Guterres: Era globalnog zagrijavanja je gotova, sad nastupa era globalnog ključanja - Monitor.hr
14.08.2023. (07:00)

Not good

Guterres: Era globalnog zagrijavanja je gotova, sad nastupa era globalnog ključanja

Poštar i električar su umrli od vrućine u Texasu. Slično je u Rimu, Kanu, Palermu, Tirani, Tunisu, Figueresu i Alžiru. Prošlog ljeta je toplotni val odnio 60,000 života samo u Europi. Kina je izmjerila najvišu temperaturu – 53C – u svojoj povijesti. Kao i najveću kišu u 140 godina, zbog koje je morala evakuirati milijun stanovnika. Iran je zatvorio škole, urede i tvornice na dva dana kako je temperatura prešla 50C. Na nekim mjestima na Bliskom Istoku temperatura je prešla 65C, što je već na samom rubu ljudske izdržljivosti. 21 od najtoplijih 30 dana u pisanoj ljudskoj povijesti desilo se prošli mjesec. H-Alter


Slične vijesti

Danas (15:46)

Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

Jučer (15:00)

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

Prekjučer (09:00)

Manje papira, više dozvola - klima nek se strpi

Bruxelles popušta s papirologijom, ali ne i s klimom

Europska komisija predstavila je „ekološki omnibus“, paket od šest prijedloga za pojednostavljenje okolišnih propisa uz zadržavanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Cilj je ubrzati dozvole, smanjiti izvještavanje i administrativni teret za industriju i poljoprivredu te uštedjeti do 37,5 mlrd. eura godišnje do 2029. godine. Mijenjaju se pravila o industrijskim emisijama, procjenama utjecaja na okoliš, kružnom gospodarstvu i geoprostornim podacima, uključujući ukidanje SCIP baze. Bruxelles poručuje: zelena agenda ostaje, ali s manje birokracije. Lider

Prekjučer (00:00)

Da više ne griješ ulicu

Što vlasnici domova mogu očekivati od socijalnog klimatskog plana

Socijalni plan za klimatsku politiku (2026.–2032.) donosi 1,68 mlrd. eura za ublažavanje učinaka ETS2 i energetsku obnovu domova, s naglaskom na ranjiva kućanstva. Za stambeni sektor predviđeno je 658 mil. eura, uključujući obnovu 5.000 obiteljskih kuća, 232 višestambene zgrade na potpomognutim područjima i jačanje socijalnog stanovanja. Mjere obuhvaćaju izolaciju, novu stolariju i učinkovitije sustave grijanja, uz mogućnost potpune potpore za najsiromašnije. Uspjeh ovisi o jasnim kriterijima, kvalitetnim standardima, transparentnosti i zaštiti najmoprimaca od poskupljenja. Zgradonačelnik

Utorak (19:00)

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

 

02.12. (11:00)

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

30.11. (12:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

22.11. (20:00)

Od ugljena do vjetra – tko će povući čep?

COP30 u Belemu: plan za kraj ere fosilnih goriva na stolu

Na COP30 u Belemu raste podrška za plan postupnog napuštanja fosilnih goriva, s ciljem smanjenja emisija i prelaska na čistu energiju. Oko 80 zemalja, uključujući bogate i siromašne, želi uključiti plan u konačni sporazum, dok EU još traži jednoglasnu podršku članica. Brazil podržava ideju, ali nacrt završnog dokumenta plan tek navodi kao opciju. Otpor dolazi od proizvođača nafte, poput Kine, Saudijske Arabije i Irana. Aktivisti i ugrožene države, poput Maršalovih Otoka, traže jaču formulaciju kako bi plan stvarno ubrzao energetsku tranziciju. DW

  • Güttler, šef DHMZ-a: Bez jasnih odluka na COP-u, a temperature rastu (HRT)
22.11. (19:00)

Nije baš wellness paket

Kako bi izgledao svijet topliji za 3 stupnja? Znanstvenici: To bi bila katastrofa

Globalno zagrijavanje ubrzava, a politička volja za rješavanje klimatske krize slabi. Cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C postaje nedostižan; svijet je na putu zagrijavanja od 2–2,5 °C, a bez dodatnih mjera čak 2,8 °C. Posljedice uključuju potapanje megagradova, nestanak planinskih ledenjaka, urušavanje ledenih ploča i ekstremne vremenske događaje. Iako je došlo do smanjenja emisija, putanja prema sigurnom zagrijavanju više nije tehnički ostvariva, što prijeti nepovratnim i katastrofalnim promjenama, posebno ranjivim zemljama. Index

12.11. (11:00)

Drveće se ne brani PowerPointom

Sukob na COP30: starosjedioci probili osiguranje tražeći zaštitu Amazone

Deseci pripadnika starosjedilačkih zajednica probili su se u prostor COP30 summita u brazilskom Belemu, sukobivši se sa zaštitarima i zahtijevajući konkretnu klimatsku akciju te zaštitu amazonskih šuma. Nosili su transparente s porukama „Naša zemlja nije na prodaju“ i „Ne možemo jesti novac“. Dva zaštitara su lakše ozlijeđena, a prosvjednici su se ubrzo razišli. UN i brazilske vlasti pokrenule su istragu incidenta. Predsjednik Lula da Silva ranije je istaknuo važnost starosjedilačkih zajednica u očuvanju Amazone i njihov većeg uključivanja u klimatske pregovore. tportal