Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje - Monitor.hr
11.02. (10:00)

Tu smo još, ali strojevi nam već lagano pakiraju kofere

Od Deep Bluea do umjetne inteligencije: kako su strojevi prestigli ljudsku igru i znanje

Poraz Garija Kasparova od IBM-ova Deep Bluea 1996. označio je simboličan početak nadmoći strojeva, iako Deep Blue nije bio prava umjetna inteligencija, već specijalizirana računalna snaga. Pravi AI procvat dolazi nakon 2010. s dubokim neuronskim mrežama, GPU revolucijom i velikim jezičnim modelima. Prekretnice su ImageNet 2012., AlphaGo 2016. i današnji sustavi koji uvjerljivo oponašaju razumijevanje i stvaranje. AI već nadmašuje ljude u mnogim područjima, iako još pati od nedostatka konteksta, etike i pouzdanosti. Goran Litvan za Lider


Slične vijesti

Četvrtak (13:00)

Štedi vrijeme, olovke i papir

AI kao novi suradnik u arhitektonskim uredima

Najnovije istraživanje tvrtke Chaos, provedeno među 800 profesionalaca, otkriva da umjetna inteligencija prestaje biti alat za igru i postaje aktivni suradnik u arhitekturi. Čak 64 % ispitanika već koristi AI, dok njih 86 % potvrđuje značajnu uštedu vremena. Iako dominira u izradi vizualizacija, AI se sve više koristi za odabir materijala i donošenje ključnih odluka u ranoj fazi dizajna. Stručnjaci ističu da tehnologija ne zamjenjuje kreativnost, već uklanja tehničke prepreke, omogućujući arhitektima da se fokusiraju na kvalitetu dizajna, a ne samo na puku produkciju dokumentacije. Dezeen

Četvrtak (09:00)

Sve je otrovno, jedino je pitanje u kojoj dozi

Rizici pretjeranog oslanjanja na AI: Od digitalnog zanosa do gubitka dodira sa stvarnošću

Ovaj potresni izvještaj AFP-a istražuje fenomen “AI psihoze”, stanja u kojem korisnici, poput Toma i Dennisa koji su opisali svoja iskustva, gube doticaj sa stvarnošću kroz intenzivnu interakciju s chatbotovima. Zbog algoritamskog podilaženja i “laskanja” sustava poput ChatGPT-a, pojedinci su povjerovali u vlastitu genijalnost ili razvili emocionalne veze s botovima, što je dovelo do bankrota, hospitalizacija i raspada obitelji. Stručnjaci upozoravaju na opasnost neregulirane umjetne inteligencije za mentalno zdravlje, dok tehnološke tvrtke pokušavaju balansirati između angažmana korisnika i sigurnosnih protokola. Prenose Index i France24

Utorak (01:00)

Postanak 2.0: Bog stvori čovjeka, a čovjek prompt

Bog u stroju: AI kompanije traže etički blagoslov od vjerskih vođa

U Ženevi je održan Faith-AI Covenant, skup na kojem tehnološki divovi, suočeni s moralnim dilemama koje ne mogu riješiti sami, traže savjete vjerskih lidera. Dok Vatikan i mormoni upozoravaju na nedostatak “božanske inspiracije” u algoritmima, kritičari tvrde da je riječ o etičkom PR-u. Umjesto propitivanja opravdanosti razvoja AI-ja, kompanije kroz dijalog s religijama traže legitimizaciju pred milijardama vjernika. Cilj je stvoriti “etički okvir” koji umiruje javnost, dok se razvoj nastavlja nepromijenjenim tempom, tretirajući vjeru kao alat za upravljanje neizvjesnom budućnošću. Bug

06.05. (18:00)

Netko se opasno zaigrao

Talijanska premijerka žrtva deepfake napada, objavljene lažne fotke Meloni u donjem rublju

I sama ih je objavila na X-u, uz poruku da svi provjere i razmisle prije nego ih odluče podijeliti, pritom se našalivši kako su je “još i uljepšali”. Italija je prošlog rujna postala prva zemlja EU koja je odobrila sveobuhvatan zakon o regulaciji korištenja umjetne inteligencije. Zakon uvodi zatvorske kazne za one koji tehnologiju koriste za nanošenje štete – uključujući stvaranje deepfake sadržaja – te postavlja ograničenja pristupa za djecu. Index, Guardian

06.05. (09:00)

Žedni čipovi, gladni algoritmi

Skrivena cijena AI napretka: Eksploatacija resursa i radne snage

Dok globalni sjever profitira od uspona umjetne inteligencije, zemlje poput Čilea i Filipina podnose teret njezinih ekoloških i društvenih troškova. U Čileu se aktivisti bore protiv tehnoloških divova poput Googlea i Microsofta zbog prekomjerne potrošnje vode u podatkovnim centrima usred kroničnih suša. Istovremeno, na Filipinima se radnici organiziraju protiv masovnih otkaza i loših uvjeta rada uzrokovanih automatizacijom. Ovi pokreti razotkrivaju tamnu stranu tehnološkog napretka, upozoravajući da AI ne žanje samo podatke, već crpi prirodne resurse i ugrožava egzistenciju radnika na globalnoj periferiji. Novosti

29.04. (12:00)

Bravo, naši!

Hrvatski AI alat HERRO omogućuje najtočnije čitanje ljudskog genoma dosad

Istraživači s FER-a i singapurskog instituta GIS razvili su HERRO, inovativni AI alat za preciznu rekonstrukciju ljudskog genoma. Projekt, predvođen profesorom Milom Šikićem i Dominikom Stanojevićem, omogućuje do stokratno veću točnost čitanja DNK fragmenata uz značajno niže troškove. Objavljen u prestižnom časopisu Nature, alat uspješno rekonstruira čak i najzahtjevnije kromosome (X i Y) bez prekida. Ova suradnja s Oxford Nanopore Technologies postavlja nove standarde u personaliziranoj medicini i razumijevanju nasljednih bolesti, dokazujući da hrvatska pamet diktira tempo svjetske bioinformatike. HRT

28.04. (09:00)

Top-usko grlo za Silicijsku dolinu

Hrvatska na pragu mega-investicije: “Projekt Pantheon” u Topuskom

Hrvatska priprema Projekt Pantheon, tehnološki pothvat u Topuskom težak nevjerojatnih 50 milijardi eura. Ovaj centar za umjetnu inteligenciju, snage jedan gigavat, financira konzorcij američkih investitora, a koordinira ga poduzetnik Jako Andabak uz inženjera Mislava Crnogorca. Osim tehnološkog kompleksa, projekt uključuje 500 milijuna eura ulaganja u državnu infrastrukturu – od dalekovoda do optičkih mreža – što premašuje vrijednost Pelješkog mosta. Službeni detalji i potpisivanje ugovora očekuju se u utorak na samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku, čime bi Hrvatska mogla postati ključno europsko inovacijsko središte. Jutarnji, Nacional

18.04. (20:00)

Kad botovi hakiraju, a ljudi statiraju

Mythos: Anthropicov “digitalni pištolj” koji je preplašio financijski svijet

Tvrtka Anthropic razvila je Mythos, AI model toliko moćan u otkrivanju sigurnosnih propusta da ga se boje pustiti u javnost. Sustav u par tjedana pronalazi ranjivosti stare i 27 godina, ali može generirati i kod za njihovo iskorištavanje. Hrvatski stručnjaci upozoravaju: dok bi obrani mogao pomoći, u pogrešnim rukama postaje opasno oružje koje drastično spušta prag znanja potreban za napade. Dok se Europa bavi regulacijom, SAD već testira Mythos u bankama poput Goldman Sachsa, otvarajući novu fazu digitalne utrke u naoružanju gdje algoritmi preuzimaju glavnu riječ. tportal

16.04. (15:00)

Dobar radnik na traci

Budućnost oglasa: AI generira kvantitetu, ali čovjek i dalje definira kvalitetu

Umjetna inteligencija već je preuzela operativne zadatke poput zakupa medija i masovne produkcije vizuala, no članovi oganizacijskog odbora nadolazećih Dana komunikacija ističu da ljudski faktor ostaje nezamjenjiv. Dok algoritmi optimiziraju kampanje u stvarnom vremenu, ključni preostali resursi ljudi su strateški uvid, emocionalna rezonanca i istančan ukus. Predviđa se pad važnosti generičkog sadržaja i organskog pretraživanja, dok kanali koji drže pažnju (poput TikToka) jačaju. Budućnost struke leži u korištenju AI-ja kao “kopilota”, pri čemu čovjek zadržava ulogu onoga koji prepoznaje vrhunsku ideju u moru generičkih rješenja. Netokracija

13.04. (21:00)

Njemu je i iPhone dovoljan

Soderbergh razljutio kolege izjavama o upotrebi umjetne inteligencije u filmu

Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).