Frankfurtska kuhinja: Izum iz 1920-ih koji je definirao moderan dom - Monitor.hr
Prekjučer (07:00)

Da je nema, trebalo bi je izmisliti

Frankfurtska kuhinja: Izum iz 1920-ih koji je definirao moderan dom

Prije stotinu godina austrijska arhitektica Margarete Schütte-Lihotzky dizajnirala je Frankfurtsku kuhinju za projekt masovnog stanovanja u Njemačkoj. Osmišljena poput efikasnog „laboratorija za kuhanje”, maksimalno je racionalizirala radni prostor kako bi uštedjela vrijeme domaćicama. Unatoč iznimno kompaktnom tlocrtu, sadržavala je sve ključne elemente – ugrađene ormariće, aluminijske spremnike i dvostruki sudoper — uz promišljene detalje poput drva hrasta koje odbija nametnike. Proizvedena u desecima tisuća primjeraka, Frankfurtska kuhinja postala je nezaobilazan dizajnerski klasik. Njezina revolucionarna ergonomija i koncept funkcionalnosti i danas čine temeljne smjernice za oblikovanje suvremenih kuhinja. Design Boom


Slične vijesti

19.08. (17:00)

Vidjeli smo kako AI dizajnira i molimo da prestane

Hoće li AI umiroviti grafičke dizajnere? Bruketa i Filetin tvrde da neće

Iako AI u sekundi generira estetski uvjerljive vizuale, vodeći hrvatski kreativni direktori Davor Bruketa i Andrej Filetin ističu da umjetna inteligencija ne može zamijeniti grafičke dizajnere. Dizajn nije samo izrada “lijepe slike”, već razumijevanje konteksta, problema i publike. Premda AI ubrzava vizualizaciju ideja, on uglavnom stvara prosjek i reciklira postojeće obrasce. Zbog toga potražnja za stručnjacima koji nude autentičnost i koncept neće nestati. Urođena ljudska radoznalost, duboko razumijevanje društva i sposobnost postavljanja pravih pitanja ostaju ključne prednosti dizajnera pred strojem. Netokracija

17.05. (21:00)

Upališ tutorial na YouTubeu i deri

Dizajneri uzvraćaju udarac: Popravi sam ono što su drugi pokvarili

Dok države oklijevaju s uvođenjem zakona o pravu na popravak, inovativni dizajneri stvaraju proizvode koje svatko može sam popraviti. Kako piše Dezeen, iako zakoni EU-a pokrivaju tek poneke uređaje, novi val održivog dizajna donosi rješenja za svakodnevicu. Među njima su Kibu dječje slušalice koje se sastavljaju bez ljepila, modularna Spoke sofa s lako zamjenjivim dijelovima te plosnati toster za samostalno sklapanje. Koncept se širi i na tehnologiju kroz potpuno modularno Framework prijenosno računalo te električni automobil ARIA, koji se može servisirati bez stručnog znanja, čime se drastično smanjuje otpad i produžuje vijek trajanja proizvoda.

16.05. (10:00)

Čokoladom protiv digitalne ovisnosti

KitKat ‘zatvor’ za mobitele: Pojedi slatkiš, odmori od mreže

Ogilvy je za KitKat osmislio Break Mode – posebno pakiranje koje nakon čokolade postaje „krletka“ za vaš mobitel. Unutrašnjost omota obložena je slojevima bakra i nikla koji stvaraju Faradayev kavez. Što to zapravo znači? Čim gurnete mobitel unutra, on postaje potpuno “glup”. Materijali blokiraju apsolutno sve signale (pozive, internet, GPS, Bluetooth), pa vas nitko ne može gnjaviti. Umjesto da samo jedete čokoladu, sada doslovno fizički zaključavate digitalni svijet kako biste se stvarno odmorili. Pakiranje traje oko godinu dana, nakon čega se može reciklirati. Dezeen

14.05. (15:00)

Štedi vrijeme, olovke i papir

AI kao novi suradnik u arhitektonskim uredima

Najnovije istraživanje tvrtke Chaos, provedeno među 800 profesionalaca, otkriva da umjetna inteligencija prestaje biti alat za igru i postaje aktivni suradnik u arhitekturi. Čak 64 % ispitanika već koristi AI, dok njih 86 % potvrđuje značajnu uštedu vremena. Iako dominira u izradi vizualizacija, AI se sve više koristi za odabir materijala i donošenje ključnih odluka u ranoj fazi dizajna. Stručnjaci ističu da tehnologija ne zamjenjuje kreativnost, već uklanja tehničke prepreke, omogućujući arhitektima da se fokusiraju na kvalitetu dizajna, a ne samo na puku produkciju dokumentacije. Dezeen

22.04. (15:00)

Kad ne znaš bi li na tome sjedio ili uokvirio

Prostoria oživljava futurizam Vjenceslava Richtera

Dezeen piše o hrvatskom brendu Prostoria, iz kojeg su na sajmu Salone del Mobile predstavili kolekciju „Revisiting Richter”. Tvrtka je prvi put industrijski proizvela namještaj temeljen na nacrtima i prototipovima velikog arhitekta Vjenceslava Richtera. Budući da mnogi izvorni komadi nisu sačuvani, dizajneri su koristili „forenzičku” metodu rekonstrukcije iz starih fotografija i arhiva. Rezultat je spoj modernističkog idealizma i suvremene ergonomije. Kolekcija uključuje legendarne stolice s briselskog paviljona iz 1958. te fotelje iz hotela Adriatic, čime je Richterova vizija konačno postala dostupna široj javnosti. Buro247, HRT

15.04. (22:00)

Od Trbovlja do Sjeverne Koreje (i natrag)

Laibach u HDD-u: Dizajn kao oružje kolektivne mistifikacije

Još se prošli mjesec mogla pogledati izložba o Laibachu, i to s fokusom na dizajn – od plakata preko omotnica ploča, do različitih predmeta, uzoraka i znakova koji su obilježili njihovo djelovanje i njihovu medijsku i scensku pojavnost učinili prepoznatljivom. Izložba Laibach: Dvorana zrcala 1980–1995. tematizira prvih petnaest godina djelovanja multimedijskog kolektiva Laibach, istražujući i ispitujući kompleksne odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije u njihovom djelovanju od samih početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do međunarodnog proboja; kroz promjene lokalnog ali i međunarodnog konteksta te savladavanje konceptualnih izazova koje su za njihovo djelovanje postavljali raspad SFRJ i ratovi devedesetih. Vizkultura donosi dosta bogatiji pregled.

03.07.2025. (01:00)

Što zapravo plaćamo?

Ove reklame za WWF izradio je ChatGPT

Kampanja “Hidden cost” (skriveni trošak) koju je pokrenula Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) podsjeća nas kako su zbog nekih proizvoda, koje svakodnevno koristimo, dodatno ugrožene neke vrste životinja (zbog načina nakoji se proizvode). Umjesto grafičkih dizajnera, za izradu poruka u ovoj su kampanji korišteni servisi umjetne inteligencije, u prvom redu ChatGPT, a rezultati su u najmanju ruku zanimljivi. Digital Synopsis 

08.03.2025. (14:00)

Kad se arhitektura i dizajn spoje s povremenim utapanjem likova

Kako su Simsi utjecali na generaciju kreativaca – od umjetnika, arhitekata do dizajnera i ilustratora

The Sims, legendarna simulacija života, ostavila je dubok vizualni trag u umjetnosti, dizajnu i pop-kulturi. Od realističnih interijera u Airbnb reklamama do mračnih distopija Nicolete Mureş, igra je inspirirala generacije kreativaca. Isometrijska perspektiva, nostalgična estetika i mogućnost oblikovanja prostora učinili su je moćnim alatom za umjetnike, arhitekte i ilustratore. The Sims nije samo igra – to je beskrajno igralište za kreativni izražaj, gdje je granica između virtualnog i stvarnog svijeta sve tanja. Mnogim umjetnicima i dizajnerima bila je odskočna daska za istraživanje prostora, likova i estetike, od isometrijske perspektive do mračnih distopijskih tema. It’s nice that

18.01.2025. (13:00)

I korice su važne

Hrvatska lijepa knjiga: Nagrađene knjige s najljepšim naslovnicama 2024.

Na natječaj je pristiglo čak 197 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo izabralo njih 12, a među njima se našla i knjiga uz dizajnerski potpis Zorana Đukića i studija đkć – Grad je sinteza Saše Šimprage (link). Među odabranim knjiga su Designing in Coexistence – Reflections on Systemic Chang objavljena u izdanju Udruženja hrvatskih arhitekata kao rezultat istraživanja u sklopu Hrvatskog paviljona na 18. Venecijanskom bijenala, čiji dizajn potpisuje Niko Mihaljević (više ovdje), te Krešimirac autora Dina Igreca i Sonje Leboš u nakladi Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, a za čije je oblikovanje knjige zaslužna Tessa Bachrach Krištofić (ovdje). Vizkultura