EU gubi stanovništvo: nizak natalitet, starenje i ovisnost o imigraciji - Monitor.hr
Srijeda (08:00)

Kad bake nadjačaju bebe

EU gubi stanovništvo: nizak natalitet, starenje i ovisnost o imigraciji

EU se suočava s demografskim padom: fertilitet je rekordno nizak, stanovništvo stari, a imigracija nužna, ali politički osjetljiva. Južne članice poput Hrvatske bilježe i iseljavanje mladih, što dodatno pogoršava situaciju. Iako imigranti podižu natalitet, njihova integracija nailazi na otpor. Bez reformi i boljih socijalnih politika, do 2050. prijeti kolaps mirovinskih sustava i gospodarski pad. Ravnopravniji rodni odnosi, ekonomska sigurnost i pametna integracija ključni su za izbjegavanje „sudara generacija“. Index


Slične vijesti

26.02. (12:00)

Decentralizacija pod hitno

Demografska slika Hrvatske sve je sumornija, a srednji i mali gradovi rapidno gube stanovništvo

Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji. Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine kaže demograf Anđelko Akrap, nadodavši kako bez imigracije nema napretka. tportal

01.02. (09:00)

Tužna statistika

Gotovo 54% naselja je demografski depresivno, a vitalnih područja sve je manje

Hrvatska se suočava s ozbiljnom demografskom krizom—broj izrazito depresivnih naselja porastao je s 1.054 u 2011. na 1.393 u 2021. Trećina površine zemlje je gotovo nenastanjena, dok broj starijih od 80 godina premašuje broj djece mlađe od pet godina u 46% naselja. Ako se trend nastavi, Hrvatska bi mogla ostati bez stanovništva do 3123. godine. Najpogođenija su područja Like, Bukovice i istočne Slavonije, dok su tek rijetka naselja vitalna. Faktograf

28.01. (12:00)

Pust je pust, ali tko će nam puniti škole?

Hrvatska uvozna snaga: radnici s trgova i političari s margina

Hrvatska je nepovratno zahvaćena demografskim slomom. Šanse za popravak su jako male. Izgubiti milijun stanovnika je pretočeno u zatvorene područne škole u manjim mjestima, gdje se gubi memorija i mjesto postaje puka spavaonica. Čitava prostranstva u Hrvatskoj nemaju više stanovnika. Samo vozite od Rastoka prema Josipdolu ili u Slavoniji, i rijetko ćete vidjeti ikoga u zapuštenoj prirodi. Zatvorena radna mjesta, manji priljev poreza za zdravstvo, mirovine, javne radove. Priljev stranaca koji su predmet sprdnje, nasilja i straha je toliko potreban da ne bi kolabiralo čitavo hrvatsko društvo. I zato kada vidite strane radnike kako se vesele na trgovima tijekom Nove godine zaželite im blagostanje, sreću i nadu da će ostati ovdje s nama graditi jednu bolju budućnost za nas i naše potomke. Nemojte paliti maskirani pust kako su napravili na Grobniku. Jedina manjina koja nas mori je ona na vlasti. Njima zagorčajte život. Art Kvart

17.10.2024. (19:00)

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

17.10.2024. (12:00)

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index