Finska devetu godinu zaredom predvodi ljestvicu najsretnijih zahvaljujući povjerenju u institucije i niskoj korupciji. Ključ uspjeha nije samo u BDP-u, već u jednakim prilikama: vrhunskom obrazovanju dostupnom svima, besplatnoj infrastrukturi poput knjižnice Oodi te “svačijem pravu” na slobodan boravak u prirodi. Dok Hrvatska (72. mjesto) kaska, finski model dokazuje da sreća proizlazi iz sustavnog ulaganja u ljude, zdravlje i zajedništvo, a ne iz geografije. Sreća je, dakle, stvar političkog izbora i društvene kohezije, a ne slučajnosti ili klime. Ideje… Iza Finske nalaze se Island i Danska… na 16. mjestu je Kosovo, a na 18. Slovenija. Hrvati su 70. zemlja po sreći, ispred nas su i Srbija i BiH (30. i 37.) Najnesretniji narod na svijetu je u Afganistanu (Index). World Happiness Report

Otkad živim u ratu, jesam li ikad živjela u miru, pitam se postoji li individualna ili ipak samo kolektivna krivica. Sve češće ljudi spominju kolektivnu krivicu. Laķše je sebe u ratu gledati kao žrtvu nego kao zločinca. Valjamo se u takvom zlu da nam je alibi potreban poput čaša krvi vampiru. Zato se mnogi pitaju jesu li ljudi kolektivno zlo koje nam je uklesano u gene ili individualna čudovišta koje zločini čine ljudima. Tko su pravi zlikovci? Oni milijuni koji istresaju bombe, sad već i ne birajući cilj, ili su zločinci svi koji ubijaju ne pitajući se postoji li uopće razlike između kolektivnog ili individualnog zločina? Koga briga. Važno je da se svijet pretvorio u “pakao” i da će nakon nekog vremena opet postati “dobar”. Kad je to svijet konačno prestao biti dobar i kad je zauvijek otišao u pakao? Vedrana Rudan za svoj blog

• Kraj agresije na Iran uvjet za normalizaciju tranzita kroz Hormuz (Poslovni), američka vojska godinama će se oporavljati od rata s Iranom (Jutarnji)
• Porezna uprava otkrila je na koji način određuje plaćanje poreza na nekretnine. Koristeći samo dvije od čak šest evidencija iz kojih su mogli vaditi podatke, otkrili su brojne neusklađenosti koje su potom sami rješavali te na temelju toga izdavali rješenja. Stoga ne čudi da su im građani do prošlog ponedjeljka poslali čak 36.000 prigovora (tportal)
• Rimčev testni robotaksi u prometnoj u centru Zagreba (Index)
• Muškarac iz Splita naplaćivao ilegalne streamove utakmica. Vlasnik prava: Šteta je 1,6 milijuna eura (Index)
• Xiaomi 17 – Kompaktna perjanica s poštenim kompromisom (Bug)
• U dobi od samo 43 godine preminuo je Leonid Radvinsky, čovjek koji je stajao iza golemog uspona OnlyFansa (tportal)

I to nakon šest mjeseci rada, uz posebnu zaštitu za maloljetnike i rizična zanimanja. Zakon jamči plaćeno bolovanje, rodiljne i roditeljske potpore, uključujući novi očinski dopust od 10 do 15 dana. Osim odmora, radnici imaju pravo na plaćene dane za vjenčanja, darivanje krvi, selidbe ili teške obiteljske situacije. Iako zakon propisuje minimum, kolektivni ugovori često nude i više. Poznavanje ovih prava ključno je za postizanje ravnoteže između karijere i privatnog života te maksimalno korištenje zakonskih pogodnosti. Poslovni

U otvorenom intervjuu za Symbol, osnivač portala Index.hr Matija Babić (objavljenom još prošle godine, nedavno podsjetio na njega) analizira dugovječnu dominaciju Indexa na hrvatskom medijskom tržištu, ističući kvalitetu i entuzijazam nasuprot “slabe konkurencije”. Iskreno progovara o teškim počecima, borbi protiv moćnika poput Sanadera i Todorića, te priznaje kako su ga inat, frustracije i želja za osvetom motivirali u poslu. Danas, kao poduzetnik fokusiran na globalne projekte poput Taste Atlasa, istražuje utjecaj umjetne inteligencije na medije (otkrivajući da AI piše horoskop na portalu već godinama) i zagovara autentičnost u gastronomiji umjesto snobizma Michelinovih zvjezdica.

Nova knjiga Sex Work by Numbers pokazuje da se vrlo mali dio istraživanja seksualnog rada bavi ekonomijom, iako je riječ o industriji vrijednoj desetke milijardi dolara. Digitalne platforme poput OnlyFans mijenjaju tržište, smanjuju stigmu i olakšavaju ulazak u industriju. Istraživanja pokazuju da legalizacija smanjuje nasilje i spolne bolesti, dok kriminalizacija pogoršava uvjete života radnica. Ekonomisti sve više proučavaju seksualni rad kao tržište ponude i potražnje, a digitalni seks mogao bi imati šire društvene i ekonomske posljedice, uključujući pad fertiliteta i promjene cijena usluga. Jutarnji prenosi Economist.

Autor knjige “Spaljena zemlja – s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu” tvrdi da “internetski kompleks” sustavno uništava biosferu, zajednicu i ljudsku psihu, pretvarajući nas u izolirane ovisnike o ekranima. Iako virtuozno napisana, ova “jeremijada” nudi radikalan pesimizam: rješenje vidi isključivo u potpunom odbijanju digitalnog života i povratku predmodernim oblicima zajedništva. Kritika ističe da Crary precizno detektira društvenu regresiju i gubitak empatije, ali ne nudi realnu terapiju za svijet koji ne želi odustati od svojih gadgeta i komfora, ostavljajući čitatelja u procjepu između ekosocijalističke utopije i kliničke depresije. Nataša Babić za Ideje.

Poput Sabora, trenutno se restauriraju i stari parlamenti u Haagu, Beču i Londonu, no to ne izaziva otpor javnosti. Prijepori nastaju zbog obnove modernih zgrada, za koje se otkriva da su nakon samo nekoliko desetljeća neupotrebljive. U Zagrebu su potpuno dotrajali, primjerice, Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, Otvoreno sveučilište i poslovni neboder Zagrepčanka, ali obnovu se nitko ne usudi predložiti kad vidi da je u Berlinu rekonstrukcija Nove nacionalne galerije iz 1968. stajala 400 milijuna eura, a da su u Sidneyju za Operu iz 1973. i u Londonu za umjetnički centar Barbican iz 1982, samo za prvu fazu, spiskali po 300 milijuna eura. Muzeji i dvorane mogu zvrjiti prazni, ali nogometni stadioni se pune, i stalno trebaju. U Dioklecijanovoj palači možete živjeti, u Eufrazijevoj bazilici može se održavati bogoslužje, a Arena u Puli sasvim je prikladna za javne priredbe, dok je Arena u Splitu ruševina. Nekad su arhitekti i graditelji željeli da im proizvodi budu trajni, a danas im je važnija originalnost. Boris Beck za Večernji. (Cijeli tekst na Narodu)

• Iransko vijeće za obranu zaprijetilo je postavljanjem morskih mina koje bi blokirale cijeli Perzijski zaljev u slučaju napada na iransku obalu ili otoke (tportal), Trump produljio ultimatum. Odmah uslijedio preokret na tržištima (Index)
• U Münchenu je došlo do političkog preokreta kakav se rijetko viđa: kandidat Zelenih Dominik Krause postao je novi gradonačelnik i time ispisao povijest kao prvi predstavnik te stranke na čelu bavarske metropole (tportal)
• Naknada predstavniku suvlasnika – plaćanje kroz najam njegovog stana? (Zgradonačelnik)
• Predstavljeni su dresovi Hrvatske za Svjetsko prvenstvo (Sport klub)
• HNL: Hajduk razbio Vukovar 6:0, Dinamo Lokomotivu 5:0, Gorica deklasirala Rijeku 4:0, Slaven remizirao s Osijekom bez golova, Istra dobila Varaždin 2:1, Dinamo bježi Hajduku 10 bodova, tijesno u sredini – za Europu se bore Rijeka, Varaždin, Istra i Slaven Belupo, Vukovar najbliži ispadanju

Agencija Standard&Poor’s podigla je kreditni rejting Grada Zagreba na povijesnu razinu A-. U pet godina rejting je skočio za pet razina, nadmašivši rast državnog prosjeka. S&P ističe izvrsnu likvidnost, transparentno upravljanje i učinkovit nadzor gradskih poduzeća. Zahvaljujući stabilnim financijama i EU fondovima, Zagreb provodi ambiciozne investicije bez poskupljenja komunalija, vrtića i prijevoza, unatoč inflaciji. Uz najviše plaće u zemlji i udio od trećine nacionalnog BDP-a, agencija predviđa nastavak stabilnosti, pa čak i mogućnost daljnjeg rasta rejtinga uz nastavak odgovornog upravljanja dugom. Jutarnji, Index, N1

Upozorenja ekonomista Richarda Bookstabera i investitora Michaela Burryja (dvojca koji su predvidjeli krizu 2008) svode se na sličan zaključak: globalni financijski sustav postaje sve ranjiviji i sljedeća kriza mogla bi biti veća i opasnija od one 2008. godine. Burry upozorava na prenapuhano tržište dionica i slabljenje faktora koji su godinama gurali burze prema gore, dok Bookstaber ističe da su današnji rizici raspršeni i međusobno povezani – od umjetne inteligencije i privatnog kreditiranja do geopolitike i energetike. Problem možda neće biti sam uzrok krize, nego brzina širenja i domino-efekt kroz cijeli globalni sustav. Business Insider, Slobodna)

Mjere uključuju ograničenje maloprodajnih cijena goriva, izmjene uredbe o trošarinama na energente i električnu energiju te pomoć prijevoznicima, poljoprivrednicima, energetskim subjektima i socijalno ugroženim građanima. Premijer Andrej Plenković naglašava ozbiljnost situacije zbog naglog rasta cijena nafte na tržištu uzrokovanog ratom na Bliskom istoku, a Vlada će intervenirati i odreći se dijela prihoda od trošarina kako bi ublažila utjecaj na životni standard. Cijena dizela s vladinim mjerama poskupljuje na 1,72 eura, a Eurosuper na 1,62 (bez mjera cijene bi išle i za 10 centi gore). cijena električne energije ostaje ista, kao i za plin, za koji je osigurana opskrba do 30. rujna. Jutarnji, Index

Financijska pismenost u Hrvatskoj postupno raste, ali i dalje postoji problem u financijskom ponašanju građana, posebno u planiranju, štednji i odgovornom zaduživanju. Istraživanja HNB-a i HANFE pokazuju da građani imaju osnovno znanje, ali često donose loše financijske odluke zbog navika i impulzivne potrošnje. Poseban problem je digitalna financijska pismenost i porast online prijevara. Stručnjaci naglašavaju važnost učenja o novcu od djetinjstva, planiranja i stvaranja fonda za crne dane u visini šest mjeseci troškova. Poslovni

Nakon odluka Federalnih Rezervi i ECB-a tržišta očekuju dulje razdoblje viših kamatnih stopa. Sve ovisi o cijeni nafte: ako ostane umjerena, inflacija će se postupno smirivati; ako snažno poraste, prijeti stagflacija. Za Hrvatsku to znači inflaciju oko 4–6%, sporiji rast, ali bez teške recesije, uz državne intervencije na tržištu energenata i veći proračunski deficit. Velimir Šonje za Ekonomski lab

• Oštar pad na azijskim burzama. Amerikanci: Laž je da je oboren naš F-15 (Index)
• Zatvorena benzinska u Udbini. Vlasnik: Nemamo interes da prodajemo po ovim cijenama, predsjednik Udruge Glas poduzetnika: Nitko nije toliko jak da radi s gubitkom. To znači da ste Djed Mraz, poklanjate gorivo (Index)
• Krajem tjedna stiže snijeg, temperature padaju za više od deset stupnjeva (N1)
• Izbori u Sloveniji: Golob tijesno pobijedio Janšu s tek jednim mandatom više (tportal)
• U Hrvatskoj je siromašno čak 787.000 ljudi (Danica)

Beli – svojevrsna društvena mreža za otkrivanje i preporuku restorana diljem svijeta

Nakon što smo preživjeli pandemiju, inflaciju, rat u Ukrajini, rast cijena, pad standarda i beskonačne reforme koje se uvijek događaju kasnije, sada stiže nova najava: moglo bi biti gore nego 2022. godine. Međunarodna energetska agencija preporučuje štednju, vlade upozoravaju, analitičari objašnjavaju, a građani polako shvaćaju da se vraćamo u vrijeme kad se nije vozilo kad se htjelo, nego kad se smjelo. Automobil, nekad simbol slobode, sada se pretvara u kućanski aparat s ograničenim radnim vremenom. Vožnja postaje aktivnost koja zahtijeva kalkulaciju, strategiju i ponekad dozvolu. Spontanost ide u isti muzej gdje su završile jeftine nekretnine, stabilne cijene i uvjerenje da će sljedeća godina biti lakša. Posebno je dirljivo kako se javni prijevoz ponovno proglašava rješenjem. Ne zato što je postao bolji, nego zato što je sve drugo postalo nedostupno. Kad realnost postane preskupa, standard se redefinira. Boško Crnobrnja za Ravno do dna

Nova sezona dokumentarnog serijala Ivana Živkovića donosi šest priča o poznatim ličnostima poput Steve Karapandže, Jadranke Kosor i Livija Morosina. Kroz prizmu odrastanja i poveznice s Arsenom Dedićem, protagonisti se vraćaju u svoje varoši suočavajući se s traumama, siromaštvom i nostalgijom. Živković, koji je projekt započeo bez budžeta crowdfunding kampanjom, uspješno nastavlja istraživati formativne godine nacionalnih ikona. Dok “Amarcord” slavi zavičaj, autor paralelno priprema i međunarodni projekt o balkanskom podzemlju u Švedskoj te neautorizirani dokumentarac o Miši Kovaču, nastavljajući nizati uspjehe nakon početnog odbijanja institucija. Nacional