Europska komisija odobrila osmu tranšu NPOO-a za Hrvatsku vrijednu 897 milijuna eura - Monitor.hr
Danas (08:00)

Ima mama para

Europska komisija odobrila osmu tranšu NPOO-a za Hrvatsku vrijednu 897 milijuna eura

Europska komisija dala je pozitivnu preliminarnu ocjenu da je Hrvatska u potpunosti ispunila svih 17 reformskih i investicijskih pokazatelja potrebnih za isplatu osme tranše iz NPOO-a, vrijedne 897 milijuna eura. Hrvatska je zasad jedina članica EU koja je 100-postotno ispunila sve pokazatelje u osam dosadašnjih zahtjeva, ukupno njih 253. Isplata se očekuje u ožujku, čime će povučena sredstva dosegnuti 7,3 milijarde eura od ukupno dostupnih 10 milijardi. Index


Slične vijesti

19.09.2024. (17:00)

Otvorena Pandorina kutija

Tajni ugovori i pandemijski profiteri: Kako su farmaceutski divovi sakrili istinu

Tijekom pandemije COVID-19, farmaceutske korporacije iskoristile su svoju moć kroz netransparentne ugovore s vladama, potkopavajući javno zdravlje. Tajnost ugovora, uključujući cijene cjepiva i intelektualno vlasništvo, favorizirala je korporativne interese, što je otežalo globalni pristup cjepivima. Iako su organizacije poput Liječnika bez granica i Human Rights Watcha zahtijevale veću transparentnost, pregovori su ostali skriveni, dodatno jačajući nejednakosti. Unatoč kritikama i skandalima poput “Pfizergatea”, odgovornost i dalje ostaje raspršena, s malo izgleda za promjenu u budućim zdravstvenim krizama. Nataša Škaričić za Novosti.

29.04.2024. (09:00)

A i savršen tajming za napustiti kormilo

Starešina: Spekulacije o Plenkoviću kao mogućem kandidatu za predsjednika EK-a nisu neostvarive

Zbog nezadovoljstva Francuza novim mandatom Ursule von der Leyen i malih izgleda da iznjedre vlastitoga kandidata za predsjednika Komisije iz redova pučana (koji su u Francuskoj pali do političke margine) Plenković je realan kandidat. To što dolazi iz Hrvatske može mu osigurati potporu u državama nove Europe i donijeti prednost u odnosu na grčkog premijera Kiriakosa Micotakisa i maltešku političarku Robertu Metsolu koja, između ostalog, nema iskustva u izvršnoj vlasti.

Vanjskopolitičko iskustvo, pregovaračke vještine i pragmatičnost u međunarodnoj politici stavljaju ga u ravnopravnu utrku s veteranom europske i talijanske politike Mariom Draghijem, a mlađa su mu životna dob i aktualna premijerska pozicija prednosti. No pustimo sad spekulacije o mogućim nasljednicima Ursule von der Leyen, ako njezina kandidatura uopće dođe u pitanje. Politička je realnost da bi odlazak Andreja Plenkovića na bilo koju visoku dužnost u EU bila win-win situacija i za njega i za Hrvatsku kao državu, za HDZ, ali i ukupnu hrvatsku političku scenu. Višnja Starešina za Lider.

09.01.2024. (12:00)

Nije sve tako crno

EK: hrvatsko gospodarstvo pokazuje četvrti uzastopni porast optimizma

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu 2023. za 1,8 bodova u odnosu na studeni, dosegnuvši 109,7 bodova. Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu potražnje i poslovanja u protekla tri mjeseca, Predviđaju dobru potražnju i u prvim mjesecima 2024. godine, što se očitovalo u rastu ukupnog indeksa sektora za 4,1 bod. Industrija također bilježi poboljšanja, posebno u knjigama narudžbi. Indeks sektora porastao za 2,1 bod u odnosu na studeni. Unatoč općem optimizmu, građevinski sektor zabilježio je pesimizam i evidentiran pad indeksa za 0,7 bodova. Ipak, očekuje se povećanje zapošljavanja u narednim mjesecima. Uz to, istraživanje je pokazalo poboljšanje ekonomske klime i u eurozoni i EU. Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše s poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 2,6 boda. Blizu su i Njemačka i Španjolska s rastom indeksa za 2,4 boda. U Francuskoj indeks je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na studeni. Menadžeri u eurozoni planiraju zadržati postojeći tempo zapošljavanja, dok se neizvjesnost u poslovanju blago smanjila. (Index)

20.06.2023. (22:00)

von der Leyen predlaže 50 milijardi eura u zajmovima i bespovratnoj pomoći Ukrajini do 2027.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je rekla da je dosad izravno iz proračuna EU-a dodijeljeno 30 milijardi eura Ukrajini. To naravno nikada nije bilo predviđeno u našem VFO-u. Zbog toga sada moramo preispitati naš proračun. Predlažemo financijsku rezervu za Ukrajinu za sljedeće četiri godine od 50 milijardi eura, što uključuje zajmove i bespovratnu pomoć. Ta financijska rezerva dat će perspektivu Ukrajini i potaknuti druge donatore da se angažiraju. Komisija je također predložila povećanje dugoročnog proračuna za 15 milijardi eura za upravljanje migracijama. Taj iznos bio bi namijenjen za potporu državama članicama u upravljanju vanjskim granicama, za pomoć trećim državama i migrantima u tim državama.

07.12.2022. (17:00)

Zona visokog napona

Iako Mađarska ne odustaje od veta na paket pomoći za Ukrajinu, Njemačka i Francuska zbog nje ulaze u sukob s ostatkom EU

Želi li Orban Huxit? | Politika | DW | 21.08.2021

Najveće zemlje EU pružaju ruku pomoći mađarskoj vladi u njezinoj svađi s Bruxellesom oko kršenja vladavine prava. Francuska i Njemačka, zajedno s Italijom, predvode skupinu od oko 12 vlada koje pozivaju Europsku komisiju da preispita svoju odluku o zamrzavanju 7,5 milijardi eura za Budimpeštu, tvrdeći da je država postigla veći napredak u antikorupcijskim mjerama nego što Bruxelles priznaje. No, mekši stav Francuske i Njemačke vjerojatno će te dvije države uvući u sukob s drugom skupinom zemalja, uključujući zemlje Beneluxa, Dansku, Švedsku i Latviju koje podržavaju tvrdokornu procjenu EK da rizici od mita ostaju u Mađarskoj i da bi svih 7,5 milijardi eura trebalo biti blokirano. Za to vrijeme mađarski premijer Viktor Orbán tjera po starom: optužuje Bruxelles da im želi zamrznuti novac zbog politike prema migrantima i mađarskog protivljenja sankcijama Rusiji. Jutarnji

04.12.2022. (17:00)

Bolje od ovoga mogu samo hadezeovci: iće, piće i bespuće

Europska komisija spiskala 400.000 eura na “Party u metaverseu”. Došlo im šestero ljudi

Screenshot of the EU's metaverse party taken from Vince Chadwick Twitter

Odjel za inozemnu pomoć Europske komisije organizirao je zabavu u metaverzumu kako bi pokušao podići svijest mladih ljudi u dobi od 18 do 35 godina o poslu kojim se bave. Prema izvješćima, na digitalnom ‘partiju‘ pojavilo se samo šestero ljudi, piše Euronews. Odjel inače radi na podršci zemljama diljem svijeta, bilo da se radi o davanju nepovratnih sredstava zemljama u razvoju, ulaganjima u smanjenje siromaštva ili doprinosima financiranju klimatskih promjena. A onda su odlučili potrošiti 387 000 eura na vlastitu platformu metaversea, osmišljenu za promicanje inicijative EU Global Gateway koja se nada ulaganju od 300 milijardi eura u izgradnju nove infrastrukture u raznim zemljama. Nakon fijaska portal Euronews kontaktirao je za komentar Europsku komisiju, ali odgovor, do trenutka pisanja ovog teksta, još nije stigao. Jutarnji

02.12.2022. (11:00)

Ministry of Silly Walks

EK potrošio 387 tisuća eura na zabavu u metaverzumu na koju je došlo pet ljudi

Samo pet ljudi pojavilo se u utorak navečer na zabavi koju je organizirao odjel Europske komisije za inozemnu pomoć, vjerovali ili ne, u metaverzumu, kako bi mlade ljude zainteresirali za Europsku uniju. Ono što je nevjerojatno je to, da je Komisijin Odjel za inozemnu pomoć potrošio ukupno 387 000 eura za razvoj platforme na metaverzumu za promicanje inicijative Global Gateway. Inače, Komisija preko te inicijative namjerava izdvojiti nevjerojatnih 300 milijardi eura do 2027. za izgradnju nove infrastrukture u zemljama u razvoju. Glasnogovornik Komisije rekao je Devexu da je svrha promotivne objave bila “povećati svijest o tome što EU radi na svjetskoj sceni” među osobama od 18 do 35 godina koje se nalaze “prvenstveno na TikToku i Instagramu”. N1

27.11.2022. (15:00)

Predložene mjere financirat će se iz novog instrumenta Program za digitalnu Europu

Interoperabilna Europa – bolja suradnja javnih uprava, velika ušteda novca i vremena za građane i poduzeća

Hrvatska po digitalizaciji javne uprave na 25. mjestu u Uniji - Večernji.hr

Usvajanjem zakonskog prijedloga Interoperabilna Europa Europska je komisija ovaj tjedan napravila snažan iskorak prema jačanju suradnje i interoperabilnosti među javnim upravama država članica. Stav je EK da državna administracija ne treba opterećivati građane i poduzeća obvezom da uvijek iznova dostavljaju iste informacije, bilo da je riječ o upravi na lokalnoj, regionalnoj nacionalnoj i EU razini. Umjesto toga, svi koji bi trebali imali pristup registrima u kojima se ti podaci vode, bez prisiljavanja građana da sami dostavljaju podatke ili razmjenjuju dokumente. Uvođenjem prekogranične interoperabilnosti građani će ostvariti uštede koje se procjenjuju na 5 do 6,3 milijuna eura, dok se uštede za gospodarske subjekte koji djeluju na zajedničkom tržištu procjenjuju na iznos od 5 do 19,2 milijarde eura. Dodatno, jačanje interoperabilnosti dovodi do gospodarskog rasta, povećava stratešku i političku neovisnost i povjerenje građana u javnu upravu. Nacional

11.01.2022. (00:00)

Tko ima medije vlada tuđim glavama

Europska komisija sprema novi zakon o zaštiti i slobodi medija: “Mediji su stup demokracije, a taj stup danas puca”

Europska komisija je u ponedjeljak pokrenula javno savjetovanje o europskom zakonu o slobodi medija koji namjerava objaviti najesen i kojim želi osigurati neovisnost i pluralizam medija. “Mediji su stup demokracije, a taj stup danas puca, uz pokušaje vlada i privatnih skupina da izvrše pritisak na medije. Zbog toga će Komisija predložiti zajednička pravila i zaštitne mjere za zaštitu neovisnosti i pluralizma medija… Moramo se pobrinuti da europski mediji ostanu neovisni, inovativni i održivi te da djeluju bez ikakvog neopravdanog uplitanja u njihove aktivnosti, bilo privatne ili javne.” – kažu iz EK. 24 sata

19.12.2021. (14:00)

Di ste našli Božić 'cancelirat'?

Vučetić: Zabranom pojma Božić, Europska je komisija teško pogriješila

Propali pokušaj Europske komisije da internim dokumentom, zbog navodne inkluzivnosti, zabrani, ili liši prava javnosti, upotrebu pojmova koji pripadaju kršćanskoj tradiciji, nije primjer inkluzivnosti nego upravo suprotno, to je primjer negiranja inkluzivnosti. Inkluzivnost je, kada prevedemo na hrvatski jezik, uključivost, a preporuka da se više ne upotrebljavaju pojmovi kao što su Božić ili da se božićni blagdani nazivaju samo praznikom, bez religijskog određenja, isključiva je preporuka. Ne mislim ništa dobro o političkoj afirmaciji religijskih sadržaja, riječ je uvijek o politizaciji religije i njezinom dokidanju, a isto tako, ne mislim ništa dobro niti o političkoj negaciji religijskih sadržaja. Politika i religija su odvojive stvarnosti. Smisao religije nije da ostvari političku moć, nego da, na temelju vjere ili osobnog pristanka, ljudima posreduje nekakav, egzistencijalno relevantan smisao koji će ih egzistencijalno stabilizirati. Marko Vučetić za Autograf.