Europa uništava svoje željeznice - Monitor.hr
19.04.2018. (18:30)

Tračnice za nigdje

Europa uništava svoje željeznice

Iako najmanje štetan po okoliš i najsigurniji za ljude, željeznički promet nije naročito popularan među europskim političkim elitama. Nizom europskih regulativa nastoji se restrukturirati željeznički sektor sukladno tržišnim imperativima. Iako je takva politika prema željeznicama već dala katastrofalne rezultate vidljive iz propadanja infrastrukture i opadanja sigurnosnih standarda, briselske direktive ostaju inspirirane dogmom prema kojoj zaoštravanje tržišnog natjecanja rješava sve probleme, piše Le Monde Diplomatique.


Slične vijesti

03.02. (19:00)

Francuzi izmislili sunčane tračnice – samo još fali kremu za sunčanje nanijeti

Vlakovi na sunčani pogon: Kad tračnice postanu solarni paneli

SNCF testira inovativne solarne module na željezničkim tračnicama u sklopu projekta Solveig. Inženjeri su 17. siječnja postavili osam solarnih ploča u Achèresu kako bi procijenili njihovu učinkovitost tijekom šest mjeseci. Ako testovi budu uspješni, sustav bi se mogao primijeniti u većem opsegu, prvenstveno za opskrbu električnom energijom u operacijama održavanja. Cilj SNCF-a je do 2030. instalirati 1000 MWp fotonaponskog kapaciteta, pridonoseći energetskoj održivosti, budući da već 80% nacionalnih vlakova koristi električnu energiju. Revija HAK

07.04.2024. (14:00)

Klimave tračnice

Željeznica budućnosti morat će se nositi s izazovima ekstremnih vremenskih uvjeta

Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green

20.09.2023. (10:00)

Blues južne pruge

Europska željeznička mreža dramatično se smanjila, Hrvatska među boljim zemljama po ulaganju

Željeznice u Europi su se smanjile za 6,5 posto, odnosno za 15.650 km, a zatvoreno je više od 2.500 željezničkih postaja, što jasno ukazuje na to da se, bez obzira na zelene politike, europske vlade više fokusiraju na prijevoz automobilima nego na javni prijevoz. Vlakovi su jedan od najekološkijih načina putovanja, dok su automobili, kombiji i kamioni odgovorni za 72 posto emisija štetnih plinova. Hrvatska se nalazi među deset zemalja koje bilježe povećanje duljine svojih željezničkih mreža, uz Italiju, Nizozemsku, Finsku, Švicarsku, Belgiju… U 15 od 30 analiziranih zemalja duljina autoceste više se nego udvostručila, uključujući Španjolsku, Norvešku i Grčku. Green

09.05.2023. (19:49)

Prvi zagrebački kolodvor bio je današnji Zapadni, a otvoren je 1862.

23.02.2021. (19:30)

Most Rijeka-Mađarska

Započeli radovi na kapitalnom projektu: Drugi kolosijek pruge Križevci – granica s Mađarskom

U tišini i bez pompe počeli su prvi ozbiljniji radovi na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj – o gradnji drugog kolosijeka i rekonstrukciji postojećeg željezničkog kolosijeka od Križevaca preko Koprivnice do mađarske granice kod Botova u Podravini. Investicija je vrijedna oko tri milijarde kuna s PDV-om (85% plaća EU), posao bi trebao biti gotov do kraja 2023. godine. Nad sve bude gotovo od Koprivnice do Zagreba putovat će se 45 minuta. Pruga je dio nizinske pruge Rijeka-Botovo. Večernji

08.09.2020. (14:30)

Tuđi novci kao da su malo šuplji

Obnova 34km pruge 2008. je koštala 71 milijun, danas 18km košta – 700 milijuna

U rekonstrukciju pruge Vukovar – Vinkovci, koja u dužini od 18,5 kilometara prolazi slavonskom ravnicom, gdje nema vijadukata ili tunela, već samo nekoliko mostića, ulaže se oko 700 milijuna kuna. Iznos je ogroman, veći je od trećine cijene iznimno složene gradnje Pelješkog mosta, odnosno deset puta veći od obnove pruge Osijek – Vinkovci što je koštalo 71,1 milijun kuna, za dvostruko veću razdaljinu. Drago Hedl iz Telegrama se provozao ovim vlakom (baš i nije bila gužva).

21.01.2020. (09:00)

Austrijske željeznice osjetile da ljude zabrinjava “ekološki otisak” kojeg ostavljaju kad putuju avionom, pa uvode noćne vlakove do europskih prijestolnica – posljednja linija je Beč-Bruxelles

27.12.2019. (17:30)

Požurit' dok to još postoji

Ugovoreno 2,7 milijardi kuna za prva 44 kilometra nizinske pruge ka Rijeci, većinu plaća EU

Nadležni šefovi i ministar potpisali su 2,7 milijardi kuna vrijedan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na 44 kilometra dugoj dionici željezničke pruge između Hrvatskog Leskovca i Karlovca. Dosad se gradilo sjeveroistično od Zagreba, sad se okrenulo prema jugozapadu, rekao je premijer. Posao na ovoj dionici trebao bi biti gotov za 4 godine kad će vlakovi voziti 160 kilometra na sat. 85% troškova pokriva EU. Novi list…

06.06.2019. (13:30)

Pogled svisoka

Europska komisija preporučuje Hrvatskoj da ulaže u pruge i obnovljive izvore energije

Europska komisija po prvi put je objavila investicijske preporuke u koje sektore treba ulagati, a Hrvatskoj preporučuje da ulaže u istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu. Još preporučuju smanjivanje teritorijalne fragmentacije javne uprave, reformu obrazovnog sustava, prodaju državnih poduzeća, jaču prevenciju i kažnjavanje korupcije i još štošta toga. Novi list…