Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura - Monitor.hr
09.01. (10:30)

Nova članica kuca na vratima

Europska komisija: Hrvatska ozbiljno i intenzivno radi na uvođenju eura

“Hrvatska radi vrlo ozbiljno i intenzivno na ostvarivanju uvjeta za ulazak u eurozonu” – rekao je potpredsjednik Europske komisije zadužen za euro Valdis Domobrovskis. Dodaje da će cijeli proces njezinog priključivanja eurozoni biti sličan onom Bugarske, koja je već poslala pismo namjere. U idućoj financijskoj perspektivi bit će i program za financijsku potporu reformi zemljama koje su na putu priključivanja eurozoni. Po onome što je rekao ulazak se može očekivati iza 2023. T-Portal



Slične vijesti

09.07. (11:30)

Pa mi ga uveli, samo što ovi to ne znaju!

Promjene za uvođenje eura: Prodaja 90 državnih tvrtki, manje političara u javnoj upravi…

Hrvatska se obvezala na provođenje niza promjena kako bi uvela euro: izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u (propisi o omjeru kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjeru kredita i prihoda dužnika, dužini trajanja kredita, amortizacijskim kriterijima), zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje, Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, Pravilnik o objedinjenom registru računa, novu organizacija Državnog zavoda za statistiku, preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija, donošenje 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja, nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, dereguliranje rada ljekarni, HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije… Jutarnji

05.07. (10:30)

A, jel smijemo, iz štosa, euro zvati Đuro?!?

Hrvatska poslala pismo namjere, euro možemo uvesti 2023.

Ministar Zdravko Marić i guverner Boris Vujčić jučer su potpisali pa poslali pismo namjere ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što prethodi uvođenju eura kao službene valute. Da bi se uvelo euro treba provesti reforme u šest područja; jačanje supervizije bankovnog sustava suradnjom s Europskom središnjom bankom; uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce: jače sprečavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo. Najranije euro možemo uvesti 2023.

08.06. (14:30)

Treba početi prodavati novčanike u koje stane više kovanica...

Šonje: Nitko nije požalio što je uveo euro pa neće ni Hrvatska

Ekonomist Velimir Šonje u intervjuu Slobodnoj navodi potencijalne koristi od uvođenja eura: niže kamatne stope, troškovi konverzije valuta će nestati, nestanak valutne klauzule u eurima i potrebe za troškovima zaštite od valutnog rizika, pristup likvidnosti Europske središnje banke i izvorima za financiranje stabilizacije u krizama, motiv za bolje ekonomske politike.

30.05. (12:30)

Omiljena vrsta krzna odlazi...

Vujčić i Marić zatražili ulazak u nadzorni mehanizam Europske središnje banke – euro za 5 godina

Ministar financija i guverner zatražili su ulazak u Jedinstveni nadzorni mehanizam Europske središnje banke, što je obavezno za sve države članice eurozone. Jedan je to od posljednjih koraka prije traženja uvođenja eura, za što je onda potrebno još pet godina. Večernji ukratko objašnjava kako stvar funkcionira i argumente protivnika i zagovornika eura.

28.05. (09:30)

Životinja koju se na da pripitomiti

Zašto kuna nije postala prava valuta?

Vrlo dobar članak Ekonomskog laba o kuni i euru gdje analiziraju zašto kuna nije postala prava valuta. Kuna je, dakle, zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca:
Kao mjerilo vrijednosti kuna funkcionira za predmete manje vrijednosti – od novina i kava, do perilica za suđe. Kad je riječ o velikim vrijednostima – automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje – mjerilo vrijednosti je euro.
Sredstvo plaćanja – Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta.
Valuta štednje – više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći i kreće se oko 65%.

19.05. (12:30)

Euro sa šlagom

Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika

03.03. (14:27)

Otvoreno-zatvoreno

Trebamo li čekati da budemo ‘spremni’ za euro? Velimir Šonje tvrdi: To je prevara!

Ekonomski analitičar Velimir Šonje povodom diskusija o uvođenju eura obrušio se na dogmu čekanja da za to budemo spremni, pa piše: “Naravno, to je prevara. Na pripremi nitko ne radi. Širenje lažnih vijesti – lažne nade – da bi se nešto bolje za sve, za narod, moglo postići odgodom ulaska u Europski tečajni mehanizam, služi nečemu posve drugom. Služi tome da neka nova grupa ljudi osvoji poluge vlasti i povuče ih tako da rade njima u prilog…” Ekonomski lab

26.02. (12:30)

Brojanje eurocenta

Lovrinović: Ako uvedemo euro imat ćemo europske cijene i hrvatska primanja

Kod uvođenja eura najgore bi prošli umirovljenici, radnici i izvoznici, a najbolje bankari, koji uvoze kredite, i uvoznici – rekao je ekonomist Ivan Lovrinović sinoć u Otvorenom. Michael Faulend, viceguverner HNB-a tvrdi da će se dogoditi točno suprotno – ukidanja valutnog rizika, smanjenje kamatnih stopa, smanjenje transakcijskih troškova, a da će upravo na banke u Hrvatskoj uvođenje eura djelovati negativno. Ekonomski analitičar Hrvoje Stojić naglasio je da je Hrvatska zbog odluke da jednoga dana pristupi eurozoni već počela dovoditi svoje financije u bolji red pa se dogodio snažan pad javnog duga, a troškovi za ekonomiju u posljednjih nekoliko godina smanjeni su za 1,5 do 2 posto.

15.02. (08:30)

Jedna unija, jedan račun, jedno plaćanje

Dobra novost u EU – smanjene naknade za prekogranična plaćanja u eurima

Euro-parlament jučer je usvojio nova pravila o pojeftinjenju naknada za prekogranična plaćanja u eurima, pa će se za potrošače iz Hrvatske i ostalih država van eurozone smanjiti troškovi naknade. Uusvojenim pravilima izjednačit će se troškovi slanja i primanja uplata u eurima, a ti troškovi plaćat će se u lokalnoj valuti. Osoba iz Hrvatske koja posjeti restoran u Belgiji i svoj ručak poželi platiti karticom, imat će izbor plaćanja u eurima ili kunama. Dosad su potrošači u Hrvatskoj prosječno plaćali 8,23 eura naknade troškova za svakih 100 eura prekogranične transakcije. Jutarnji

11.01. (17:32)

Ljubitelji krzna

63% Hrvata misli da je uvođenje eura loše

Pozitivan stav prema uvođenju eura krajem prošle godine imalo je 26,9 posto građana, pokazuje anketa Ministarstva vanjskih poslova. 62,9 posto građana misli da bi prelazak na zajedničku europsku valutu za Hrvatsku bio uglavnom ili izrazito loš. No ima kvaka – polovica ispitanih osjeća se inferiorno informiranima “o prednostima ulaska Hrvatske u eurozonu”. Inače, više od polovice sudionika Monitorove ankete slaže se s uvođenjem eura. Telegram