Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka - Monitor.hr
Danas (14:00)

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index


Slične vijesti

28.11. (23:00)

I dalje štedi na pahuljama

Prognoza za zimu: bit će toplija od prosjeka, snijega povremeno

Prosinac bi mogao biti oborinski iznad prosjeka, dok je za ostale mjesece količina oborine oko uobičajena, ali s niskom pouzdanošću. Severe Weather Europe predviđa manje snijega tijekom zime, uz male pomake nabolje u novijim modelima. Siječanj ostaje najsiromašniji snijegom, a blago poboljšanje moguće je u veljači i izraženije u ožujku. UKMO model potvrđuje slične trendove uz oprez zbog stratosferskih utjecaja. Index

19.09. (12:00)

Kad priroda igra „puno–prazno“ bez pauze za reklame

WMO: Hidrološki ciklus sve ekstremniji i nepredvidljiviji

Prema izvješću WMO-a za 2024., samo trećina svjetskih riječnih slivova imala je normalne hidrološke uvjete, dok su ostali pogođeni sušama ili poplavama. Ledeni gubici iznosili su 450 gigatona, a razina mora dodatno porasla. Prekomjerno crpljenje podzemnih voda pogoršava stanje, dok 3,6 milijardi ljudi već sada povremeno nema pristup vodi. Ekstremi poput poplava u Europi, suša u Amazoniji i tropskih ciklona u Aziji potvrđuju da hidrološki ciklus postaje sve nepredvidljiviji i opasniji. tportal

04.09. (10:00)

A mislili smo da nam se sunce smilovalo

DHMZ o ljetu 2025: Toplije od prosjeka, s regionalnim razlikama u oborinama

Prema analizi DHMZ-a, ljeto 2025. bilo je toplije od prosjeka diljem Hrvatske, obilježeno s tri velika toplinska vala. Najtoplije je bilo na Bilogori, koja je zabilježila rekordno odstupanje temperature. Istodobno, oborine su pokazale velike regionalne razlike. Dok su se neki dijelovi unutrašnjosti, poput Daruvara, borili s ekstremnom sušom, u Pločama je zabilježena više nego dvostruka količina kiše. Ova sezona bila je tipična po naglim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama. tportal

31.05. (19:00)

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

11.04. (01:00)

Recept protiv tuče: Oblake će malo posoliti

Sustav obrane od tuče u Hrvatskoj kreće s radom već 1. svibnja, nisu protugradne rakete

Lani je sustav bio aktivan na 300 lokacija diljem Hrvatske, uz angažman više od 600 operativaca na terenu. Ove godine predviđeno je povećanje obuhvata, čulo se na sastanku ministra Vlajčića s ravnateljem DHMZ-a. Ove godine predviđeno je povećanje obuhvata za dodatnih 10 posto i po broju lokacija i po broju uključenih ljudi.

No, što točno znači obrana od tuče u Hrvatskoj, a ne navode? Protugradne rakete ne. Zaštita se, doznaje Agroklub, obavlja prizemnim generatorima kojima se u atmosferu ispušta srebrov jodid. DHMZ je izgradio mrežu meteoroloških radara kojima je po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska. Radilo se i na unaprjeđenju sustava ranog upozorenja na ekstremne vremenske i klimatske pojave uključujući i tuču.

26.03. (10:00)

Statistički nam uvijek jednako kiši i oblači

DHMZ: Od kraja 19. stoljeća količine oborina na Mediteranu su stabilne

Oborine u mediteranskoj regiji ostale su stabilne unatoč varijacijama između godina i desetljeća, pokazuje analiza povijesnih trendova za razdoblje 1871. – 2020. Rezultati su objavljeni u časopisu Nature, a temelje se na podacima s 23 000 postaja u 27 zemalja te imaju značajne posljedice na društvene, ekonomske i okolišne politike u regiji. Iako su tijekom analiziranog razdoblja utvrđeni zanemarivi trendovi u oborinama, autori ističu da se Mediteran suočava sa sve češćim sušama uzrokovane povećanom evaporacijom kao posljedicom rasta temperature zrakana ovom podruju. Zaključuju da će ovi rezultati imati važne posljedice za planiranje zaštite okoliša, poljoprivrede i upravljanja vodnim resursima u regiji. DHMZ

13.11.2024. (15:00)

Kad nas svjetski glavešine već ne mogu spasiti, čeka se to obećano ledeno doba

Ravnatelj DHMZ-a Güttler: Postoji tendencija da se globalno zagrijavanje ubrzava

O klimatskim promjenama i tome što nas čeka razgovaralo se u Otvorenom: Ova će godina biti prva kada ćemo značajno biti iznad 1,5 stupnja, ne u smislu kako ga definira Pariški sporazum, čiji je cilj ne prijeći toliko stupnjeva u duljem razdoblju od deset godina. Ono što definitivno nemamo je usporavanje tog zagrijavanja. Sad smo takoreći u četvrtoj brzini i teško je reći hoćemo li doći u petu – rekao je Ivan Güttler, nadodavši kako će se i najbogatije zemlje teško prilagoditi na ono što nas čeka. No, neke naglije promjene u klimi koje bi dovele do apokaliptičnih scenarija se ne očekuju u ovom stoljeću, zaključio je. Međutim, neki su problemi prisutni već sada. Visoke temperature stvaraju probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.

06.06.2024. (09:00)

Uzgajati koprive u dvorištu i miran si od gromova

Češći su meteoalarmi, promjene vremena naglije su, a olujna nevremena intenzivnija, ali i puno više lokalizirana

Vrijeme brzo ide iz jednog stanja u drugo. Te promjene su vrlo brze i nagle, a ranije ih nismo imali tako često. Događa se i da nevrijeme snažno pogodi jedno mjesto, a obližnje zaobiđe. Izgleda da se fina struktura olujnog nevremena mijenja. Oštrije su granice između područja pogođenih tučom i poplavama. Olujni oblaci kreću se 50 posto brže, nego prije 30 godina kada su se kretali 25-30 na sat. Znanstvenog objašnjenja nema, a suptilnu ulogu na to mi moglo imati – veća količina betona i asfalta, koje doprinose zagrijavanju. El Niño polako popušta, ali da je nezahvalno prognozirati hoće li ovo ljeto biti kišnije i vlažnije od nekoliko prethodnih – rekao je za N1 atmosferski fizičar Branko Grisogono.

02.09.2023. (01:00)

Da znam da hodam gradom s gas maskom ili ne

DHMZ otvorio prvu postaju koja u Zagrebu mjeri crni ugljik, čije čestice mogu ući u dišni sustav

Nova zagrebačka postaja za praćenje kvalitete zraka rezultat je AIRQ projekta kojeg Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u partnerstvu s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) provodi od 2017. godine, a čiji je cilj ostvariti efikasniju kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama. Razvijen je model za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari što je posebno važno za ona područja na kojima nema mjernih postaja. Time je osigurana 100 % pokrivenost stanovništva u urbanim sredinama relevantnim podacima o kvaliteti zraka. Green

17.07.2021. (13:00)

Umjesto električnih automobila, možda bi trebalo ulagati u amfibijske

Objavljena upozorenja zbog poplava i jake kiše, najkritičnije u istočnoj Hrvatskoj

Prema prognozi, danas će prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, povremeno s kišom i pljuskovima te lokalno obilnom oborinom. U Dalmaciji će biti promjenjivo sa sunčanim razdobljima uz tek mogućnost za kišu, dok je za kontinentalni dio zemlje objavljeno narančasto upozorenje, zbog jačeg grmljavinskog nevremena koje bi moglo prouzročiti štetu. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu. Slična upozorenja su objavljena i za nedjelju, s izuzetkom osječke regije, za koju je objavljeno crveno upozorenje zbog izraženih poplava, uglavnom u Posavini. Količina oborine će se kretati od 60 do 90 mm. Index