Gavranović: Utjecaj medija na stvaranje javnog mišljenja ili konflikt informacija - Monitor.hr
01.08.2021. (18:00)

Može li medij uopće biti nezavisan?

Gavranović: Utjecaj medija na stvaranje javnog mišljenja ili konflikt informacija

Manipulacija je dio svakodnevnog života i kao takva prisutna je i u medijima. Od prikrivenog oglašavanja, nametanja određenih vijesti, prikazivanja događaja iz samog jednog kuta – samo su neki od načina manipulacije. Da društvene mreže sve naglašenije preuzimaju primat u stvaranju javnoga mnijenja ne treba posebno dokazivati. To nam na najbolniji način, pokazuju izborne borbe u najrazvijenijim zemljama. Da lažne vijesti nisu beznačajan čimbenika u tim procesima pokazuju sve recentne studije i analize medijskog prostora i utjecaja na stvaranje društvenog mnijenja. Nedavno provedena anketa Word Economic Foruma u SAD, gdje je zabilježena i najveća pošast „fake news“ u suvremenoj komunikacijskoj pozornici, pokazuje da 54 posto sajtova objavljuje lažne vijesti. Nažalost, pošast se širi, pa i u Francuskoj čak 42 posto svih sajtova koristi tu metodu komunikacije. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji taj je postotak osjetno niži, ali još uvijek vrlo prisutan. Međutim, neutralnost i neovisnost medija nemaju čvrsto uporište u praksi, jer su granice između medija i politike veoma nejasne. Dodamo li tome da vlasnički odnosi određuju politički, gospodarski i kulturološki smjer jednog lista, stvari se dalje kompliciraju, pa je uopće teško govoriti o neovisnom novinarstvu. Doajen novinarstva Ante Gavranović za Epohu.


Slične vijesti

Jučer (22:00)

I mediji mogu biti održivi, zar ne?

Gavranović: Mediji i održivi razvoj

Iako su mediji odigrali središnju ulogu u definiranju i uspostavljanju šire komunikacije u isticanju društvene odgovornosti i stavljanja održivog razvoja na dnevni red, praksa pokazuje da mediji ipak premalo pozornosti posvećuju ključnim pitanjima s toga područja ili ih ponajčešće vezuju uz incidente. Konkretno, u razdoblju od 1961. do današnjih dana program vijesti fokusiran je prvenstveno na incidente polucije ili ekološke katastrofe, i to osjetno više no na poticanje i ukazivanje novih trendove odnosno razloge incidentima i katastrofama. Takav odnos je, nažalost, dominantan. Temeljno je pitanje kako bi mediji trebali djelovati? Prevladava mišljenje stručnih krugova da bi se uloga medija morala odražavati na bitno drugačiji način. Oni moraju imati kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera tranzicije gospodarstva i društva u cjelini prema pojmu održivosti. To pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju održivog razvoja i društvene odgovornosti poslovnoga svijeta, odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja. Ante Gavranović za Epohu.

11.08. (20:00)

Kao da nam se može pisati dobro

Gavranović: Realni sektor traži hitno restrukturiranje

Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu. Upravo je pomanjkanje realnog optimizma trenutno najveća boljka cijeloga društva. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Ante Gavranović za Epohu.

06.05. (00:00)

Daj mi to što želim čuti

Gavranović: Zašto mediji gube povjerenje?

Mediji mogu upravljati našim razmišljanjem i manipulirati gledateljima, slušateljima i čitateljima. U praksi to čine gotovo svaki dan. Očito je da sami sebi moramo postaviti pitanje imamo li uopće vlastito mišljenje ili je sve uglavnom proizvod medija? Pritom nije uvijek važno jesu li vijesti koje mediji prenose aktualne, nego se moramo sve više pozabaviti pitanjem jesu li istinite. Privlače li naše zanimanje samo nasilje, tuđa krv i nevolja ili imamo i neke druge interese koje želimo zadovoljiti u medijima? Svjetska služba BBC-ja od 2016. do 2018. pitala je svoje korisnike što žele od vijesti, zašto konzumiraju vijesti i što im vijesti znače. Na temelju rezultata, BBC je napravio promjene u razvoju proizvoda i dokazao da se broj korisnika i njihov angažman povećava kada se vijesti drukčije pokrivaju, kada redakcije isporučuju proizvode na temelju potreba publike. Ante Gavranović za Epohu.

15.04. (20:00)

Sve za uspješniju prodaju

Gavranović: Značajne razlike između marketinga i PR-a

Živimo u svijetu gdje jači i moćniji određuju pravila igre, kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u preraspodjelu svih odnosa u društvu. Čini to, prije svega, kroz nove vlasničke odnose, ali i snažnu, počesto nemilosrdnu medijsku bitku. Trka za senzacijama, aferama, neozbiljno ili loše istraživanje…  loš su saveznik istinskog poimanja uloge medija i na neprimjeren način zamućuju ukupnu medijsku sliku, a posebno njen istinski tržišni karakter. Uloga marketinga je da proda proizvod ili uslugu, dok je uloga PR-a da izgradi reputaciju i imidž kompanije, institucije, brenda, što za rezultat ima bolje poslovanje, pozicioniranje, profit itd. Marketing je tu da nam pomogne prodati proizvod, dok PR pomaže da stvorimo vezu između organizacije ili brenda i javnog mnijenja koje može imati koristi od njih. Ante Gavranović za Epohu.

02.02. (23:00)

Iskra koja je zapalila vatru

Gavranović: Hrvatsko proljeće

Ni s jednom društvenom grupacijom obračun nije bio tako žestok i protkan logikom da ideološkog neprijatelja treba potpuno onemogućiti kao s novinarima. Na crnoj listi bit će 170 novinara i publicista. Nitko od progonjenih proljećara nije prihvatio suradnju s režimom represije niti je tražio milost od njega. Hrvatsko proljeće pokazalo je da se sloboda medija ne stječe olako. Činjenica je da su tisak, radio i televizija u Hrvatskoj u vrijeme prije i za Hrvatskog proljeća postali snažne poluge obnove nacionalnih osjećaja. Svojom su aktivnošću svakako dali ozbiljan pečat i na taj način širili u narodu nacionalnu svijest. Čuvali su od zaborava hrvatski jezik i kulturu te britkim i jasnim stavovima ukazivali na neravnopravan položaj Hrvatske. Tijekom Hrvatskog proljeća upravo su se mediji često našli na prvoj crti kada je bilo u pitanju propagiranje reformskih trendova ili na udaru kada su u pitanju bile posljedice osude proljećara u Karađorđevu. Ante Gavranović za Epohu.

02.01. (21:30)

Stapanje novinarstva i odnosa s javnostima

Gavranović: Može li PR ugroziti temelje novinarstva?

Kvaliteta masovnih medija ima neposredni učinak na kvalitetu politike i, posredno, na kvalitetu demokracije. Novinarstvo je suočeno s naglo poraslim utjecajem PR- a u praktičnom životu, sa snažnim utjecajem na strukturiranje sadržaja u poslovnim medijima. Uloga odnosa s javnošću u kreiranju medija stalno raste i postoji latentna opasnost da najveći dio sadržaja tiskovina, napose onih specijaliziranih, bude ispunjen PR materijalom. Odnos između medija i PR-a stalno poprima nove oblike i izuzetno je važno stalno kontrolirati te međuodnose, jer postoji realna opasnost da se oni pretvore u svoju suprotnost, tim više što PR, odnosno odnosi s javnošću nastoje zadobiti previše važno mjesto u medijskom prostoru. Uloga javnosti je, često i zloporabom utjecaja PR, svedena na ogoljenu manipulaciju. Ante Gavranović za Epohu.

30.10.2021. (16:30)

Infowars

Gavranović: Poslovno novinarstvo u suvremenim kretanjima

Kada politički novinar napravi grešku, on/ona izgledaju smiješno i predmet su poruge jedan dan. Kad financijski novinar napravi grješku, ljudi gube novac, izjavio je financijski analitičar Washington Posta. Naš doajen novinarstva, koji je dobar dio karijere proveo u sferi gospodarstva, Ante Gavranović za Epohu kaže sljedeće: gospodarstvo preuzima kormilo u svjetskim zbivanjima i svi procesi internacionalizacije, globalizacije i drugih aktualnih procesa vezani su isključivo uz gospodarstvo odnosno uz politiku, koja kroz gospodarsku supremaciju želi uspostaviti novi svjetski gospodarski poredak. Živimo, zapravo, u svijetu gdje ekonomsko jači i financijski moćniji određuju sva pravila igre kao i mjerila ponašanja i djelovanja. Svijet interesa i svijet nasilja ulaze u nasilnu preraspodjelu svih odnosa u društvu, pa time i u gospodarskoj sferi. Najveća opasnost suvremenog čovječanstva leži u jazu u prikupljanju, širenju i korištenju informacija.

02.10.2021. (20:00)

Publika je skoro pa 'oguglala' na reklame

Gavranović: Svjetsko oglašivačko tržište – knjiga o marketingu morala bi se iznova napisati

Medijsko tržište je veliki međunarodni biznis, snažna industrija i snažna proizvodna mašinerija. Mediji imaju moć stvaranja slike svijeta, moć određivanja medijskih sadržaja i, što je posebno važno, moć utjecaja na resurse (politiku, gospodarstvo, društvenu elitu, stvaranje javnog mnijenja). Pritom ne bi trebalo zaboraviti na staru izreku Maxa Webera: Moć je sposobnost da se drugima nameće željeno. Sve što je vezano uz medije mijenja se strahovito brzo, ali možda se najbrže promjene osjećaju upravo na području oglašavanja. Oglašivači su, napose posljednjih godina, shvatili ogroman potencijal mobilnih uređaja kao izuzetnog medija za dosezanje pojedinca ili masovne publike gotovo s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Danas je javnost doslovce zatrpana televizijskim reklamama i stoga su neke televizije već ograničile vrijeme i termine emitiranja komercijalnih poruka u želji – kako kažu – da „odmore, osvježe i ozdrave gledatelje“. Također se došlo do zaključka da su termini za oglašavanje predugački, pa na primjer, u Japanu 70 posto gledatelja jednostavno preskače termine komercijalnih poruka. Istraživanjem se došlo do zaključka da gledatelji sve više žele informativno oglašavanje, a ne klasičnu oglasnu poruku. Analize, štoviše, pokazuju da čak devet od deset gledatelja TV-programa ‘preskače’ reklamne blokove – uz pomoć daljinskog upravljača. Ante Gavranović za Epohu.

14.08.2021. (20:00)

Ljudi žele lošu vijest (pa još sve puta šest)

Potrošači vijesti traže više od pukih informacija

Svjetska služba BBC -ja od 2016. do 2018. godine pitala je svoje korisnike što žele od vijesti, zašto konzumiraju vijesti i što im vijesti znače. Na temelju rezultata, BBC je napravio promjene u razvoju proizvoda i dokazao da se broj korisnika i njihov angažman povećava kada se vijesti drugačije pokrivaju, kada redakcije isporučuju proizvode na temelju potreba publike.

  • Ažuriraj me. Korisnici vijesti žele znati što se događa u njihovoj zajednici, njihovoj zemlji i svijetu. Ovu potrebu naširoko zadovoljavaju mediji. Korisnici lako i obilno pronalaze informacije.
  • Neka me drži u trendu. Poznavanje trendova, o čemu drugi ljudi raspravljaju u medijima, također je ključna potreba publike.
  • Daj mi perspektivu. Prilikom obrade kontroverznih tema, mišljenja ili alternativne analize, pa čak i kontrapunkti na tu temu omogućuju korisnicima da formiraju vlastita stajališta.
  • Obrazuj me. Mediji uzimaju znanje zdravo za gotovo i to ih udaljava od njihove publike. Ljudi se plaše angažiranja s medijima jer možda ne razumiju neke riječi ili pozadinu određene priče. Stoga dijelovi koji jasno objašnjavaju temu stvaraju vrlo vjernu publiku.
  • Preusmjeri me. Ljudima je dosadilo stalno čuti loše vijesti. Stoga je uravnotežen jelovnik bitan, dodaje humor i zabavu.
  • Nadahni me. Priče koje privlače srce, priče ljudi koji rade nevjerojatne stvari, priče osoba koje ustraju unatoč svojoj patnji. To su priče koje dodiruju našu publiku, koje ih pokreću.

Postoji neusklađenost između onoga što publika želi od digitalnog (informacije, da, ali i razumijevanja, inspiracije, korisnosti, diverzije) i onoga što mediji pružaju, kaže Shishkin (BBC). Korisnici trebaju redakcije usmjerene na modele za proizvodnju sadržaja s drugačijim fokusom.

Informativnu analizu prenosi doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović za Epohu.