Europa gradi digitalnog blizanca Zemlje - kako bi znanstvenici izradili model ponašanja klime - Monitor.hr

Slične vijesti

29.05. (10:00)

Kad u paklu zahladi, znat ćemo da su se UN-ovi modeli pokvarili

UN upozorava na eru brutalnih klimatskih ekstrema i rušenje toplinskih rekorda

Novi klimatski modeli UN-a i WMO-a upozoravaju da svijet ulazi u razdoblje nezaustavljivih vremenskih ekstrema. Postoji čak 86 % vjerojatnosti da će se u idućih pet godina srušiti temperaturni rekord iz 2024., uz redovito prelaženje kritične granice od 1,5 °C. Posljedice uključuju brutalne toplinske valove, suše i požare koji već pogađaju Europu, dok se Arktik zagrijava trostruko brže od ostatka planeta. Znanstvenici upozoravaju na opasan začarani krug, ozbiljne udare na cijene hrane i rizik da Amazona od spremnika postane izvor stakleničkih plinova zbog suša. tportal

06.05. (14:00)

More usred oceana

Sargaško more: Jedino more na Zemlji koje nema obalu ni kopno, a ima i važnu ulogu u Zemljinoj klimi

Nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Marine Science, istražuje neobične karakteristike i važnost ove mirne, plutajuće zone na sjeveru Atlantika, oko 950 km od Floride, kojom dominiraju morske alge, tzv. sargasi. Iako ovo “bezobalno” more može djelovati prazno, ono skriva izvanredan svijet morskog života i ima ključnu ulogu u Zemljinoj klimi. Nakupine sargasa prepune su života. Kozice, mali rakovi i mlade ribe pronalaze utočište među plutajućom vegetacijom, dok veći grabežljivci, poput grebenskih morskih pasa, koriste rubove nakupina za lov. Regija je ključan dio globalnog sustava oceanskih struja, posebno sjevernoatlantskog suptropskog vrtloga. Taj vrtlog pomaže prenositi toplu, slanu vodu prema sjeveru, dok se hladnija voda kreće prema jugu, stvarajući ravnotežu koja utječe na vremenske obrasce s obje strane Atlantika, a i važan su ponor ugljika. N1

08.03. (14:00)

Nisu chemtrailsi, ali nisu ni bezazleni

Pomaknuti let tisuću metara gore ili dolje – mala promjena visine, velika razlika za klimu

Kondenzacijski tragovi zrakoplova mogu zagrijavati klimu jednako kao emisije CO₂ iz letenja, a možda i dva do tri puta više. Nastaju u hladnim, vlažnim slojevima zraka gdje ispušni plinovi služe kao jezgre za formiranje ledenih kristala koji zadržavaju toplinu. Budući da su takve zone često tanke manje od kilometra, zrakoplovi bi ih mogli izbjeći leteći oko 500–1000 metara više ili niže. Pokusi iz 2024. pokazali su da se klimatski učinak kondenzacijskih tragova može smanjiti i do 67 posto uz minimalno veću potrošnju goriva, no praksa još nije široko uvedena. DW

16.12.2025. (08:00)

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

22.11.2025. (23:00)

Nije ga uputno jesti, čak i kad nije žut

Snijeg kao neočekivani skupljač zagađenja

Snijeg apsorbira buku i tvari iz okoline zahvaljujući svojoj poroznoj kristalnoj strukturi. Tijekom zime, on skuplja zagađivače poput čestica ispušnih plinova, teških metala, soli i perzistentnih organskih zagađivača (POPs). Kako se snijeg topi ili premješta, ti zagađivači mogu dospijeti u podzemne vode i ekosustave, ugrožavajući vodeni život i ljudsko zdravlje. POPs su dugotrajni, kancerogeni i toksični, a čestice ispušnih plinova mogu uzrokovati upalu pluća i poremećaje živčanog sustava. Praćenje i regulacija ovih zagađivača ključni su za očuvanje okoliša i sigurnost zajednica. The Conversation… o svojstvima snijega i njegovom utjecaju na klimu pisali su i na 24 sata još prošle godine (na nešto pozitivniji način).

22.11.2025. (19:00)

Nije baš wellness paket

Kako bi izgledao svijet topliji za 3 stupnja? Znanstvenici: To bi bila katastrofa

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

25.07.2025. (20:00)

Nosu je zima, molekulama je zima – i svi se pomalo skrivaju

Hladan zrak ima drugačiji miris, a sad se zna i zašto

Zimi osjećamo manje mirisa jer se molekule mirisa sporije kreću na niskim temperaturama, a i naš nos se malo “zatvori” kako bi se zaštitio od hladnoće. Osim toga, hladan zrak iritira trigeminalni živac, pa su neki mirisi intenzivniji ako istovremeno potiču i taj živac. Ipak, velik dio zimskog “mirisa” dolazi od naših očekivanja – ljeti to i ne osjetimo zbog mirisa iz prirode i okoliša. Zato zimi, kada ih nema, palimo svijeće, kuhamo variva i pečemo kolače – da bi mirisi unutra nadoknadili nedostatak mirisa. Geek

06.06.2025. (01:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

26.03.2025. (10:00)

Statistički nam uvijek jednako kiši i oblači

DHMZ: Od kraja 19. stoljeća količine oborina na Mediteranu su stabilne

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

02.03.2025. (15:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT