Gavranović: Utjecaj medija na stvaranje javnog mišljenja ili konflikt informacija - Monitor.hr
01.08. (18:00)

Može li medij uopće biti nezavisan?

Gavranović: Utjecaj medija na stvaranje javnog mišljenja ili konflikt informacija

Manipulacija je dio svakodnevnog života i kao takva prisutna je i u medijima. Od prikrivenog oglašavanja, nametanja određenih vijesti, prikazivanja događaja iz samog jednog kuta – samo su neki od načina manipulacije. Da društvene mreže sve naglašenije preuzimaju primat u stvaranju javnoga mnijenja ne treba posebno dokazivati. To nam na najbolniji način, pokazuju izborne borbe u najrazvijenijim zemljama. Da lažne vijesti nisu beznačajan čimbenika u tim procesima pokazuju sve recentne studije i analize medijskog prostora i utjecaja na stvaranje društvenog mnijenja. Nedavno provedena anketa Word Economic Foruma u SAD, gdje je zabilježena i najveća pošast „fake news“ u suvremenoj komunikacijskoj pozornici, pokazuje da 54 posto sajtova objavljuje lažne vijesti. Nažalost, pošast se širi, pa i u Francuskoj čak 42 posto svih sajtova koristi tu metodu komunikacije. U Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji taj je postotak osjetno niži, ali još uvijek vrlo prisutan. Međutim, neutralnost i neovisnost medija nemaju čvrsto uporište u praksi, jer su granice između medija i politike veoma nejasne. Dodamo li tome da vlasnički odnosi određuju politički, gospodarski i kulturološki smjer jednog lista, stvari se dalje kompliciraju, pa je uopće teško govoriti o neovisnom novinarstvu. Doajen novinarstva Ante Gavranović za Epohu.


Slične vijesti

02.10. (18:00)

Publika je skoro pa 'oguglala' na reklame

Gavranović: Svjetsko oglašivačko tržište – knjiga o marketingu morala bi se iznova napisati

Medijsko tržište je veliki međunarodni biznis, snažna industrija i snažna proizvodna mašinerija. Mediji imaju moć stvaranja slike svijeta, moć određivanja medijskih sadržaja i, što je posebno važno, moć utjecaja na resurse (politiku, gospodarstvo, društvenu elitu, stvaranje javnog mnijenja). Pritom ne bi trebalo zaboraviti na staru izreku Maxa Webera: Moć je sposobnost da se drugima nameće željeno. Sve što je vezano uz medije mijenja se strahovito brzo, ali možda se najbrže promjene osjećaju upravo na području oglašavanja. Oglašivači su, napose posljednjih godina, shvatili ogroman potencijal mobilnih uređaja kao izuzetnog medija za dosezanje pojedinca ili masovne publike gotovo s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Danas je javnost doslovce zatrpana televizijskim reklamama i stoga su neke televizije već ograničile vrijeme i termine emitiranja komercijalnih poruka u želji – kako kažu – da „odmore, osvježe i ozdrave gledatelje“. Također se došlo do zaključka da su termini za oglašavanje predugački, pa na primjer, u Japanu 70 posto gledatelja jednostavno preskače termine komercijalnih poruka. Istraživanjem se došlo do zaključka da gledatelji sve više žele informativno oglašavanje, a ne klasičnu oglasnu poruku. Analize, štoviše, pokazuju da čak devet od deset gledatelja TV-programa ‘preskače’ reklamne blokove – uz pomoć daljinskog upravljača. Ante Gavranović za Epohu.

14.08. (20:00)

Ljudi žele lošu vijest (pa još sve puta šest)

Potrošači vijesti traže više od pukih informacija

Svjetska služba BBC -ja od 2016. do 2018. godine pitala je svoje korisnike što žele od vijesti, zašto konzumiraju vijesti i što im vijesti znače. Na temelju rezultata, BBC je napravio promjene u razvoju proizvoda i dokazao da se broj korisnika i njihov angažman povećava kada se vijesti drugačije pokrivaju, kada redakcije isporučuju proizvode na temelju potreba publike.

  • Ažuriraj me. Korisnici vijesti žele znati što se događa u njihovoj zajednici, njihovoj zemlji i svijetu. Ovu potrebu naširoko zadovoljavaju mediji. Korisnici lako i obilno pronalaze informacije.
  • Neka me drži u trendu. Poznavanje trendova, o čemu drugi ljudi raspravljaju u medijima, također je ključna potreba publike.
  • Daj mi perspektivu. Prilikom obrade kontroverznih tema, mišljenja ili alternativne analize, pa čak i kontrapunkti na tu temu omogućuju korisnicima da formiraju vlastita stajališta.
  • Obrazuj me. Mediji uzimaju znanje zdravo za gotovo i to ih udaljava od njihove publike. Ljudi se plaše angažiranja s medijima jer možda ne razumiju neke riječi ili pozadinu određene priče. Stoga dijelovi koji jasno objašnjavaju temu stvaraju vrlo vjernu publiku.
  • Preusmjeri me. Ljudima je dosadilo stalno čuti loše vijesti. Stoga je uravnotežen jelovnik bitan, dodaje humor i zabavu.
  • Nadahni me. Priče koje privlače srce, priče ljudi koji rade nevjerojatne stvari, priče osoba koje ustraju unatoč svojoj patnji. To su priče koje dodiruju našu publiku, koje ih pokreću.

Postoji neusklađenost između onoga što publika želi od digitalnog (informacije, da, ali i razumijevanja, inspiracije, korisnosti, diverzije) i onoga što mediji pružaju, kaže Shishkin (BBC). Korisnici trebaju redakcije usmjerene na modele za proizvodnju sadržaja s drugačijim fokusom.

Informativnu analizu prenosi doajen hrvatskog novinarstva Ante Gavranović za Epohu.