju povećati za 15 %, no uspjeh ovisi o povjerenju, suradnji i odgovornoj primjeni. Najveću vrijednost stvaraju tvrtke koje spajaju sektore, primjerice u mobilnosti. Iako AI potiče rast, klimatski rizici ga mogu usporiti. U Srednjoj i istočnoj Europi PwC ubrzano uvodi AI alate, educira zaposlenike i surađuje s tehnološkim divovima. Novi sustavi, poput agentskog operativnog sustava i ChatPwC-a, već donose rezultate. Edukacija, inovacija i prilagodba ključni su za opstanak u novoj AI ekonomiji. Lider

BDP umjetna inteligencija

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

On bi o BDP-u, a oni o SDP-u...

Šajatović: Javnost ignorira rast BDP-a jer si Plenković prisvaja zasluge

Kod političara je često teško razlučiti kad su ozbiljno razočarani, a kad je riječ o predstavi za medije i opću javnost. U ovom slučaju, međutim, može se povjerovati da je predsjednik HDZ-a i Vlade iskreno razočaran i uvrijeđen što se ne reagira na rast BDP-a od 3,8 posto. Prema onoj staroj narodnoj o svekrvi koja ‘kćerku kara (psuje – nap. a.), snahi prigovara‘, Plenković prigovarajući medijima zapravo indirektno prigovara glasačima koji u anketama ne nagrađuju rast BDP-a, nego se razlika između HDZ-a i SDP-a smanjila na 26,3 posto prema 25,7 posto. Premijer ima pravo biti razočaran i začuđen medijima i biračima. Ali bilo bi korisno pogledati stvari iz drugoga kuta. Iz njega bi se moglo vidjeti da je za ignoriranje podataka o rastu BDP-a možda najviše kriv sâm premijer. Miodrag Šajatović za Lider.

Andrej Plenković BDP Miodrag Šajatović

Nesigurna vremena iziskuju takve mjere, kažu...

Gdje će Europa naći više novca za obranu? Pet posto BDP-a znači da bi EU trebala ulagati još 875 milijardi eura

Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

BDP europski proračun NATO obrana proračun sigurnost vojska

Panonska u leru, Zagreb u šestoj brzini

Jadranska Hrvatska napustila sve osim turizma, a Zagreb ima BDP po glavi kao Berlin

Najsiromašnija regija, Panonska Hrvatska, ostvarila je rast BDP-a od samo 23% u osam godina (2015.–2023.), dok su druge regije pokazale znatno bolje rezultate. S druge strane, Sjeverna Hrvatska zabilježila je rast od čak 40%, a Jadranska Hrvatska, koja se previše oslanja na turizam, zaostaje, pogotovo nakon pada turističkih dolazaka tijekom pandemije. Jadranska Hrvatska je svoj BDP po glavi stanovnika podigla s 59 posto na 72,4 posto te je nešto ispod postignuća cijele države, koja je dosegnula 76 posto prosjeka EU-a. No, taj državni prosjek podiže Zagreb, koji je premašio EU prosjek za 25 posto i na razini je, primjerice, Berlina. Čak ga je u 2023. premašio za dva postotna poena. Telegram

BDP gospodarstvo

P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Ali sad znamo zašto se kaže kad je netko "dužan k'o Grčka"