Epoha Milana Bandića: Nasljeđe između vizije i pravosudnog vakuuma

Miki Milane, baš nam nedaš mira

Epoha Milana Bandića: Nasljeđe između vizije i pravosudnog vakuuma

Smrt Milana Bandića prije pet godina označila je kraj dvadesetogodišnje ere obilježene populizmom i kompleksnom interesnom mrežom. Iako je Zagrebu ostavio projekte poput Bundeka, Domovinskog mosta i Adventa, svaki je pothvat bio praćen kontroverzama i optužbama za pogodovanje. Njegov nasljednik Tomislav Tomašević preuzeo je financijski uzdrman grad i “hobotnicu” s kojom se i danas bori, dok mnogi Bandićevi poslovni partneri i dalje dominiraju tržištem. Poput filmskog Michaela Corleonea, Bandić je otišao bez pravomoćne presude, ostavljajući iza sebe grad podijeljen između vidljivih spomenika i nevidljivih dugova. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan Milan Bandić

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider

AI Deep Blue Gari Kasparov Goran Litvan IBM šah umjetna inteligencija

Počela je kao gentleman's club

34 godine Europske unije: ugovor koji su potpisali samo muškarci

Ugovor iz Maastrichta potpisan je 7. veljače 1992. i stupio na snagu 1993., čime je formalno osnovana Europska unija. Dvanaest država tadašnje Europske zajednice dogovorilo je europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, suradnju u pravosuđu te put prema uvođenju eura. Dokument su potpisala 24 ministra vanjskih poslova te financija ili gospodarstva – svi muškarci. Među njima su kasniji premijeri, europski čelnici i jedan budući glavni tajnik NATO-a. EU danas ima 27 članica, a Hrvatska je članica od 2013. godine. Goran Litvan za Lider primjećuje da kod potpisivanja ugovora u Maastrichtu nije sudjelovala nijedna žena.

EU europska unija Goran Litvan

Kad porezni dug ima obiteljsku tradiciju

Dvije riječke tvrtke i četvero vlasnika duguju 240 milijuna eura – najveći pojedinačni slučaj u Hrvatskoj

Dvije riječke tvrtke te četvero povezanih osoba duguju ukupno 240 milijuna eura, što je najveći pojedinačni porezni dug u Hrvatskoj. Porezna uprava sumnjiči ih za međunarodnu prijevaru s trošarinama na energente. Ukupno 1281 tvrtka duguje 491 milijun eura, a 28.848 fizičkih osoba 1,1 milijardu eura, dok Carinska uprava provodi dodatne provjere zbog mogućeg prikrivanja imovine. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan porezni dužnici utaja poreza

Dvadeset lekcija i pokoja rana

Liderova kronika hrvatskog biznisa: dva desetljeća uspona, padova i preživljavanja

Knjiga Liderov pogled na ključne događaje u poduzetništvu 2005.–2025. donosi dvadeset poglavlja o najvažnijim gospodarskim i društvenim temama koje su oblikovale Hrvatsku – od privatizacija i predstečajnih nagodbi do Agrokora, radne snage i digitalne transformacije. Uz analizu trendova i politika, jedno poglavlje izdvaja dvadeset najutjecajnijih protagonista domaće poslovne scene. Autor Goran Litvan, dugogodišnji novinar Lidera, kroz istraživački pristup i dokumentirane uvide nudi vrijedan vodič kroz dvadeset turbulentnih godina hrvatskog gospodarstva. Lider

Goran Litvan lider Lider media poduzetništvo

Manje učenika - više učitelja za dežurstva

Litvan: Ubojstvo djeteta razotkrilo svu mizeriju hrvatskog školstva i zdravstva

Iz nastavničkih redova tiho se rogobori protiv kontrolnih mehanizama jer bi u dežurstva trebali biti uključeni i nastavnici. A nisu dovoljno plaćeni, pa ionako imaju posla preko glave… A nije baš tako. Samo u posljednjih deset godina Hrvatska je ostala bez 11,2 posto učenika osnovnih i srednjih škola, odnosno u škole ide 57.000 djece manje nego 2015. U istom se razdoblju broj nastavnika povećao za gotovo deset posto (5480). Država kao da najviše strepi od bunta nastavnika i medicinskog osoblja. Zato je zdravstvo druga neuralgična točka koja je kumovala tragediji u Prečkom. Počinitelj je, naime, liječeni psihički bolesnik, a izjava njegove majke jedna je od najvećih optužnica protiv zdravstvenog sustava. Nije država vodila ubojičinu ruku u osnovnoj školi, ali incidenti se mogu očekivati kad se javne službe prekomjernim zapošljavanjem i dizanjem plaća pretvaraju u glasačku mašineriju vladajuće stranke. Goran Litvan za Lider.

Goran Litvan kolumne školstvo zdravstvo

Sami su si iskopali jamu u koju su upali

Litvan: Ovo je bila godina u kojoj smo shvatili da imamo četverodiobu vlasti

Zakonodavni, izvršni i pravosudni trokut vlasti ove je godine aktivnim uključenjem Ureda europskog javnog tužitelja u istrage pronevjera europskog novca dobio neugodan korektiv koji bez milosti kazneno progoni i najodanije stranačke kadrove. Zato su DORH i EPPO više konkurenti nego suradnici. Mehanizam diskretne pljačke na snazi je od 2016., a prosperitet smo posebno osjetili nakon pandemijskog pada, kad je Europska unija Hrvatskoj, kao jednoj od najvećih gubitnika korone, usmjerila paket pomoći od desetak milijardi eura. Međutim, s novcem je u Hrvatsku došao i disruptor, i to zbog uobičajene hrvatske servilnosti prema institucijama EU-a, ali i neopreznosti vlasti koja nije shvatila kakvu je pogrešku napravila u prosincu 2020. godine. Najprije je Vlada predložila osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), a Sabor uobičajeno poslušno to odmah izglasao. Tek su se ove godine u punom sjaju pokazali ozbiljni dosezi tog poteza. Goran Litvan za Lider.

EPPO Goran Litvan

Skijanje za sve, ICT jednorozi i besplatno zdravstvo - dobre priče za zbirku bajki

Litvan: Naši najveći mitovi i zablude – Imamo bar dvjesto tisuća skijaša i još deset aktualnih urbanih mitova

Mit o 200.000 skijaša – Procjene o brojci skijaša u Hrvatskoj redovito su prenapuhane; stvarni broj skijaša iznosi tek oko 60.000.
Mit o velikom gospodarskom rastu – “Rekordni rast” često uključuje EU sredstva, a stvarni doprinos domaćeg gospodarstva je puno skromniji.
Mit o ICT revoluciji – Iako sektor raste, njegov udio u ukupnom prometu gospodarstva jedva da se mijenja – od 4,4% do 4,5%.
Mit o potrošnji kao motoru rasta – Više plaće u javnom sektoru ne garantiraju rast BDP-a, pogotovo bez povećanja produktivnosti.
Mit o sigurnim nekretninama – Iako cijene rastu, nekretnine nisu uvijek sigurno ulaganje – povijest financijskih kriza to dokazuje.
Mit o besplatnom zdravstvu – Zdravstvo nominalno besplatno, ali dodatni troškovi i privatni pregledi često čine realnost puno skupljom.
Mit o turističkom divu – Hrvatska ovisi o turizmu, ali njegov stvarni udio u gospodarstvu nije ni blizu 20-25%.
Mit o produljenju sezone – I dalje smo sezonska destinacija, s gotovo 70% noćenja ostvarenih samo u srpnju i kolovozu.
Mit o gostoljubivosti i otvorenosti – Hrvatska gostoljubivost ponekad završava na razini slogana, uz česte primjere netrpeljivosti prema strancima.
Mit o sportskoj nepobjedivosti – Sportski uspjesi se slave, ali neuspjesi se rijetko priznaju, a interes za sport splašnjava kad naši ispadnu.

Goran Litvan za Lider

Goran Litvan mitovi zablude

Svi putevi vode k Plenkoviću

Litvan: Država s HDZ-ovom vladom najveći je generator potplaćenosti žena

U proteklih osam godina razlike u prosječnoj plaći između muškaraca i žena smanjene su sa 102 na 49 eura. Međutim, u Plenkovićevoj eri najviše su povećane razlike upravo u javnome sektoru. Jaz u zdravstvu porastao je za 209 eura (s 253 na 462 eura), u javnoj upravi za 165 eura (sa 137 na 302 eura) i obrazovanju za 120 eura (sa 121 na 241 euro). Ostale uslužne djelatnosti povećale su razliku za 39 eura, prerađivačka industrija za 27 eura, administrativne i ostale uslužne djelatnosti za 20 eura, stručne, znanstvene i tehničke za 16 eura, a u poljoprivredi je razlika povećana za četiri eura. Kad se analiziraju razlike u plaći među spolovima, djelatnosti iz pretežno javnog sektora među najrigidnijima su u izjednačavanju ženskih primanja s muškima. Čak su prosječne plaće muškaraca u javnoj upravi, obrani i obveznom osiguranju u proteklih osam godina narasle nešto više nego ženama. Problem je, dakle, u politici. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan neravnopravnost spolova plaće

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

Goran Litvan turizam

Duga lista čekanja, ali ne u bolnicama

Ministri na optuženičkoj klupi: Od mikroskopa do vinograda

Ministri i bivši ministri koji čekaju završetak suđenja:

Vili Beroš – Afera “dualni mikroskopi”
Lovro Kuščević – Malverzacije sa zemljištem i prenamjenom
Gabrijela Žalac – Afera “Softver”
Josipa Rimac (Pleslić) – Afera “vjetroelektrane”
Tomislav Tolušić – Subvencijske prijevare s EU fondovima
Darko Horvat – Afera “Po babi i stričevima”
Ivan Paladina – Malverzacije s nekretninama IGH-a
Mario Banožić – Prometna nesreća iz nehaja

Većina slučajeva uključuje korupciju, zloupotrebu položaja i financijske malverzacije. Unatoč smjenama i istragama, sudski postupci sporo napreduju, što ukazuje na neučinkovitost pravosuđa i potencijalni politički utjecaj. Goran Litvan za Lider

Goran Litvan HDZ ministri smijenjeni ministri suđenja

Miki Milane, baš nam nedaš mira