Galić: Nove revolucionarne baterije i druge bullshit tehnologije - Monitor.hr
03.03.2023. (19:00)

Znanost radi prestiža

Galić: Nove revolucionarne baterije i druge bullshit tehnologije

Mojih 30-ak godina iskustva rada u informatičkom novinarstvu naučile su me da je količina udivljenosti tehnologijom u novinskom članku u obrnuto proporcionalnoj korelaciji sa stvarnim stupnjem povezanosti pisca s dotičnom tehnologijom ili tehnologijom uopće. Ovo znači da se ekonomisti, indolozi, kroatisti ili povjesničari umjetnosti koje su životne nedaće natjerale da se bave tehnološkim novinarstvom, odreda bezrezervno dive… pa, realno – svemu. No, nisu samo novinari krivi za pretjerani „optimizam“. Odavno su prošla vremena kada se znanstvenike pustilo da samo budu znanstvenici. Sada se od njih traži da osmišljavaju projekte, traže financiranje i daju planove i programe kada će točno i za koju svotu rezultati biti gotovi. I pritom moraju paziti da im i naslovi budu pozitivni, zbog čega se rezultati istraživanja često i uljepšavaju, a takvi se dalje prenose u medijima. Drago Galić za Bug.


Slične vijesti

Jučer (11:00)

Ako vam se činilo da živite u kozmičkoj praznini, možda ste bili u pravu

Nova teorija: Naša galaksija možda lebdi u regiji od dvije milijarde svjetlosnih godina

Ako se rezultati pokažu točnima, mogli bi pomoći astronomima pronaći pravu starost našeg svemira i ponuditi rješenje za jedan od problema u kozmologiji – neslaganje poznato kao Hubbleova napetost, koje označava da se daleki svemir širio sporije u prošlosti nego što se bliski svemir širi danas. Tijekom prošlog desetljeća, kozmologija je bila uvučena u rastuću krizu jer su opažanja Hubbleovog svemirskog teleskopa i kasnije James Webba sugerirala da se svemir širi različitim brzinama ovisno o tome gdje astronomi gledaju. Ideja da bi naš dio svemira mogao biti manje gust od drugih dijelova javila se u 1990-ima, kada su istraživači pronašli manje galaksija u našem lokalnom svemiru nego što su očekivali. Daljnja istraživanja potkrijepila su ova opažanja, ukazujući da naša galaksija možda je u centru regije poznate kao lokalna rupa ili KBC praznina. Drago Galić za Bug

Nedjelja (22:00)

Pčele već znaju foru

Biološki inspiriran pristup: Pčelinji let model za učinkovitiju obradu vizualnih informacija u robotici

Znanstvenici su izgradili računalni model pčelinjeg mozga kako bi razumjeli kako pokreti tijekom leta stvaraju jasne neuronske signale koji pčelama omogućuju efikasno identificiranje detalja okoliša. Ovaj biološki pristup sugerira da bi budući roboti mogli postati pametniji korištenjem pokreta za prikupljanje informacija, umjesto da se oslanjaju na masivne računalne mreže. Pčele koriste mikro pokrete tijekom leta za prepoznavanje vizualnih uzoraka. Njihovi izuzetno mali, ali efikasni mozgovi rješavaju složene vizualne zadatke s minimalnim brojem neurona. Bug

05.07. (20:00)

Ima nade

Odrasli ljudi mogu stvarati nove moždane stanice

Dugo se smatralo da je mozak odraslih statična struktura, nesposobna za stvaranje novih neurona nakon ranog djetinjstva. Međutim, nova istraživanja pružaju sve više dokaza koji podupiru koncept neurogeneze kod odraslih, posebno u hipokampusu. Ovi nalazi imaju značajne implikacije za razumijevanje i liječenje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti. U studiji je primijećeno da je kod osoba s Alzheimerovom bolešću neurogeneza bila značajno smanjena u usporedbi sa zdravim osobama. To sugerira da smanjena sposobnost stvaranja novih neurona može pridonijeti kognitivnom padu koji se javlja kod ove bolesti. Bug

02.07. (01:00)

Zapalili joint, ugasili arteriju: znanost pokvarila zabavu

Kanabis udvostručuje rizik smrti od srčanih bolesti

Novo istraživanje u časopisu Heart otkriva da korištenje kanabisa udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Analizom 24 studije s ukupno 200 milijuna ispitanika utvrđen je i 29 % veći rizik za akutni koronarni sindrom te 20 % veći rizik za moždani udar. Stručnjaci upozoravaju da je današnji kanabis jači i raznovrsniji, a percepcija sigurnosti – opasno nerealna. Preporučuju javnozdravstvene mjere poput onih za duhan: obeshrabrivanje, edukaciju i regulaciju, umjesto kriminalizacije. Bug

13.06. (19:00)

Dreamliner? Više kao Nightmareliner

Boeingove nesreće: miriši na sustavnu grešku, ne i na slučajnost

Boeing se suočava s nizom ozbiljnih incidenata, od fatalnih nesreća uzrokovanih MCAS sustavom do požara litij-ionskih baterija u Dreamlineru. Uz tehničke propuste, slab nadzor regulatora i upravljačku nekompetenciju, sve to ukazuje na duboko ukorijenjene sustavne probleme, a ne na izolirane slučajnosti. Smrti zviždača dodatno bacaju sjenu sumnje na korporativnu etiku. Iako uzroci najnovije nesreće još nisu poznati, Boeing je odavno istrošio kredit povjerenja – previše je dokaza da ne govorimo o nesreći, već o obrascu. Drago Galić za Bug

03.06. (15:00)

Kad ti baterija umre, natoči malo soli i udahni duboko

Natrij-zrak ćelija: nova nada za električni promet?

MIT-ovi znanstvenici razvili su eksperimentalnu natrij-zrak gorivnu ćeliju s trostruko većom gustoćom energije od litij-ionskih baterija. Sustav koristi tekući natrij i zrak za stvaranje struje, a proizvodi bezopasne nusprodukte poput sode bikarbone. Tehnologija bi mogla omogućiti regionalno električno zrakoplovstvo, željeznički i pomorski promet bez emisija. Za razliku od baterija, gorivne ćelije proizvode energiju dok imaju gorivo, brzo se “pune” i mogu biti dugotrajnije, no njihova praktična primjena još čeka proboj. Bug

22.05. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

21.05. (16:00)

Kad te zaborav pogodi od nosa do želuca

Alzheimerova bolest mogla bi biti sistemska bolest, a ne samo poremećaj mozga

Novo istraživanje na voćnim mušicama pokazuje da Alzheimerova bolest utječe na cijelo tijelo, ne samo na mozak. Dva ključna proteina, Aβ42 i Tau, uzrokuju različita oštećenja – prvi cilja živčani sustav, a drugi remeti metabolizam, probavu i reprodukciju. Nalazi su uspoređeni s podacima iz miševa i ljudi te ukazuju na to da bi se Alzheimer trebao promatrati kao sistemska bolest. Rezultati otvaraju vrata ranoj dijagnostici i širem pristupu liječenju koji uključuje i tjelesne simptome, a ne isključivo kognitivne. Drago Galić za Bug

09.05. (14:00)

Filantropi se svađaju – a siromašna djeca kašlju u kutu

Milijarderski rat: Gates protiv Muska (i zdravog razuma)

Bill Gates optužio je Elona Muska da „ubija najsiromašniju djecu“ zbog smanjenja američke razvojne pomoći. Sukob se razbuktao nakon što je Musk podržao rezove u agenciji USAID, što je, prema Gatesu, ugrozilo distribuciju hrane i lijekova. Musk je, pak, Gatesa nazvao licemjerom zbog “shortanja” Teslinih dionica. Gates najavljuje zatvaranje svoje zaklade do 2045. i trošenje gotovo cijelog bogatstva, dok kritičari tvrde da koristi filantropiju za utjecaj i porezne olakšice. Sve to dok kondomi putuju krivim Gazama, a egoi eksplodiraju jače od supernova. Bug

20.04. (23:00)

Energija koja bi mogla izliječiti rak, masnu jetru i vratiti ti kosu. Sada samo trebaš pritisnuti “play”

Stanice pod kontrolom: novi ključ za liječenje bolesti

Znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge otkrili su detaljnu strukturu mitohondrijskog piruvat nosača, ključnog za transport energije u stanice. Ovaj mehanizam, sada vizualiziran na atomskoj razini, može povećati proizvodnju energije 15 puta. Otkriće ima potencijal za liječenje bolesti poput dijabetesa, raka, masne jetre i gubitka kose blokiranjem piruvat nosača, čime bi se preusmjerila proizvodnja energije i potaknuo rast kose. Drago Galić za Bug