Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije - Monitor.hr
Jučer (17:00)

Ako AI već čita sve, red je da i ona plati pretplatu

Europa traži obvezno plaćanje medijskog sadržaja za treniranje umjetne inteligencije

Mediji bilježe pad internetskog prometa i prihoda, dodatno pogođeni sažecima i chatbotovima koje razvijaju AI tvrtke. Glavni problem je što tehnološke kompanije koriste novinarski sadržaj za treniranje modela bez sustavne i pravedne naknade, dok su pojedinačne tužbe spore i neučinkovite. U Europi se raspravlja o izmjenama Direktiva o autorskom pravu kako bi se uvelo zakonsko licenciranje i obvezna naknada izdavačima i autorima. Cilj je zaštititi novinarstvo, osigurati kolektivno pregovaranje i spriječiti daljnju koncentraciju moći velikih AI kompanija. Poslovni


Slične vijesti

22.09.2025. (12:00)

Ovaj sadržaj nije generirala umjetna inteligencija, očito

AI prijeti novinarstvu: manje klikova, manje poslova, više bućkuriša

Umjetna inteligencija mijenja medijski krajolik, smanjujući posjećenost portalima kroz Googleove AI preglede i zero-click pretraživanja te ugrožavajući radna mjesta, osobito početnička. Novinari i stručnjaci upozoravaju da AI koristi autorski sadržaj bez naknade, nudi kompilacije često netočnih podataka i uništava prilike za mlade u redakcijama. Dok portali koji se oslanjaju na copy-paste riskiraju nestanak, jedinu dugoročnu šansu imaju mediji s originalnim pričama i provjerom činjenica – jer AI još uvijek “halucinira” i ne može stvoriti istinsku novost. tportal

27.07.2025. (22:00)

Čedno društvo i mediji koji šute

Borna Sor: Pod hitno nam treba državni ured za javni moral i golotinju!

Emisija Stephena Colberta ukinuta je zbog “financijskih razloga”, a zapravo je dirnuo u tokove novca medija koji je sklon ulizivanju Donaldu Trumpu (dobio je otkaz nakon što je kritizirao upravu CBS-a zbog postizanja nagodbe i isplaćivanja 16 milijuna dolara Donaldu Trumpu). To se nama događalo u Hrvatskoj, osobno se meni to događalo. Da ti imaš situaciju gdje se tebe makne pod nekom idejom političkih razloga, ali da država i političari mogu reći: da da, ali to nije nikakav zakon. To se radi o tržištu. Odite na tržište. Samo, što je tržište? Tržište je gledanost plus ljudi koji zarađuju na toj gledanosti, zar ne? Ali, ti ljudi koji zarađuju, i oni su na tom tržištu kojeg – kontrolira država… Borna Sor za N1 se osvrnuo i na javni moral glede nedavnog “skandala” zbog strankinje u toplesu na plaži: Treba nam neka podsekcija u ministarstvu da se specifično bavi grudima. Mi još uvijek živimo u Kenozoiku. Mi smo ipak sisavci i zahtijevamo jedan takav ured

18.06.2025. (11:00)

Ekrani vode, papir tone

Nastavlja se pad povjerenja u medije, blagi rast digitalnog tržišta, Hrvati neskloni plaćanju online vijesti

Index.hr je prema Reutersovom istraživanju i dalje najčitaniji portal, slijede ga 24 sata, Dnevnik i Jutarnji. Hrvatsko medijsko tržište u 2024. bilježi blag rast i veću svijest o digitalnoj tranziciji, ali i dalje se suočava s izazovima. Online medije slijedi televizija, preko koje se informira 64 posto građana. Najgledaniji Nova TV, RTL pa tek onda HRT. Najčitaniji tiskani mediji su 24 sata, iza njega Jutarnji. HRT, iako ga tjedno gleda 45% odraslih, u sve je težoj financijskoj situaciji – pristojba se nije mijenjala 15 godina, a vlada ga dodatno financira. Planira se smanjenje broja zaposlenih za 30%, uz ulaganja u digitalnu produkciju. U 2024. zabilježene su 752 tužbe protiv novinara, 41% njih ima obilježja SLAPP tužbi, usmjerenih na zastrašivanje novinara. Većina presuda bila je u korist novinara. Stanje medijskih sloboda ocjenjuje se kao “problematično”. Index

01.06.2025. (18:00)

Kao novinar i poduzetnik, mogu potvrditi iz iskustva

Novinari poduzetnici: Rad u medijima izvrsna je škola za biznis

Lider piše o nekadašnjim novinarima koji su uspjeli kao poduzetnici: napustili su redakcije i pokrenuli vlastite biznise – od PR agencije i izdavaštva do startupa i medijskog konzaltinga. Iako su promijenili sektor, zadržali su novinarsku strast, vještine i radne navike koje sada uspješno primjenjuju u poduzetništvu. Svi ističu da je novinarstvo bila odlična škola za biznis, a povratka u redakciju – nema na vidiku.

24.12.2024. (00:00)

Svima na znanje

Otvoreno pismo HND-a: HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa

Pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura ozbiljno narušavaju vjerodostojnost i profesionalizam HRT-a. Umjesto da bude nepristran izvor informacija, HRT se sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika. Novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene.

Poslovni planovi rukovodstva HRT-a pokazuju opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima. Umjesto da se ulaganja usmjere u jačanje vlastite proizvodnje i povećanje kvalitete programa, HRT sve više ovisi o vanjskim produkcijama, dok se opravdanost njegova postojanja kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Posljedice su katastrofalne: HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, povjerenje građana u neovisnost medija sustavno se urušava, profesionalni standardi padaju, dok ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada. HND

29.09.2024. (10:00)

Osam stranica kulture

Novosti izbacuju novi kulturni prilog, izlazit će jednom mjesečno

Tjednik Novosti pokrenuo je novi prilog posvećen kulturi – Kulturne novosti. Izlazit će jednom mjesečno, u početku na osam stranica, a kasnije i više. U svakom broju donosit će po nekoliko tema i veliki intervju s istaknutim ličnostima s kulturne scene, a specifičnost priloga je i sedam redovnih kolumni čiji autori i autorice dolaze iz cijele regije. Više o tome za Vidu TV rekao je Boris Postnikov, kolumnist Novosti i urednik priloga.

20.08.2024. (22:00)

Nekad provokacija zvuči kao uvreda, ti to ne kapiraš

Dobro došli na Internet, netko se ne slaže s vama – upute za uljudno svađanje s drugim ljudima u online okruženju

Krajem prošlog tjedna jedan je poprilično jednostran članak o nedostacima rada na daljinu dignuo LinkedIn na noge, a i druga internetska mjesta. Rad u izoliranosti za vrijeme pandemije nema veze s normalnim remote radom koji prate na Netokraciji, ali čak i takav stav ne bi inače izazvao više od nekoliko komentara. Imati “naoštren” naslov nije problem sam po sebi, ako vam je cilj postići reakciju bilo kroz broj likeova, shareova ili u ovom slučaju – komentara. Pravi problem nastaje kad “naoštren” naslov ne drži vodu, jer sadržaj kojeg oprema nije dovoljno dobro argumentiran da osobu koja je emotivno reagirala i kliknula na članak ipak uvjeri da teza možda stoji. Ako napišete nešto provokativno, nemojte se nakon negativnih komentara izvlačiti na medijske blokade, woke kulturu i ‘hejt’. Prihvatite da se mnogi (možda s razlogom) neće slagati s vama. Ostale upute kako ne ispaliti na živce na internetu donosi Netokracija

08.04.2024. (01:00)

Ogledalo društva

Seksizam naš svagdašnji: Mediji zarađuju na objektivizaciji žena

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja. Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84), no kako nam kažu iz Centra za građanske inicijative, što se tiče homofobnih i transfobnih članaka, najviše ih dolazi sa portala Narod.hr i udruge „U ime Obitelji“. Iz Centra kažu kako bi mediji trebali imati ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, ali svojim pristupom često doprinose rodnoj neravnopravnosti. Načini izvještavanja, kako pokazuje istraživanje, žene nerijetko reducira na objekte zadovoljstva ili ih prezentira kroz rodno uvjetovane stereotipe. Lupiga

16.12.2023. (13:00)

Treba im glasilo

Kako je HDZ zarobljavao i kupovao medije

Tijekom ratnih godina, HDZ je pod vodstvom svog osnivača Franje Tuđmana koristio ratno okruženje za konsolidiranje vlasti. Među prvim potezima bilo je preuzimanje kontrole nad medijima. Javni medijski servisi HRT i Vjesnik postali su glasila Tuđmanovog autokratskog režima, a Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Večernji list dobili su nove vlasnike, redom tajkune bliske HDZ-u. Ključni akteri bili su Miroslav Kutle i Ivić Pašalić. Pašalić je bio upleten i u tzv. “aferu Grupo”, tajni plan koncentracije vlasništva na radijskom i televizijskom tržištu, čiji je plod bilo i osnivanje Nove TV, a u tajnosti je bio upleten u privatizaciju Večernjeg lista. Kutle je, pak, po stranačkoj liniji 1993. dobio vlasništvo nad Slobodnom Dalmacijom u još jednom privatizacijskom procesu upitne legalnosti, a sve donedavno je ostao tajni vlasnik mreže hrvatskih radijskih postaja prije Zorana Pripuza. Sa starim navikama HDZ je nastavio i kad su se 2003. vratili na vlast pod vodstvom Ive Sanadera, koji je zadobio naklonost Jutarnjeg. Zatim, tu je afera Fimi-media, a uz HDZ su vezani počeci Bujice, koja im je kasnije okrenula leđa. Faktograf

06.12.2023. (00:00)

Uzdaj se u se i u svoje kljuse

Istraživanje: Nikad niže povjerenje građana prema državi, medijima i politici

Ovo najpesimističnije izdanje Nultog kvadranta ukazuje na najveći komunikacijski jaz do sada – između onog što poslovne i političke elite rade i onog što građani od njih očekuju. Drugim riječima, u većini ovogodišnjih poslovnih i političkih odluka nedostajalo je hrabrosti i znanja za dubinske promjene koje će građani osjetiti u kvaliteti svoje svakodnevnice, još više u kvaliteti komunikacije. Najpesimističniji godišnji indeks optimizma, dodatni pad povjerenja u sve sektore koji čine temelj demokratskog društva te sve veća opća zabrinutost građana zahtijevaju od poslovnih i političkih elita manje kompromisa, a više hrabrih iskoraka i bolju komunikaciju. Rezultati istraživanja nameću tri prioritetna područja koja traže hitno djelovanje: suzbijanje rasta cijena, politiku integracije imigranata koja bi pomirila goruće potrebe tržišta za radnom snagom i kulturni suživot te uspostavljanje podrške za mentalno zdravlja djece i mladih – kaže izvršna direktorica Val grupe, agencije koja je provodila ovo istraživanje u suradnji s Ipsos pulsom, za Lider.