Gradovi koji su najugroženiji zbog klimatskih promjena - Monitor.hr
01.10.2015. (15:33)

Prirodne sile

Gradovi koji su najugroženiji zbog klimatskih promjena

Venecija polako tone zbog podizanja razine mora, Maldivi rade na preseljenju stanovništva, a poplave prijete Detroitu i Miamiju. Pješčane oluje čine probleme gradovima u Kini i Africi, a kalifornijskim gradovima prijeti suša zbog nestašice vode. Guardian


Slične vijesti

Srijeda (11:00)

Ako i padne snijeg, pošteno će napadati

Klimatske promjene više nisu teorija, nego vremenska prognoza

Prema izvješću inicijative World Weather Attribution za 2025., klimatske promjene učinile su ekstremne vremenske događaje češćima i snažnijima. Zabilježeno je 157 ekstremnih događaja, uključujući poplave, toplinske valove, oluje i požare. Od 22 detaljno analizirana slučaja, njih 17 bilo je jasnije povezano s globalnim zatopljenjem. WWA upozorava da milijuni ljudi već dosežu granice prilagodbe, dok rizici klimatskih promjena postaju sve manje apstraktni, a sve više svakodnevna realnost. HRT

19.12.2025. (21:00)

Smanjite taj beton, pliz

Zeleni urbanizam kao odgovor na klimatske ekstreme u gradovima

Gradovi se sve češće suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima – od toplinskih valova i urbanih toplinskih otoka do bujičnih poplava koje opterećuju zastarjelu infrastrukturu. Uz činjenicu da već 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a do 2050. taj udio raste na gotovo 70%, potreba za prilagodbom postaje ključna. U HTV-ovoj emisiji Zelena linija istaknuli su zelenu infrastrukturu i modularnu, održivu gradnju kao rješenja za otpornije i zdravije gradove. HRT

16.12.2025. (09:00)

Skijanje samo na razglednicama

Do kraja stoljeća Alpe će izgubiti 97 posto ledenjaka

Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal

16.12.2025. (08:00)

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

15.12.2025. (16:46)

Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

14.12.2025. (15:00)

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

13.12.2025. (09:00)

Manje papira, više dozvola - klima nek se strpi

Bruxelles popušta s papirologijom, ali ne i s klimom

Europska komisija predstavila je „ekološki omnibus“, paket od šest prijedloga za pojednostavljenje okolišnih propisa uz zadržavanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Cilj je ubrzati dozvole, smanjiti izvještavanje i administrativni teret za industriju i poljoprivredu te uštedjeti do 37,5 mlrd. eura godišnje do 2029. godine. Mijenjaju se pravila o industrijskim emisijama, procjenama utjecaja na okoliš, kružnom gospodarstvu i geoprostornim podacima, uključujući ukidanje SCIP baze. Bruxelles poručuje: zelena agenda ostaje, ali s manje birokracije. Lider

13.12.2025. (00:00)

Da više ne griješ ulicu

Što vlasnici domova mogu očekivati od socijalnog klimatskog plana

Socijalni plan za klimatsku politiku (2026.–2032.) donosi 1,68 mlrd. eura za ublažavanje učinaka ETS2 i energetsku obnovu domova, s naglaskom na ranjiva kućanstva. Za stambeni sektor predviđeno je 658 mil. eura, uključujući obnovu 5.000 obiteljskih kuća, 232 višestambene zgrade na potpomognutim područjima i jačanje socijalnog stanovanja. Mjere obuhvaćaju izolaciju, novu stolariju i učinkovitije sustave grijanja, uz mogućnost potpune potpore za najsiromašnije. Uspjeh ovisi o jasnim kriterijima, kvalitetnim standardima, transparentnosti i zaštiti najmoprimaca od poskupljenja. Zgradonačelnik

09.12.2025. (19:00)

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

 

02.12.2025. (11:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT